1. XI stručni sastanak Kečo Amela Novembar 2011

2. Dnevni red Novosti iz porodične medicine – 15 min Predavanje sponzora – 15 min Skupština Podružnice za Kanton Sarajevo

3. Nuspojave lijekova razlozi su velikog broja hospitalizacija kod starih osoba Određeni lijekovi svojim nus-pojavama dovode do hitne hospitalizacije kod starih Istraživanje provedeno za period 2007–2009 godine na reprezentativnom uzorku od 58 bolnica i 100,000 hitnih hospitalizacija u USA koje su uzrokovane upotrebom lijekova (1.5% od svih hitnih hospitalizacija su starije osobe preko 65 godina). Skoro polovina (48%) hitnih hospitalizacija starih je kod onih preko 80 godina. Published in Journal Watch Hospital Medicine November 23, 2011Journal Watch Hospital Medicine

4. Četiri su lijeka su bila razlog za više od 2/3 hitnih hospitalizacija : varfarin (33%), insulini (14%), oralni antikoagulanti (13%) i oralni hipoglikemici (11%). Na v arfarin om izazvana krvarenja otpada oko 21.000 hitn ih hospitalizacija godišnje. Zanimljivo, lijekovi odre đ en kao visokog rizika i potencijalno nepriklada ni lijekov i (Healthcare Effectiveness Data and Information Set [HEDIS] high-risk medications or Beers- criteria potentially inappropriate) rijetko uzrokuje hitne hospitalizacije (1,2% i 6,6%,) me đ u starijim bolesnika Published in Journal Watch Hospital Medicine November 23, 2011Journal Watch Hospital Medicine N Engl J Med 2011 Nov 24; 365:2002. (http://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMsa1103053http://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMsa1103053

5. Statini nakon moždanog udara i TIA-e: Više dokaza o benefitu Substudija SPARCL istraživanja indicira da pacijenti sa moždanim udarom i TIA-om imaju benefit od upotrebe statina bez obzira da li imaju dijabetes. Studija Prevencija moždanog udara sa agresivnom redukcijom nivoa holesterola (The Stroke Prevention by Aggressive Reduction in Cholesterol Levels (SPARCL) pokazala je da terapija statinima smanjuje incidencu ponovnog moždanog udara i kardiovaskulanog morbiditeta kod pacijenata bez poznate koronarne vaskularne bolesti ili drugih indikacija za upotrebu statina.

6. SPARCL studija U studiji su istraživači, da bi utvrdili da li postoji ili ne benefit kod pacijenta sa dijabetesom od upotrebe statina, sa već postojećim moždanim udarom ili TIA-om, odredili su subgrupe sa ili bez dijabetesa tipa 2. SPARCL studija je uključila u istraživanje pacijente: – sa moždanim udarom i TIA-om od 1 do 6 mjeseci prije randomizacije –One na na atorvastatinu ili placeb u – kao i vrijednosti kolesterola LDL od 100 do 190 mg / dl.

7. SPARCL studija Me đ u pacijentima s a dijabetesom, oni koji primaju 80 mg atorvastatina dnevno, imala 12,9% rizika za ishemični moždani udar t okom gotovo 5 godina, u usporedbi s 19,6% me đ u onima na placeb u. Za pacijente bez dijabetesa, rizik za ishemijski moždani udar bio je na atorvastatin u 8,6%, a na placeb u 9,9% Stope od koronarne doga đ aj a značajno su smanjeni za atorvastatin u obje skupine, sa i onih bez dijabetesa.

8. Ovi rezultati podupiru American Heart Association guidelines koji preporučuju terapiju statinima kod svih sa istorijom moždanog udara ili TIA-e, aterosklerozom ili ako je LDL >100 mg/dL. Poseban benefit od korištenja statina je kod pacijenata sa dijabetesom koji inače imaju povećan rizik za recidiv moždanog udara Ova studija je i dala podatke relativne sigurnosti upotrebe statina kod ovih pacijenata Published in Journal Watch Neurology November 22, 2011Journal Watch Neurology

9. FDA je odobrila lijek za insomniju U.S. Food and Drug Administration FDA je odobrila Intermezzo (zolpidem tartrate sublingualne tablete) neophodne za tretman insomije karakterizirane sa bu đ enjem usred noći i poteškoćama ponovnog usnivanja. Ovo je prvi put da je FDA odobrila lijek za ovo stanje Intermezzo bi se trebao primjenjivati samo u slučajevima kada osoba spava najmanje 4 sata, s tim da se alkohol i drugi lijekovi ne smiju uzimati istovremeno sa ovim lijekom.

10. Nesanica je često stanje u kojem osoba ima poteškoća da usni ili ostane u snu. To može u rasponu od blage do teške, ovisno o tome koliko često se doga đ a i koliko dugo. Nesanica može uzrokovati prekomjerne dnevne pospanosti i nedostatka energije. Može dovesti do anksioznosti, depresije ili iritabilnosti. Osobe sa nesanicom može imati problema da se fokusira na zadatke, da održi pažnju uči ili da pamti.

11. Zolpidem tartrate je prvo bio odobren u USA 1992 kao lijek Ambien. Intermezzo je manja doza zolpidema preporučena i max doza je 1.75 mg za žene i 3.5 mg za muškarce 1 x na noć. Ove manje doze lijeka za nesanicu su mnogo sigurnije i manji je rizik od visokih koncentracija lijeka u krvi i posljedičnog uticaja na psihomotorne sposobnosti nakon buđenja

12. Intermezzo je ispitan u 2 kliničke studije na više od 370 p acijenata. U studiji kod pacijenata koji su uzimali Intermezzo imali su kraće vrijeme za ponovno usnivanje u poređenju sa onima koji su uzimali palacebo. Najčešće prijavljene nuspojave u kliničkim ispitivanjima su glavobolja, mučnina i umor Svakako da se to pogoršava ako se istovremeno uzima alkohol ili drugi lijekovi za nesanicu. FDA approves first insomnia drug for middle-of-the-night waking followed by difficulty returning to sleep FDA NEWS RELEASE : Nov. 23, 2011

13. Prehipertenzija i rizik za nastanak moždanog udara Prehipertenzija, naročito više vrijednosti su povezane sa povećanom incidencom moždanog udara. Da bi ocjenili da li je tzv. prehipertenzija je povezana sa incidencom moždanog udara, istraživači su proveli meta-analizi prospektivnih kohortnih studija. Analiza je obuhvatila 518.520 sudionika iz 12 studija iz SAD-a, Kine, Japana i Indije.

14. Prehipertenzija je definiranana kada je sistolni krvni pritisak od 120-139 mm Hg ili dijastolni 80-89 mm Hg. U sedam studija, prehipertenzija dodatno je podijeljena na skupinu sa niskim (120 - 129 mm Hg sistolički ili 80-84 mm Hg dijastolički) i visoki rasponom (130 - 139 mm Hg sistolički ili 85-89 mmHg dijastolički).

15. Analiza je pokazala da je prehipertenzija povezana sa signifikantnim povećanjem rizika za moždani (relativni rizik, 1,55), naročito kod viših vrijednosti prehipertenzije (RR, 1,79). Niže vrijednosti prehipertenzije nisu signifikantno povezane sa povećanjem rizika za udar.

16. Hipertenzija je jedan od značajnih riziko faktora za moždani udar (Lancet Neurol 2002; 1:149). B laga, umjerena i teška hipertenzija sve su povezane s a rizik om od moždanog udara, a najviši relativni rizik za moždani udar je me đ u onima s najvišim krvni pritiskom, Dok je najveći apsolutni broj udara je kod onih s blagim ili “ visokonormalnim krvn im pritiska koja uključuje i preh i perten ziju

17. Me đ utim, hoće li snižavanje krvnog pritiska u rasponu preh i perten zije smanjiti rizik moždanog udara i dalje je neizvjestan, ova hipoteza zaslužuje dodatn a efektivna, sigurn a i cost effectiv ispitivanja Trenutno, preporuke za rigorozne izmjene životnog stila se preporučuju za osobe sa prehipertenzijom. Cilj krvnog tlaka <130/80 mm Hg je preporučeno za one sa šećerna bolest, hronične bolesti bubrega, ili bolesti karotidnih arterija i za one s 10-godišnjim Framingham rizik scorom od 10% (Circulation 2007; 115:2761). Published in Journal Watch Neurology October 18, 2011Journal Watch Neurology

18. XI stručni sastanak Kečo Amela Novembar 2011