1. Kontrola toka programa*

2. Osnovne logičke strukture
Sekvencija (slijed)
Selekcija (odabir)
Iteracija (ponavljanje)
Skokovi *

3. Sekvencija
Blok naredbi *

4. Preskok if Selekcije Grananje
if-else, switch, ? *

5. Na vrhu
while
S uvjetnim izlazom
Na dnu
do-while
Iteracije
S eksplicitnim
brojačem
for *

6. goto
return
Skokovi
continue
break
exit *

7. Sekvencija *

8. Blok naredbi primjer * format
{ naredba_1; naredba_2; naredba_3; }
primjer
{ cout << “Ovo je prva naredba u bloku” << endl;
cout << “Ovo je druga naredba u bloku”<< endl;
cout << “Ovo je treća naredba u bloku” << endl; } *

9. Osnovne selekcije *

10. Grananje: if da ne ? I. II. * format
if (logički_izraz) // blok_naredbi I.
II.
primjer
if (a < 0){
cout << “a je negativan” << endl;
cout << “a nije pozitivan” << endl;
cout << “a nije nula” << endl; } *

11. Grananje: if-else da ne format ? I. II. III. *
if (logički_izraz) // prvi_blok_naredbi else // drugi_blok_naredbi ? I.
II.
III.
primjer
if (a < 0) cout << “a je negativan” << endl; else cout << “a je pozitivan ili nula” << endl; *

12. Grananje: if-else Kako radi sljedeći program? *
if (A = 0) if (B = 0) cout << “C”;
else cout << “D”; *

13. Grananje: if-else Kako radi sljedeći program? * A=0 B=0
if (A = 0) if (B = 0) cout << “C”;
else cout << “D”;
A=0 B=0 *

14. Grananje: if-else Kako radi sljedeći program? * A=0 B=0 C
if (A = 0) if (B = 0) cout << “C”;
else cout << “D”;
A=0 B=0 C *

15. Grananje: if-else Kako radi sljedeći program? * A=0 B=0 C A=1 B=0
if (A = 0) if (B = 0) cout << “C”;
else cout << “D”;
A=0 B=0 C
A=1 B=0 *

16. Grananje: if-else Kako radi sljedeći program? * A=0 B=0 C A=1 B=0
if (A = 0) if (B = 0) cout << “C”;
else cout << “D”;
A=0 B=0 C
A=1 B=0
A=0 B=1 *

17. Grananje: if-else Kako radi sljedeći program? * A=0 B=0 C A=1 B=0
if (A = 0) if (B = 0) cout << “C”;
else cout << “D”;
A=0 B=0 C
A=1 B=0
A=0 B=1 D *

18. Prvi prethodni slobodni ‘if’
Pravilo!!!
else pripada prvom prethodnom slobodnom if-u (računajući od najniže razine):
if (a<b) if (c<d) if (e<f) akc_1 else akc_2 else akc_3 else akc_4
Prvi prethodni slobodni ‘if’ *

19. Grananje: switch (dijagram toka)
default 1
cjelobrojni_izraz 3 2
blok_0
blok_2
blok_3
blok_1
blok_4
break
break
break *

20. Grananje: switch (format)
switch (cjelobrojni_izraz) {
case konstanta_0: // prvi_blok_naredbi; //slučaj 0
case konstanta_1: // drugi_blok_naredbi; break; //slučaj 0 i 1
case konstanta_2:
case konstanta_3: // treći_blok_naredbi; break; //slučaj 2 i 3
case konstanta_n // n_ti_blok_naredbi break; //slučaj n
default: // m_ti_blok_naredbi; //ostalo } *

21. Grananje: switch (primjer)
Izračunavanje prijestupne godine (1)
int god; cout << “Unesi godinu (GGGG): ”;
cin >> god; cout << endl;
switch (god % 4) {
case 0:
cout << “Godina je prijestupna!” << endl; break;
case 1:
case 2:
cout << “Godina nije prijestupna!”
<< endl; break;
default:
<< endl; } *

22. Isto, samo malo drugačije:
Izračunavanje prestupne godine (2)
int god;
cout << “Unesi godinu (GGGG: ”;
cin >> god;
cout << endl;
switch (god % 4) {
case 0:
cout << “Prijestupna je!”
<< endl; break;
case 1:
case 2:
case 3:
cout << “Nije!” << endl; } *

23. Grananje: switch (primjer)
Rezultat izvođenja
Unesi godinu (GGGG): 1999
Godina nije prijestupna!
Unesi godinu (GGGG): 2000
Godina je prijestupna!
Unesi godinu (GGGG): 1900 |
Prestupne godine su one koje sudjeljive s 4, a nisu sa 100 i one koje su djeljive sa 400!!! *

24. Grananje: uvjetni operator (?)
format
uvjet ? izraz_1: izraz_2;
TRUE: izračunava se izraz_1
FALSE: izračunava se izraz_2
primjer
x = (x < 0) ? -x: x; // x=abs(x) *

25. Sada možemo pravilno riješiti primjer s prijestupnom godinom*

26. int god; cout << “Unesi godinu (GGGG: ”;
cin >> god; cout << endl;
if ((god%400)==0)
cout<<“Godina je prijestupna!”; //iznimka
else
if ((god%100)==0) //obrnuto ne bi bilo dobro cout<<“Godina nije prijestupna!”; else
switch (god%4){
case 0:
cout<<“Godina je prijestupna!”<<endl; break;
case 1:
case 2:
cout<<“Godina nije prijestupna!”<<endl; break;
default:
cout << “Godina nije prijestupna!” << endl; } *

27. Rezultat izvođenja * Unesi godinu (GGGG): 1999
Godina nije prijestupna!
Unesi godinu (GGGG): 2000
Godina je prijestupna!
Unesi godinu (GGGG): 1900 |
Pravilo
Najprije valja isključiti iznimke: 2000 je djeljivo bez ostatka i s 4 i sa 100 i s 400! *

28. Iteracije *

29. S izlazom na vrhu: while
format
while (uvjet_izvođenja) // blok_naredbi ne
a != 0
primjer
int a = 5;
int b;
while (a != 0)
{ cin >> b >> endl;
a -= b; } da
učitaj:b
(a = 0)
Prekid ponavljanja
a = a -b *

30. S izlazom na dnu: do_while
učitaj:b
format
do // blok_naredbi while (uvjet_izvođenja)
a = a -b ne
primjer
int a = 5;
int b; do
{ cin >> b >> endl;
a -= b; }
while (a != 0);
a != 0 da
(a = 0)
prekid ponavljanja *

31. S eksplicitnim brojačem: for
format
for (početni_izraz; uvjet_izvođenja; izraz_prirasta) // blok_naredbi
n = 10
Primjer
int n=10;
cout << “i=“;
for (int i=1; i<=n; i++)
cout << i << “,“;
cout << endl;
i = 1 ne
i <= n da
Rezultat izvođenja
i=1,2,3,4,5,6,7,8,9,10 |
ispis
prekid ponavljanja
i = i + 1 *

32. Naredbe skoka *

33. Prijevremeni prekid ponavljanja: break
Zadatak
Program opetovano učitava varijablu a. Regularni prekid petlje: (a==0). Prijevremeni prekid petlje: (a= =5).
učitaj: a
Primjer
int a;
do {
cout<<“a=“;
cin >>a;
cout<<endl;
if (a==5)
break; //prekida petlju
cout<<“a= “<<a<<endl;}
while (a!=0); da
a= =5 ne
prijevremeni prekid ponavljanja
ispis: a ne
Rezultat izvođenja
1.primjer: 2.primjer:
a=2 a=2
a=3 a=5
a=3 <prijevremeni
a=0 prekid>
<regularni
prekid>
a!=0 da
regularni prekid ponavljanja *

34. Skok na kraj petlje: continue
Zadatak
Program opetovano učitava varijablu a. Prekid ponavljanja: (a>100). Preskok akcije: a negativno ili nula.
učitaj: a
Primjer
int a;
do {
cout<<“a=“;
cin >>a;
cout<<endl;
if (a<=0)
continue; //preskok ispisa
cout<<“a= “<<a<<endl;}
while (a<=100); da
a<=0 ne
ispis: a ne
Rezultat izvođenja
1.primjer: primjer:
a=2 <unos> a=2 <unos>
a=2 <ispis> a=2 <ispis>
a=0 <unos> a=5 <unos>
<preskok ispisa> a=5 <ispis>
a=101 <unos> a=101 <unos>
a=101 <ispis> a=101 <ispis>
<prekid> <prekid>
a<=100 da
prekid ponavljanja *

35. Zadatak
Potrebno je izraditi program koji će izračunavati koliko je dana prošlo od 1. siječnja do nekog određenog dana u bilo kojoj godini između i 1999.
Ulaz podataka: učitavanje cjelobrojnih varijabli GG (godina), MM (mjesec) i DD (dan).
Izlaz: poruka na zaslonu računala.
Izgled poruke:
Od 1. siječnja do DD.MM.GG. prošlo je Suma dana.
Napomene: (1) voditi računa o prestupnim godinama (veljača!); (2) omogućiti učitavanje podataka i izračunavanje za neodređeni broj slučajeva. *

36. Izračunavanje broja dana; obično rješenje
#include<iostream> using namespace std; int main () {
početak
int Sij,Velj,Ozu,Tra,Svi,Lip;
int Srp,Kol,Ruj,Lis,Stu,DD,MM,GG,i;
deklaracija
Sij=Ozu=Svi=Srp=Kol=Lis=31;
Tra=Lip=Ruj=Stu=30;
inicijalizacija
ponavljanje
do{
veljača!
int Velj=28;
cout<<“unesi godinu(GG): “;
cin>> GG;
cout<<“ unesi mjesec(MM): “;
cin>> MM;
cout<<“ unesi dan(DD): “;
cin>> DD;
cout<<endl;
učitavanje
if ((GG%400==0) || ((GG%100!=0) && (GG%4=0)))
Velj=29;
prestupna godina
int Suma=0;
suma dana! *

37. Izračunavanje broja dana; obično rješenje
if (MM==1)
Suma=DD;
if (MM==2)
Suma=Sij+DD;
if (MM==3)
Suma=Sij+Velj+DD;
...
if (MM=12)
Suma=Sij+Velj+ … +Stu+DD;
izračunavanje
cout<<“Od 1.siječnja do “<<DD<<“.”
<<MM<<“.19”<<GG<<“.”<<“ prošlo je “
<<Suma<<“ dana.”<<endl;
ispis
cout<<“Za nastavak unesi 1, za prekid 0: “; cin>> i;
cout<<endl;
indikacija kraja
kraj ponavljanja i programa
} while (i==1);
return 0; } *

38. Izračunavanje broja dana; switch-rješenje
include<iostream>
using namespace std;
int main {
//deklaracija mjeseci
//inicijalizacija mjeseci
do {
//učitavanje datuma
//prestupna godina
int Suma=0;
switch (MM) {
case 12:
Suma+=Stu;
case 11:
Suma+=Lis;
case 10:
Suma+=Ruj;
case 9:
Suma+=Kol;
case 8:
Suma+=Srp;
case 7:
Suma+=Lip;
case 6:
Suma+=Svi;
case 5:
Suma+=Tra; *

39. Rješenje br. 2
case 4:
Suma+=Ozu;
case 3:
Suma+=Velj;
case 2:
Suma+=Sij;
case 1:
Suma+=DD; }
//ispis
//indikacija kraja
} while (i==1);
return 0; *

40. Cjeloviti primjer: aproksimacija baze prirodnog logaritma*

41. Problem
Mnoge matematičke veličine mogu se prikazati nizom aproksimacija (približnih vrijednosti) koji nastaje beskonačnim zbrajanjem članova niza.
Ova se tehnika može upotrijebiti i za izračunavanje ‘e’ ( e+000), baze prirodnih logaritama.
Analiza
Vrijednost ‘e’ može se približno odrediti izračunavanjem niza
1 + 1/1! +1/2! + 1/3! /N!
gdje je N! faktorijel N:
ako (N = 0) tada (N! = 1.0)
ako (N =1) tada (N! = 1.0)
ako (N > 1) tada (N! = N * (N-1)!)
To se može prikazati kao N
 1 / i!
i=0
Što je veći N, više će članova biti uključeno u niz, pa će i rezultat biti precizniji. *

42. Podaci Ulaz int N: broj članova; granica zbrajanja Izlaz
long double E: aproksimativna vrijednost ‘e’
Varijable
long double ItiClan: i-ti član niza
int i: varijabla za kontrolu ponavljanja *

43. Oblikovanje algoritma
Za izračunavanje će se upotrijebiti struktura iteracije tipa for (iteracija s eksplicitnim brojačem).
Algoritam
1. Učitaj vrijednost N.
2. Inicijaliziraj: E = 1.0
3. Inicijaliziraj: ItiClan = 1.0
4. Ponavljanje (i=1; i<=N; i++)
4.1 Izračunavanje ( ItiClan u nizu): ItiClan=ItiClan/i
4.2 Zbroji: E=E+ItiClan
5. Ispiši vrijednost E *

44. Program * #include<iostream>
#include<iomanip> using namespace std;
int main() {
int Kraj=1;
cout<<"Program izracunava 'e' (baza prirodnog logaritma)"<<endl;
while(Kraj==1) {
long double E=1.0; //baza prirodnog logaritma 'e'
long double ItiClan=1.0; //i-ti
int N; //ulaz - broj clanova niza
int i; //eksplicitni brojac
cout<<endl<<"Unesi broj clanova niza> ";
cin>>N;
//izracunavanje
for(i=1;i<=N;i++) {
ItiClan/=i;
E+=ItiClan;
} //for *

45. * //ispis rezultata: znanstvena notacija
cout << setprecision(8) <<
"Priblizna vrijednost e je "<<E<<endl;
//kraj
cout<<endl<<"Za nastavak <1>, za kraj <0>: ";
cin>>Kraj;
} //while
return 0;
} //main
P5_2.exe *