1. RODITELJSKA PONAŠANJA I PSIHOSOCIJALNe POTREBE DJETETA U SITUACIJAMA RAZDVOJENOG RODITELJSTVA prof.dr.sc. Branka Sladović Franz prof. dr. sc. Marina Ajduković Program „Sustavna podrška obiteljima s djecom”

2. Razvod u Republici Hrvatskoj
Broj razvoda u posljednjih 10 god. pokazuje znatni rast
2016. god. sklopljeno je brakova manje nego 10 godina ranije, a broj razvoda se povećao za
Ukupni broj razvoda tijekom godine je 7.036
Sve je više djece rođene izvan braka: god. izvan braka rodilo se djece, a god. 55% više, njih
U gotovo dvije trećine brakova čiji je razvod okončan god. živjela su maloljetna djeca od kojih je nakon razvoda njih 85% nastavilo živjeti s majkom. Odluka da o njima nakon razvoda nastave brinuti očevi donesena je u tek 10,2% slučajeva.
S obzirom da su izvanbračne zajednice podložnije „raspadu“ nego bračne, broj je značajan zbog samog potencijalnog rizika od odvajanja roditelja i postanka jednoroditeljskih obitelji.
Do ovog povećanja je došlo i zbog zastoja 2014 i 015 s promjenama ObZ-a

3. Što je karakteristično za (gotovo) sve razvode/ prekide partnerskih odnosa
Nezadovoljavajući partnerski odnosi prethode razvodu/prekidu i najčešće se nastavljaju neko vrijeme nakon razvoda
Razvod – situacija stresa koja dodatno otežava odnos (umjesto olakšanja i rješenja)
Prije razvoda središnji sukob je partnerski odnos, a nakon razvoda sadržaj se prebacuje u roditeljski sukob
Roditelji se natječu tko je bolji - prikazujući sebe u što u boljem svjetlu, a ističu lošije osobine drugog roditelja (pred samima sobom, djetetom, stručnjacima, okolinom…)
U tom razdoblju potrebno je
Roditelji sami ili uz pomoć stručnjaka nauče kako razdvojiti partnersku ulogu koja se prekida od roditeljske uloge koja se nastavlja
Stručnjaci procijene obrazac i mogući učinak partnerskih odnosa na roditeljstvo

4. Visoko konfliktni razvodi/prekidi partnerskih odnosa
U pravilu radi se o parovima/roditeljima koji su u procesu razvoda/raskida zajednice 2 godine ili dulje i čiji odnos karakteriziraju (Lahlah, 2018):
visoka razina srdžbe,
neprijateljstvo,
nepovjerenje,
incidenti verbalne ili fizičke agresije,
brojnost raznih sudskih postupaka i pritužbi CZSS
trajne poteškoće u komunikaciji i suradnji oko brige za djecu.
Obilježja visoko konfliktnih razvoda
Roditelji zastali u procesu završavanja prekida odnosa, ne mogu se pomaknuti naprijed prema integraciji novih životnih okolnosti
Roditelji i nakon separacije nastavljaju doživljavati visoku razinu neprijateljskih osjećaja i osjećaja ogorčenosti tipičnih za početnu fazu razvoda
Sukobi koji se nastavljaju nakon razvoda sve više uključuju samo dijete i probleme, odnosno teme vezane uz dijete
Ali zastoj se može dogoditi i manje konfliktnim parovima!

5. Djeca u visokokonfliktnim razvodima
Djeca u visokokonfliktnim razvodima mogu biti izložena
NEPRIKLADNIM ponašanjima roditelja
MANIPULATIVNIM ponašanjima roditelja - koja najčešće imaju cilj otuđenje djeteta od roditelja (ako ne, svejedno su štetna za dobrobit djeteta)
PSIHIČKO ZLOSTAVLJANJE DJETETA
OTUĐENJE DJETETA OD RODITELJA (eng. parental alienation)
UDALJAVANJE DJETETA I RODITELJA (eng. enstrangement)
MANIPULATIVNA PONAŠANJA - koja imaju ili nemaju cilj otuđenje djeteta od roditelja (možda imaju neki drugi cilj, ali su svejedno štetna za dobrobit djeteta)
SINDROM OTUĐENJA RODITELJA
Posljedica psihičkog zlostavljanja djeteta s krajnjom svrhom (manipulativna namjera) da se dijete trajno odvoji od drugog roditelja, zamrzi ga i time drugi roditelj kazni (Gardner, 2002.)
Najteži oblik indoktrinacije djece (Ernečić i Patrčević, 2013).
Potreba jednog roditelja da ocrnjuje i izbaci drugog iz života djeteta proizlazi iz osjećaja ljutnje, povrijeđenosti, izdaje, mržnje... prema drugom roditelju uslijed razvoda braka ili prekida veze (Gardner, 2001).
UDALJAVANJE DJETETA I RODITELJA
Posljedica fizičke razdvojenosti i djetetovog odbijanja drugog roditelja neovisno o postupcima roditelja s kojim dijete živi
Dijete «stupa u savez» s jednim od roditelja, a odbija drugog roditelja sa ili bez opravdanog razloga, primarni simptom - djetetovo odbijanje kontakata s drugim roditeljem ili kontakt koji je obojan prijezirom i nepoštovanjem (Warshak, 2008).
Uzroci:
opravdano zbog neadekvatnog ponašanja odbacivanog roditelja (npr. rezultat zlostavljanja, zanemarivanja ili pak napuštanja od strane odbačenog roditelja, antisocijalno ponašanje, narcizam, alkoholizam i slično mogu biti okidač za otuđenje (Gardner, 2001).
„otuđenje koje proizlazi iz djeteta» - dijete je ljuto na roditelja za kojeg smatra da je inicirao razvod ili prekid veze. U svojoj boli i povrijeđenosti zbog raspada obitelji, dijete je ponekad sklono nekritičnim osudama i na taj način se suočava s mučnom situacijom (Warshak, 2008).
Drugi roditelj može (ali i ne mora) pridonositi svojim neprikladnim ponašanjima (no nema manipulativne namjere i psihičkog zlostavljanja djeteta)

6. Zbog toga …..
Prije nego što institucije koje se bave zaštitom djece interveniraju u obitelj, nužno je da stručnjaci CZSS koji u pravilu prvi dolaze u kontakt sa ovakvim situacijama ugrožavanja prava i dobrobiti djeteta prepoznaju:
rani rizik ugrožavanja dobrobiti djeteta
razinu i način ugrožavanja dobrobiti djeteta
posljedice za razvoj i psihičku dobrobit djeteta
Poduzimanje ili/i pokretanje odgovarajućih i pravodobnih intervencije u cilju zaštite djeteta u situacijama konfliktnog razdvojenog roditeljstva

7. Definiranje sadržaja i intenziteta roditeljskog sukoba važno za planiranje intervencija
Potrebno odrediti intenzitet sukoba – minimalni, blagi, umjereni, jaki i izraziti
U periodu inicijalne prilagodbe stručne intervencije potrebno je najčešće usmjeriti na to da se bivše partnere podrži u tome da nauče kako razdvojiti partnersku ulogu koja se prekida od roditeljske uloge koja se nastavlja
Pravovremene intervencije imaju ulogu prevencije visokokonfliktnog roditeljstva i nepoželjnih posljedica po djecu (npr. blaže mjere zaštite djece, upućivanje na individualno ili roditeljsko savjetovanje, obiteljsku medijaciju, psihoedukaciju itd.)
Ako odnosi među bivšim partnerima nisu funkcionalni, rasprave mogu voditi do zastoja ili „ulaska u slijepu ulicu”

8. Visoko konfliktni razvodi
Zastali u završavanju prekida odnosa, ne mogu se pomaknuti naprijed prema integraciji novih životnih okolnosti
Roditelji i nakon separacije nastavljaju doživljavati visoku razinu neprijateljskih osjećaja i osjećaja ogorčenosti tipičnih za početnu fazu razvoda
Sukobi koji se nastavljaju nakon razvoda sve više uključuju samo dijete i probleme, odnosno teme vezane uz dijete
Ali zastoj se može dogoditi i manje konfliktnim parovima!

9. Održavanje/povećavanje sukoba i zaostajanje u fazi prekida može biti više i teže ako postoji…
Prijašnja povijest destruktivnih bračnih odnosa (uključujući i nasilno ponašanje)
Traumatično razdvajanje (koje uključuje poniženje jednog partnera)
Ambivalentna separacija (sukob između idealizirane slike o partneru i negativne)
Produženo žalovanje za partnerom i gubitkom ideje o obitelji

10. Neovisno o razlogu zastoja - događaji prije i poslije razvoda mogu imati sljedeće posljedice:
Povećana učestalost „ludih” ponašanja (nerazumnih, neuobičajenih) – uništavanje stana, grebanje auta, širenje glasina
U psihološki ranjivijih osoba visoki stres može privremeno izazvati ponašanja koja nalikuju poremećajima osobnosti (a možda i postoje te dolaze do izražaja!)

11. 2. Stvarna mogućnost ozbiljnog nasilja
Može biti intenzifikacija dosadašnjeg obrasca ponašanja koje prethodi i uzrokuje raskid
ili
Odraz prijelaznog odgovora na stresnu situaciju
U prvom slučaju će se vjerojatno nastaviti i nakon prekida u nekom obliku (ako se održi kontakt, žive blizu i sl.)

12. 3. Povećana vjerojatnost slabljenja roditeljskih funkcija
Preokupirani bračnim krahom, većini supružnika je iznimno teško održati roditeljstvo na dotadašnjoj razini (kao i u svakoj drugoj visoko stresnoj situaciji!)
Roditelji privremeno postaju manje prikladni ili napuste potpuno svoju roditeljsku ulogu
Takvo ponašanje ponekad odražava obrazac interakcije koji je prethodio raskidu mjesecima ili godinama (jedan je napuštao pomalo i roditeljsku ulogu kao dio bračne kohezije)
Za procjenu roditeljskih kompetencija u tom slučaju su važna roditeljska ponašanja dulje vrijeme prije razvoda
Nije limitirano na visokokonfliktne razvode, moguće je u svim razvodima

13. DINAMIKA ODNOSA
poteškoće nastaju kada jedan ili oba roditelja ne isključe dijete iz svog partnerskog odnosa, a dijete postaje aktivni sudionik sukoba
Važno razlikovati sadržaj i intenzitet manipulativnih ponašanja za planiranje intervencija (Ernečić i Patrčević, 2013.)
Različit sadržaj manipulacije djecom
Različit intenzitet manipulativnih ponašanja – kojima djetetu šalju negativnu poruku o drugom roditelju s ciljem njegova isključenja iz života djeteta: indirektno (npr. umanjivanje važnosti drugog roditelja uopće ga ne spominjući ili micanje svih stvari koje bi na njega mogle podsjetiti) ili direktno (izjave i ponašanja)

14. Manipulacija = raditi jedno s nekom drugom svrhom (npr
Manipulacija = raditi jedno s nekom drugom svrhom (npr. otuđenje djeteta od drugog roditelja)
Postupak podčinjavanja pojedinca, društvenih skupina, javnosti, komunikacijske procedure, komunikacijskih kanala, medija i subjekata određenoj vrsti interesa (vlastiti interes)
Model ponašanja obilježen pokušajima da se iskoriste međuljudski kontakti radi zaustavljanja ili skrivanja relevantnih informacija (o tome da je drugi roditelj u redu)
Smišljeno baratanje krivim podacima, izvrnutim činjenicama, lažnim interpretacijama te vješto podmetanje kako bi se stvaranjem lažnog dojma ostvarila kontrola nad recipijentom (kontroliranje djeteta/drugog roditelja)

15. Tijekom razvoda moguće različite vrste manipulativnog ponašanja u područjima
Manipulacija s imovinom – za dobitak ili gubitak djece (ili obrnuto!)
Manipulacija zdravljem djeteta - sprečavanje kontakata
Manipuliranje vremenom kontakta – prema osobnim preferencijama (potreba za slobodnim vikendom)
Manipulacija s obiteljskim tajnama – na temelju čega se ostvaruje osobni dobitak
Manipulacija sustavom socijalne skrbi - npr. odlazak u sigurnu kuću, pokušaj medijacije itd.
Manipulacija sustavom pravosuđa-podizanje prekomjernog broja tužbi
Manipulacija socijalnom mrežom - obitelj i prijatelji u svezi razloga razvoda, preuveličavanje strahova, pogrešnih postupaka

16. VAŽNO JE RAZLIKOVATI
MANIPULATIVNA PONAŠANJA - koja imaju ili nemaju cilj otuđenje djeteta od roditelja (možda imaju neki drugi cilj, ali su svejedno štetna za dobrobit djeteta)
OTUĐENJE DJETETA OD RODITELJA
RODITELJSKO OTUĐENJE

17. OTUĐENJE OD RODITELJA
Posljedica psihičkog zlostavljanja djeteta s krajnjom svrhom (manipulativna namjera) da se dijete trajno odvoji od drugog roditelja, zamrzi ga i time drugi roditelj kazni (Gardner, 2002.)
Potreba jednog roditelja da ocrnjuje i izbaci drugog iz života djeteta proizlazi iz osjećaja ljutnje, povrijeđenosti, izdaje, mržnje...prema drugom roditelju uslijed razvoda braka ili prekida veze (Gardner, 2001).

18. RODITELJSKO OTUĐENJE
Posljedica fizičke razdvojenosti i djetetovog odbijanja drugog roditelja neovisno o postupcima roditelja s kojim dijete živi
Dijete «stupa u savez» s jednim od roditelja, a odbija drugog roditelja sa ili bez opravdanog razloga.
Primarni simptom - djetetovo odbijanje kontakata s drugim roditeljem ili kontakt koji je obojan prijezirom i nepoštovanjem (Warshak, 2008).

19. UZROCI RODITELJSKOG OTUĐENJA
Može biti opravdano zbog neadekvatnog ponašanja odbacivanog roditelja (npr. rezultat zlostavljanja, zanemarivanja ili pak napuštanja od strane odbačenog roditelja, antisocijalno ponašanje, narcizam, alkoholizam i slično mogu biti okidač za otuđenje (Gardner, 2001).
Može se raditi i o „otuđenju koje proizlazi iz djeteta» - dijete je ljuto na roditelja za kojeg smatra da je inicirao razvod ili prekid veze. U svojoj boli i povrijeđenosti zbog raspada obitelji, dijete je ponekad sklono nekritičnim osudama i na taj način se suočava s mučnom situacijom (Warshak, 2008).
Drugi roditelj može, ali i ne mora, pridonositi svojim neprikladnim ponašanjima (no nema manipulativne namjere i psihičkog zlostavljanja djeteta)

20. Povremena neprikladna/manipulativna ponašanja su očekivana/slična bračnima
mogu biti prisutna kod jednog ili oba roditelja i to u različitoj mjeri
U visoko konfliktnim razvodima često su prisutni elementi manipulativnih ponašanja
Nisu sva neprikladna/pogrešna ponašanja ujedno i manipulativna, niti sva manipulativna ponašanja dostižu jačinu i učestalost psihičkog zlostavljanja
Važno je pravovremeno prepoznati i djelovati na neprikladna i manipulativna ponašanja (koja su dio konfliktnog razdvojenog roditeljstva) prije nego dođe do psihičkog zlostavljanja i/ili otuđenja djeteta

21. Ponekad su neprikladna ponašanja izraz:
skromnih roditeljskih kompetencija
lošeg suočavanja s vlastitim stresom
nepoznavanja posljedica razvoda po dijete i neprikladnih postupaka koji otežavaju prilagodbu djece na razvod

22. Ponašanja roditelja koja otežavaju situaciju razvoda za djecu (Haynes, 1994)
Govorenje djeci o ljutnji koju osjećaju prema drugom roditelju – zbunjuje djecu u vezi s drugim roditeljem
Prebacivanje ljutnje koju osjećaju za drugog roditelja na djecu – ako dijete sliči na tog roditelja ili se ponaša na sličan način ili sličnog temperamenta
Ne odgovaranje na potrebe djece zbog zakočenosti i preplavljenosti svojim potrebama
Razgovaranje s djecom o razvodu kao da su odrasli ili prijatelji te na taj način rušiti granicu roditelj/dijete (često kod teenagera i adolescenata)
Stavljanje prevelikih zadataka i odgovornosti starijoj djeci u pogledu brige za mlađu djecu
Djecu doživljavati kao „vlasništvo” i tražiti „svoja” prava.
Predstavljanje svojih ideja kao djetetovih (dijete ne želi ići k drugom roditelju jer ne pita za njega)

23. Prediktor djetetove prilagodbe nije sama činjenica razvoda već postojanje sukoba, napetosti i/ili nasilja prije i poslije razvoda.
Ako uz razvod postoje i drugi rizični čimbenici (npr. psihička bolest roditelja, loša ekonomska situacija, ovisnost roditelja, nezaposlenost) nepoželjni su učinci po dijete izraženiji.
Razvojne razlike ovise o sposobnostima djeteta da razumije sadržaj roditeljskog sukoba, zrelosti, osobinama i snagama djeteta te dostupnosti podrške (ne samo od roditelja)
Djelovanje roditeljskih sukoba na dijete (prije i poslije razvoda) treba promatrati u kontekstu djetetovih razvojnih zadaća.

24. Psihološki zadaci prilagodbe u djece (Wallerstein, 1983)
Prepoznati /uvidjeti prekid odnosa između roditelja
Odvojiti se od roditeljskog konflikta i stresa i nastaviti s vlastitim uobičajenim aktivnostima
Nositi se s gubitkom (jednog roditelja, obitelji)
Nositi se s vlastitim osjećajima ljutnje i (samo)okrivljavanja
Prihvatiti trajnost razvoda ili prekida roditelja
Stvoriti realističnu nadu i očekivanja od budućih obiteljskih odnosa
Jesu li roditelji svjesni da su to djetetovi razvojni zadaci prilagodbe i pomažu li mu ili odmažu u tom?

25. Ponekad su djeca relativno pasivni promatrači razvoda
Što je veći sukob to je veća vjerojatnost da se i samo dijete aktivnije uključi u sukob a i roditelji ga uvlače u emocionalni trokut
Djeca pokušavaju popraviti stvari ovisno o njihovim osobnim potrebama i razumijevanju, pokušavaju zaštiti sebe i roditelje, a ponekad ponašanjem umjesto riječima iskazuju svoje potrebe
Djeca pokazuju stres kroz ponašanja a ne kroz riječi što može izazivati nove nevolje i stres za roditelja
Svaki roditelj može interpretirati ponašanja djeteta različito i kriviti drugog roditelja za ponašanja djeteta

26. Suvremene smjernice socijalnog rada u području razdvojenog roditeljstva
Kratka zajednička edukacija roditelja o mogućim reakcijama djece na razvod roditelja, zadacima prilagodbe djece, prikladnim i neprikladnim ponašanjima roditelja te razdvajanju roditeljske od partnerske uloge
Procjena kvalitete kontakata između roditelja i djeteta (pravo na ne obveza djeteta, djetetu na dobrobit a ne na štetu) - LISTA ZA PROCJENU DOBROBITI/ŠTETE PRILIKOM TEŠKOĆAU KONTAKTIMA…U IZRADI…
Procjena stručnjaka radi li se o neprikladnim ili manipulativnih ponašanjima te je li ugrožena psihosocijalna dobrobit djeteta U SITUACIJAMA KONFLIKTNOG RODITELJSTVA - PREZENTACIJA LISTE NA RADIONICI
Planiranje stručne pomoći i podrške prije nego dođe do djetetovog odbijanja roditelja ili psihičkog zlostavljanja djeteta ili sindroma otuđenja djeteta od roditelja
Prepoznavanje i upućivanje djeteta u druge ustanove u svrhu daljnje procjene i tretmana

27. Literatura:
Ernečić, M. i Patrčević, S. (2013). Razvod − pogled iznutra. Koprivnica: Udruga za pomoć djeci i mladeži »Prijatelj«.
Gardner, R.,A. (2001). Legal and psychoterapeutic aproaches to the three types of parental alienation syndrome families: When psychiatry and law join forces. Court review, 28(1),
Gardner, R.,A. (2002). Parental Alienation Syndrome vs. Parental Alienation: Which Diagnosis Should Evaluators Use in Child-Custody Disputes? The American Journal of Family Therapy, 30(2),
Wallerstein, J. (1983) Children of Divorce - the psychological tasks of the child. American Journal of Orthopsyhiatry, 53(2), 230 – 243.
Wallerstein, J. & Corbin, S. (1991.) The Child and the Vicissitudes of Divorce. U: Lewis, M. (ur.) Child and Adolescent Psychiatry, 1108 – Baltimore,Md.:Williams and Wilkins.
Warshak, R. A. (2008). Otrov razvoda. Zagreb: Algoritam.