1. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE Uvodno predavanje Upute za predmet
Dr. sc. Željko Garača

2. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE Teme uvodnog predavanja
Literatura
Predavanja
Vježbe
Provjera znanja
Potpis
Način ocjenjivanja
Konzultacije
Dosadašnja iskustva
Preporuke za uspjeh

3. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE Literatura
Obvezna literatura:
Garača, Ž. : Informatičke tehnologije, Ekonomski fakultet Split, Split, 2005.
Potpuna usklađenost s nastavnim programom predmeta
Preporučena literatura:
Haag, S. : Management Information Systems – for the Information Age, McGraw-Hill, Boston, 2002.
Pomoćni materijali na web-u.

4. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE Predavanja
Redovita prisutnost na predavanjima je dobra i preporuča se za konačni uspjeh studenta.
Prisutnost na predavanjima je obvezna (min 80 %).
Neredovita prisutnost na predavanjima je gubitak vremena.
Prethodna priprema je vrlo korisna za uspješno praćenje predavanja.
Za uspješno razumijevanje sadržaja predavanja potrebno je svladati prethodno obrađene teme.
Kontinuirani rad tijekom cijeloge semestra osigurava najbolji uspjeh uz najmanje napora.
Detaljno zapisivanje predavanja nije potrebno niti dobro.
Koncentrirano slušanje i razmišljanje o sadržaju predavanja te aktivno sudjelovanje je mnogo učinkovitije.

5. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE Predavanja
Obvezna literatura je potpuno usklađena sa sadržajem predavanja.
Obvezni dio čine prva četiri podpoglavlja iz svakog poglavla, odnosno prva dva iz prvog poglavlja.
Jedno potpoglavlje odgovara jednom satu predavanja. Ukupno 30 potpoglalja za 30 sati predavanja.
Preostala poglavlja su dodatna za ambicioznije studente.
Redoslijed sadržaja predavanja odgovara redoslijedu potpoglavlja u knjizi.
Takva strukturiranost omogućava planiranje vremena i aktivnu pripremu za predavanja.
Naslovi potpoglavlja su pitanja na usmenom dijelu ispita.
Na početku predavanja je moguće postavljati pitanja o nejasnoćama u prethodno obrađenim sadržajima.
Tijekom predavanja je poželjno uspostaviti dvosmjernu komunikaciju kroz uzajamna pitanja i odgovore.

6. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE Vježbe
Vježbe nisu povezane s predavanjima.
Prisustvo vježbama je obvezno.
Vježbe se održavaju u dva info-laba, u svakom pola standardne grupe za vježbe.
Početak vježbi za jednu grupu pomaknut je za jedan sat u odnosu na drugu.
Vježbe vode asistenti i demonstratori, kolege s viših godina studija.
Vježbe se sastoje u praktičnom korištenju standardnih softverskih alata na osobnim računalima.
Ako je predviđena satnica nekome nedovoljna može samostalno vježbati na računalima pored knjižnice ili kod kuće..

7. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE Vježbe
Softverski alati koji se obrađuju na vježbama:
MS Word
MS PowerPoint
MS EXCEL
MS Visio
Znanje korištenja ovih programa potrebno je za normalno studiranje, a bez njega ne može se dobiti kvalitetno zaposlenje.

8. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE Provjera znanja
Oblici provjere znanja:
Praktički testovi za vježbe
Kolokviji za predavanja
Pismeni ispit
Usmeni ispit
Komisijski ispit

9. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE Provjera znanja
Praktički testovi za vježbe:
Praktički testovi – provjera znanja rada sa pojedinim programom.
4 testa za 4 programa.
Testovi se održavaju na kraju ciklusa za pojedini program u sklopu vježbi.
Nakon svakog testa u roku od 7 dana slijedi popravni za one koji nisu uspjeli (max. 2 puta).
Testovi se boduju.
Položeni praktički testovi vrijede trajno.

10. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE Provjera znanja
Praktički testovi za vježbe:
MS Word 10 bodova
MS PowerPoint 5 bodova
MS EXCEL 10 bodova
MS Visio 5 bodova
Ukupno 30 bodova
Točno rješeni testovi u predviđenom vremenu.
Za točno rješen test u 50 % dužem vremenu – 80 % bodova.
Ponovljeni test nosi maksimalno 80 % bodova
Ozbiljna pogreška nosi 10 % bodova manje
Manja pogreška nosi 5 % bodova manje.

11. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE Provjera znanja
Predavanja:
Kolokviji – provjera znanja po pojedinim cjelinama.
2 testa za poglavlja ( 2 x 20 bodova = 40 bodova).
Kolokviji se održavaju u subotu narednog tjedna nakon obrađenog zadnjeg predviđenog poglavlja.
Kolokvij je računalno podržan. Računalo postavlja pitanja, kontrolira odgovore i daje bodove.
Na početku testa vrši se identifikacija preko broja indeksa.
Kolokvij sadrži 20 pitanja, a svako pitanje ima ponuđeno 5 odgovora označenih od A do E, a samo jedan je točan.
Vrijeme trajanja kolokvija je ograničeno na 20 minuta.
Točan odgovor donosi jedan bod, nema negativnih bodova.
Rezultati svih testova i kolokvija se zbrajaju na kraju i ovisno o tome moguće su različite pogodnosti za studente.

12. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE Provjera znanja
Aktivno sudjelovanje u nastavi:
Redovito pohađanje nastave.
Samostalne prezentacije dodatnih sadržaja
Pomaganje asistentima i demonstratorima
Diskusije u okviru predavanja
Kreativni doprinos studenta nastavnom procesu
Rješavanje testova za domaći rad
Student miže ostvariti do 10 bodova aktivnim sudjelovanjem u nastavi

13. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE Provjera znanja
Potpis:
Potpis nastavnika u indeksu potvrđuje da je student ispunio propisane obveze tijekom semestra.
Uvjeti za potpis su:
Prisutnost na najmanje 80 % nastave,
Ostvareno najmanje 52 boda putem testova, kolokvija i aktivnog sudjelovanja u nastavi.
Potpis je uvjet za prijavu ispita.
Studenti koji ne ostvare potpis moraju ponovo upisati predmet naredne godine.

14. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE Provjera znanja
Ispit:
Ispit se sastoji od
pismenog, računalno podržanog dijela – 20 bodova.
usmenog dijela – 10 bodova.
Preduvjet za pristup ispitu je potpis.
Stdentima se može priznati rezultat pismenog ispita kao prosjek bodova ostvarenih na kolokvijima.
Preduvjet za usmeni dio ispita je ukupno ostvarenih 65 bodova, iz svih nastavnih aktivnosti.
Ispit se mora prijaviti za rok u kome se želi polagati.
Datum polaganja pismenog ispita se objavljuje na oglasnoj ploči i web stranicama fakulteta.
Usmeni dio ispita je par dana nakon pismenog.
Ispit se smatra položenim s ukupno ostvarenih više od 70 bodova.

15. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE Provjera znanja
Pismeni ispit:
Pismeni ispit je po formi identičan kolokvijima za predavanja.
Računalo postavlja pitanja, kontrolira odgovore i daje bodove i ocjenu ako je pismeni ispit položen.
Test sadrži 20 pitanja, a svako pitanje ima ponuđeno 5 odgovora označenih od A do E, a samo jedan je točan.
Na svako pitanje se mora odgovoriti.
Nema vraćanja na prethodna pitanja.
Točan odgovor donosi jedan bod, nema negativnih bodova.
Vrijeme trajanja ispita je ograničeno na 20 minuta.
Nije moguće naknadno provjeravati kako je odgovoreno na pojedina pitanja.

16. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE Provjera znanja
Pismeni ispit:
Studenti koji s pismenim dijelom ispita ostvare više od 70 bodova mogu biti oslobođeni usmenog dijela ispita samo uz ocjenu dovoljan (2).
Na pismenom dijelu ispita moguće je ostvariti maksimalno 20 bodova.
Ostvareni bodovi vrijede trajno.

17. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE Provjera znanja
Usmeni ispit:
Forma usmenog ispita:
Ispit traje maksimalno 12 minuta, odnosno 3 x 4 minute.
Odgovara student po student.
Postavljaju se 3 osnovna pitanja, jedno po jedno.
Pitanja su naslovi potpoglavlja iz knjige, ukupno 30.
Pitanja postavlja računalo slučajnim izborom.
Računalo na osnovu opažanja nastavnika određuje bodove za svako pitanje.
Konačna ocjena ispita se određuje prema ukupno ostvarenim bodovima.
Ispi se smatra položenim s ukupno više od 70 bodova.
Na usmenom ispitu moguće je ostvariti maksimalno 10 bodova

18. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE Način ocjenjivanja
Usmeni ispit:
Kriteriji ocjenjivanja usmenog odgovora:
Tempo
Ponavljanje
Pogreške
Potpitanja za pomoć
Specifčna potpitanja
Opći dojam.
Ocjenjivanje polazi od pretpostavke da kandidat zaslužuje ocjenu vrlodobar te se stav korigira na više ili na niže tijekom ispita.

19. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE Način ocjenjivanja
Kriteriji ocjenjivanja usmenog odgovora :
Tempo
Odličan tempo omogućava da se u 3 minute kažu najbitnije stvari o postavljenom pitanju, bez pauza i razmišljanja.
Minimlni tempo za ocjenu dovoljan zahtijeva bar 2 minute suvislog odgovora i iznošenje bitnih stvari, bez ponavljanja, pogrešaka i pomoćnih potpitanja.
1 minuta bez odgovora, dva boda manje.

20. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE Način ocjenjivanja
Kriteriji ocjenjivanja usmenog odgovora :
Ponavljanje
Ponavljanje već rečenog ili permutiranje jedne te iste rečenice donosi pola boda manje. Ako se nakon upozorenja ponovi, novih pola boda manje.
Pogreške
Svaka pogreška nosi pola boda manje. Ako se ne zna ispraviti, još pola boda manje.
Fatalne pogreške prekidaju ispit (“centralna jedinica se sastoji od hardvera i softvera”)

21. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE Način ocjenjivanja
Kriteriji ocjenjivanja usmenog odgovora :
Potpitanja za pomoć
Potpitanje za pomoć nosi pola boda manje.
Specifična potpitanja
Student koji je ostvario odličan tempo dobija specifična potpitanja za visoku ocjenu, koja traže vrlo kratke odgovore. Svaki točan odgovor je pola boda više.
Dojam
Sigurnost i samouvjerenost u točnom izlaganju donose pola boda više.

22. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE Provjera znanja
Komisijski ispit:
Student koji u tri pokušaja nije položio ispit, četvrti put ima mogućnost polaganja pred komisijom.
Student normalno prijavljuje ispit i polaže pismeni dio ispita.
Pravo na izlazak na usmeni ispit pred komisiju ostvaruje se s minimalno 9 bodova na pismenom ispitu.
Usmeni dio komisijskog ispita se posebno zakazuje i objavljuje na oglasnoj ploči, par dana nakon pismenog ispita.
Usmeni ispit pred komisijom je po formi isti kao i redoviti usmeni ispit.
Studenti koji ne polože komisijski ispit moraju ponovo upisati predmet naredne godine.
Predmet se može upisati samo 2 puta
Ako student ni u osmom pokušaju ne položi ispit gubi pravo studija.

23. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE Rangiranje znanja
Tipovi pitanja:
Što? dovoljan(2) prepričati
Kako? dobar(3) opisati
Zašto? vrlodobar(4) objasniti
Što ako? izvrstan(5) analizirati
Odgovori na pitanja tipa što ako ne postoje eksplicitno zapisana u knjizi, ali postoji implicitno znanje koje na njih može dati odgovor. To znanje treba pronaći i usvojiti procesom kvalitetnog učenja u smislu aktivnog odnosa prema sadržaju.

24. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE Primjer bodovanja
Student redovito pohađa nastavu
i aktivno sudjeluje u nastavi: 10 bodova
Stdent je položio 1. kolokvij: 13 bodova
Stdent je položio 2. kolokvij: 15 bodova
Student je položio sve testove u
predviđenom vremenu. U svakom test
imao je jedni veću i dvije manje pogreške: 24 boda
Ukupno bodova tijekom semestra: 62 boda
Student je ostvario pravo na potpis.
Studentu se priznaje pismeni ispit: 14 bodova
Ukupnan broj bodova prije usmenog: 76 bodova
Student može
dobiti konačnu ocjenu 2 ili
Polagati usmeni ispit za bolju ocjenu.
Ako je na usmenom sve znao 10 bodova
Ukupno bodova
ocjena vrlodobar (4)

25. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE Konzultacije
Vrijeme konzultacija:
Ponedjeljak 10:15-11:30
Utorak 18:00-18:45
Srijeda 10:15-11:00

26. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE Dosadašnja iskustva
Dosadašnji prosječni uspjeh na sličnim predmetima:
L O Š!
Prosječna ocjena u generaciji 2,2
Prosječan broj polaganja ispita 3,7
Prosječna prolaznost po ispitnom roku manja od 20 % od prijavljenih
Približno 100 komisijskih ispita u generciji
Prolaznost na usmenom komisijskom ispitu manja od 5 %

27. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE Dosadašnja iskustva
Razlozi neuspjeha:
Neuspjeh u adaptaciji načina učenja.
Škole:
Reproduktivno učenje
Malo slobode
Malo osobne odgovornosti.
Fakultet:
Analitičko učenje
Mnogo obveza
Mnogo osobne odgovornosti.

28. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE Dosadašnja iskustva
Specifični razlozi neuspjeha :
Nedovoljno učenje. Tipični razlozi:
“Imam računalo doma pa znam informatiku.”
“Treba učiti važne predmete, matematiku, ...”
“Ispit se ionako polaže na sreću.”
“Profesor je dobar pa ću užicat duju.”
Pogrešno učenje. Tipični razlozi:
Učenje iz skraćenih skripti i zbirki pitanja sa starih pismenih ispita.
Memoriranje sadržaja bez razumijevanja.
Memoriranje nepotrebnih činjenica (Koje je godine nastao Internet? Koliko nožica ima procesor?)

29. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE Dosadašnja iskustva
Pismeni ispit i sreća:
Vjerovatnost pogađanja svih 20 točnih odgovora je približno:
1: 1014 ili
1: 100,000,000,000,000
Vjerovatnost pogađanja 13 točnih odgovora je mnogo veća, neka bude:
1: 106 ili
1: 1,000,000
Problem je što imate samo 8 pokušaja pa je konačna vjerovatnost da se ispit položi na sreću u naredne dvije godine čak:
1: 105 ili
1: 100,000 , odnosno jedan student u 200 godina.

30. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE Preporuke za uspjeh
Studiranje treba shvatiti kao radnu obvezu zaposlenog:
Godišnji fond radnih sati zaposlenih je oko 2200.
Neka na godišnji odmor otpada 150 sati.
Neka studenti imaju dupli odmor, odnosno 300 sati, zbog izuzetnih napora, te im ostaje 1900 sati rada, što odgovara 8 satnom radnom danu.
To je slobodan svaki vikend i 2 mjeseca slobodnih ljetnih praznika bez obveza.
Ako se fond od 1900 sati rasporedi među predmetima prve godine, na Informatičke tehnologije kao predmet (5 ECTS) otpada 150 radnih sati (45 sati nastave sati individualnog rada što je propisano nastavnim programom).
Sa pravilno raspoređenih 150 radnih sati prosječan student može ostvariti izvrstan uspjeh iz ovog predmeta.

31. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE Preporuke za uspjeh
Struktura i organizacija radnog vremena :
22,5 sati predavanja, aktivno sudjelovanje
22,5 sati vježbi, aktivno sudjelovanje
15 sati pripreme, po 1 sat tjedno za svako predavanje
15 sati ponavljanja, po 1 sat tjedno, nakon svakog predavanja
15 sati samostalnog vježbanja rada na računalu
Ukupno 90 od 150 sati. Preostalih 60 sati rasporediti kako slijedi:
20 sati pripreme za kolokvije (2x10)
20 sati pripreme za pismeni ispit
20 sati pripreme za usmeni ispit
Ukupno 180 sati rada tijekom godine i ocjena izvrstan (5) u 1. ispitnom roku. Sličan princip vrijedi i za ostale predmete.

32. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE Preporuke za uspjeh
Zaboravite sve što Vam je itko ikada ranije govorio o studiranju!

33. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE Preporuke za uspjeh
Posebno ne slušajte savjete starijih kolega studenata!

34. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE Preporuke za uspjeh
Slušajte samo savjete nastavnika koji Vam predaju!

35. INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE Preporuke za uspjeh
Na kraju :
Za veliku većinu Vas, studenata, znanje je jedino na čemu možete graditi uspješnu i sretnu budućnost.
Stoga učite, prije svega radi sebe, ne da bi položili ispit, već da bi znali više od drugih.
Predstoje nam sve teža vremena, borba za opstanak, i za to se treba pripremiti. U suvremenom svijetu znanje je glavno sredstvo.
Profesor je tu da Vam u tome pomogne.
Vaš uspjeh je uspjeh profesora, ali vrijedi i ono drugo.