1. Školska fobija Aleksandra Mindoljević Drakulić
Filozofski fakultet Zagreb

2. Okviri izlaganja Definiranje pojma Dijagnostička obilježja/kriteriji
Prevalencija i tijek
Teorije koje objašnjavaju nastanak smetnje
Obiteljska psihodinamika djeteta sa školskom fobijom
Načini pomoći djetetu koje odbija školu
Zajednička rasprava i zaključna razmatranja

3. Uvodna razmatranja
Škola – za osnovnoškolce glavno mjesto socijalizacije
Srednje djetinjstvo – (7 – 12 god.)
4. psihosocijalna faza razvoja prema Eriksonu (produktivnost/marljivost – inferiornost)
Savladavanje novih vještina, znanja
Tranzicija školovanja
School phobia – school refusal (SR) – emocionalni problem

4. Definicija odbijanja škole (engl. school refusal)
Čest, multikauzalan, kompleksan fenomen
Prema DSM IV i DSM V spada u anksiozne poremećaje zbog separacije
Razvojno neprimjerena i pretjerana tjeskoba prilikom napuštanja doma i odlaska u školu
Uzrokuje znatne teškoće u obiteljskom, socijalnom i akademskom funkcioniranju

5. Definicija
Tjeskoba, pretjerani strah, briga, nećkanje, odbijanje odlaska u školu...
... javljaju se zbog straha od separacije od djetetovih značajnih odraslih osoba za koje je vezano (DSM-V)

6. Početak smetnje i prevalencija
Prije 18. godine
Rjeđe se može javiti prije 6. godine i u kasnoj adolescenciji
4% djece i mlađih adolescenata (DSM-V)
8% školske djece (Garnell i sur., 1984., podaci iz istraživanja u SAD i Venezueli)
20% školske djece
Jednako pogađa M i Ž, bez obzira na IQ i SES (Freemont, 2003.)

7. Simptomi odbijanja škole
Emocionalne teškoće:
Tjeskoba
Ljutnja
Pretjerani strah
Tuga
Bespomoćnost
Somatske teškoće:
Vrtoglavice
Glavobolje
Povraćanje
Lupanje srca
Abdominalna bol
Mučnine
Nesvjestica
Znojenje
Smetnje spavanja (noćne more, problemi s usnivanjem, dnevna pospanost)
Stalna potreba za mokrenjem
Bolovi u zglobovima

8. Somatske teškoće...
...mogu dovesti do psihosomatskih bolesti poput ulceroznog kolitisa, gastritisa, astme i dr.
Somatske teškoće u ŠF prisutne su u one djece koja na neizravan način odbijaju školu i kojih postoji relativna nesposobnost verbalnog izražavanja emoc.napetosti
Dijete tada “plače” tijelom, a takvo kanaliziranje psihičke energije umanjuje motivaciju za izvršavanjem obaveza

9. Tijek smetnje Nakon praznika Nakon hospitalizacije
Neposredno nakon promjene škole
Nakon selidbe
Nakon proživljenog životnog distresa (rastava roditelja, smrt/bolest važne osobe, kirurške intervencije, smrti kućnog ljubimca)
Nakon kroničnih interpersonalnih sukoba u školi (s vršnjacima, s učiteljem/nastavnikom, zbog nasilništva, nesloge, općeg nemira i nesuglasica, pozicije žrtvenog jarca i sl.)

10. Tijek smetnje
Svi simptomi nestaju kad je dijete kod kuće, na praznicima, za vrijeme vikenda
Anksioznost zbog separacije može trajati godinama
Postoje razdoblja pogoršanja i remisije

11. Ponašanje djeteta sa ŠF
Ne ide u školu
Biva dovedeno
Dolazi pred vrata škole, okreće se i odlazi natrag,
Ili uopće i ne pokušava otići u školu te ostaje kod kuće
Ostaje u školi
Trudi se ostati u školi
Trpi sve nabrojane simptome
Ostaje djelomično na nastavi, pa odlazi kući ranije,
Često kasni na prve sate

12. a guide for parents of youth with SRB” (Kearney, 2010).1.
stupanj 2. 3. 4. 5. 6. 7.
posljednji
Odlasci u školu uz
stalan osjećaj distresa,
djetetovo
moljakanje da mu se dopusti da izostane
iz škole
Ponavljana neposlušnost, ružno ponašanje prije škole kako bi se izbjegao
odlazak u
školu (ne
želi se dizati, oblačiti, stoji mirno, usporen ...)
Ponavljano, kontinuirano
kašnjenje u školu, ali
praćeno redovitim
pohađanjem nastave
Povremeno izostajanje ili preskakanje
pojedinih nastavnih
sati
Ponavljano, kontinuirano izostajanje ili preskakanje nastave pomiješano s redovitim
pohađanjem
Potpuno izostajanje iz škole u kraćem vrem. periodu
Potpuno izostajanje iz škole duži vremenski period
(nekoliko mjeseci)
“Getting your child to say yes to school:
a guide for parents of youth with SRB” (Kearney, 2010).

13. Komorbiditet ŠF
Odbijanje škole povezuje se i s velikim depresivnim poremećajem i distimijom
ŠF zahtijeva multidisciplinarnu suradnju niza drugih stručnjaka: liječnika školske medicine, dječjeg psihijatra, psihologa, pedijatra

14. Odbijanje škole (School refusal) – Markiranje (Truancy) Diferencijalna dijagnoza
ŠF ne smijemo miješati s markiranjem iz škole.
Markiranje je ponašanje za koje roditelji ne znaju, dijete ostaje vani do kasno i ne vraća se kući
U ŠF dijete se želi vratiti kući
markiranje je često u poremećaju ophođenja te u pozadini nije odgovorna anksioznost zbog separacije

15. Obiteljska konstelacija - majke
Obiteljska je dinamika narušena
Prevelika povezanost djeteta i majke
Majke preprotektivne, simbiotične, kontrolirajuće, kritizirajuće, same imale problem odvajanja sa svojim majkama (neriješenih separacijskih strahova),
Često pate od paničnih ataka i agorafobije

16. Obiteljska konstelacija - očevi
Aktivni u profesiji i angažirani izvan obitelji
nedovoljno prisutni u obitelji u odgoju djeteta
Rijetki su hiperprotektivni očevi
U obitelji dominira emocionalna hladnoća, udaljenost, neprijateljstvo, loši odnosi
Djeca često rastu kao oružje u borbi partnera ili kao zamjena za partnera koji nedostaje/koji je odsutan

17. Obiteljska konstelacija
Uz preprotektivnost (majka) postoji i neprimjeren roditeljski pritisak na djecu (otac)
Nemaju osjećaj za jačinu i dubinu djetetovih teškoća
Preintruzivni, brzopleti, neadekvatnih roditeljskih vještina
ŠF doživljavaju kao zabušavanje, traženje pažnje
Definiraju dijete kao razmaženo ili zahtjevno

18. Obiteljska konstelacija
Tipičan obrazac odnosa je da su granice unutar obitelji prefluidne, a prema van granice su krute, prekohezivne, skoro nepropusne
Gotovo da i nemaju interakcija s drugima izvan obitelji

19. Obiteljska konstelacija
U pozadini stoji neriješen razvojni konflikt u edipskoj fazi:
Kod djeteta postoji nesvjesna dvojba: ostati doma i biti mali ili se separirati.
Dijete to najčešće rješava regresijom: prihvaća položaj malog djeteta kojemu je mama stalno potrebna

20. Obiteljska konstelacija
Dijete je ambivalentno te osjeća prema roditelju i ljubav ali i mržnju
Boji se svojih agresivnih težnji prema roditelju, pa ostaje uz njih kako bi se uvjerilo da se ti fantazmi nisu doista i ostvarili
Agresija s majke premješta se na objekt kojega se može kontrolirati i izbjegavati a to je - škola

21. Obiteljska konstelacija
I roditelj, sa svojim nerazriješenim separacijskim strahovima postaje također inducirajući faktor odbijanja škole zadržavajući ga uz sebe na različite (suptilne) načine
Socijalno anksiozni roditelji – odgajaju socijalno anksioznu djecu

22. Prognoza 70% učenika se nakon th. vraća u razred (De Zan, 2013).
Nažalost manji broj djece zauvijek napusti školovanje
Uspješnije se liječe djeca mlađa od 11 godina (90% ih se vraća u školu)
S adolescentima je teže: vraća ih se samo 36%
ZBOG TOGA VAŽNO RANO OTKRIVANJE UČENIKA SA SIMPTOMIMA ŠF!!!

23. Načini pomoći
Imperativ je istodobno pružanje pomoći djetetu i čitavoj obitelji
Koliko ćemo biti u tome uspješni ovisi o obiteljskom funkcioniranju i karakteristikama djeteta
Glavni cilj: vratiti dijete u školu

24. Načini pomoći
Biti u svakodnevnom kontaktu s obitelji djeteta i djetetom (telefonskim kontaktom ili izravno)
Pratiti stanje, što se događa
Potaknuti roditelje da budu u kontaktu s drugim roditeljima iz razreda, a djetetu da ostane u vezi sa svojim vršnjacima
Na tome je potrebno inzistirati jer se zna da što duže dijete izostane, povratak je i oporavak teži i dugotrajniji!!!

25. Načini pomoći
Početi s postupnim tehnikama izlaganja u mašti (roditelj opisuje, a dijete zamišlja)
Opisi su hijerarhijski ponuđeni (od izazivanja blage anksioznosti do najstresnije)
Nakon tehnika zamišljanja, početi sa izlaganjem u stvarnosti

26. Načini pomoći – sustavna desenzibilizacija
Roditeljska pratnja do škole, zajednički dolasci,
Kraće boravljenje u škol.dvorištu, pa u auli, pa u sobi psihologa, sve dok ne uspije doći do razreda)
Vremenski produžavati boravak
Rabiti tehnike disanja, relaksacije
Treninge uvježbavanja socijalnih vještina

27. Načini pomoći
Točka najvećeg distresa za dijete je ponovni ulazak u razred.
Učitelj tu ima veliku zadaću: dočekati dijete, dopratiti ga do razreda i klupe u kojoj sjedi
Važno je da dijete prepozna da učitelj o njemu brine, da ga razumije, da je s njim sigurno

28. Načini pomoći
Kasnije, učitelj može delegirati nekog drugog iz škole od učenikovog povjerenja tko će djetetu biti mentor ako opet postane nesiguran i tjeskoban
Dijete mora znati da se u svakom trenutku može obratiti jednoj pouzdanoj i dostrupnoj osobi iz škole!!!

29. Načini pomoći – u razredu
Svaki put dopustiti djetetu da za vrijeme nastave ide popiti vode, na zahod, ne strogo konformirati se školskim pravilima
Izbjegavati šaljive, podrugljive, negativne i kritične komentare koji narušavaju djetetovo povjerenje prema učitelju
Odnositi se s djetetom s poštovanjem, razumijevajući njegovu vulnerabilnost

30. Načini pomoći – u razredu
Dok se pomaže učeniku, ne smije se zanemariti ni obitelj: reducirati anksioznost u roditelja, uliti im optimizam, nadu, dati im savjet kako rješavati na transparentan način obiteljsku konfrontaciju i sl.

31. Načini pomoći – u razredu
Pohvaliti i najmanja učenikova nastojanja i pomake naprijed
Ne ignorirati njegovo dizanje ruke
Stvoriti atmosferu tolerancije i razumijevanja u razredu
Dopustiti djetetu da se verbalno ili crtanjem i pisanjem izrazi o svom problemu ako želi (dnevnik!)
Cilj: da dijete postane socijalno prihvaćeno u grupi!

32. Prijedlog tablice ponašanja
Ponašanje: P U S Č
Ostao u školi cijeli dan
Vježbao duboko disanje
Tražio pomoć od drugoga
Dijete sakuplja bodove
Nakon određenog broja bodova dobiva nagradu

33. Zaključna razmatranja
Odbijanje škole – razvojna smetnja u okviru anksioznog poremećaja zbog separacije
Često praćena somatskim tegobama
Rijetko prolazi spontano, a u konačnici može dovesti do konačnog odustajanja od škole
Multidisciplinarno pristupanje problemu: učitelji, nastavnici, stručni suradnici, dijete i obitelj

34. Zaključna razmatranja
Uz psihološku potporu djetetu i roditeljima je potrebno ohrabrenje i kontinuirana pomoć stručnjaka.
Učitelj treba pokazati visoku dozu tolerancije i suosjećanja za dijete, spremnost na timski rad, fleksibilnost
Poželjno je i da se dodatno educira (iz različitih psihoterapijskih pravaca)

35. .

36. . Aleksandra Mindoljević Drakulić Filozofski fakultet Zagreb .