1. Kometi , planetoidi i meteoridi

2. KOMETI Dolaze s ruba Sunčevog sustava iz tzv. Ortovog oblaka.
To su mješavine leda (vode i smrznutih plinova) i prašine
Dolaze s ruba Sunčevog sustava iz tzv. Ortovog oblaka.
Gravitacijskim djelovanjem kreću se eliptičnom stazom k
unutrašnjosti Sunčevog sustava
Comets are icy planetesimals formed in the outer solar system.
They are composed mainly ice and dust
They have highly elliptical orbits which take them very close to the Sun and back out into deep space, often far beyond the orbit of Pluto. Their orbit duration can be from less than 200 years to more than several millions of years.
Composition of comets:
Nucleus- Main body of the comet: composed of dust particles trapped in a mixture of ices of water, carbon monoxide, carbon dioxide, methane, and ammonia. Typically only a few kilometers in diameter
Coma- A halo of evaporated gas and dust which forms when the comet approaches the inner solar system. The coma grows larger as the comet gets closer to the sun.
Rep kometa posljedica je
zagrijavanja smrznutog plina i
prašine, okrenut je od Sunca
Komet Halley,1910

3. Rep kometa – ima prašinasti i plinoviti dio

5. Komete dijelimo kratkoperiodične i dugoperiodične:
Kratkoperiodični kometi su kometi koji su pokraj Sunca prošli u više navrata (npr.Halleyev komet)
Dugoperiodički kometi:
dolaze iz većih udaljenosti i nema nade da ćemo ih ponovno vidjeti,godišnje se vidi desetak takvih kometa

6. Kometi su nastali istodobno kada i Zemlja,tamo gdje su nastali Uran,Neptun ili još dalje.
Neki zauzimaju područje gotovo do današnjih zvijezda.

7. Još malo o kometima
Najpoznatiji Halleyev komet koji navrati svakih 76 godina
Komet se uglavnom mogu opažati samo uz pomoć teleskopa
Komet je nestalna izgleda,razvijeni komet sastoji se od glave i repa.
Glava je složena od jezgre obavijena komom(grč.=kosa)

9. Rep kometa imaju samo kometi u Sunčevoj blizini jer Sunce zagrijava kometsku jezgru
Ona je samo srce kometa i sastoji se od leda i drugih smrznutih tvari.
Led se zagrijava i isparava,a smrznuti plinovi se šire i zbog male privlačne sile bježe u svemir.

10. (dolje lijevo)
-Prvi komet za kojeg znanstvenici tvrde da sadržava vodu sličnoj oceanskoj

11. Planetoidi (asteroidi)

12. Planetoidi
Planetoidi su malena tijela u usporedbi s planetima,kada ih se promatra izgledaju poput zvijezda pa ih se naziva asteroidima(poput zvijezda)
Ceres : Najveći planetoid,promjer oko 1000 km
otkriven g.
Zabilježeno ih je više tisuća,kada bi se svi izredali na hrpu ne bi bili ni do veličine Mjeseca
Zbog svoje množine se često sudaraju lome i jako mijenjaju staze.

13. Lokacije planetoida

14. Kirkwoodove zone Zone male zastupljenosti planetoida u
planetoidnom pojasu između Marsa i Jupitera

15. Trojanski asteroidi
Asteroidi koji obilaze oko Sunca u Lagrangeovim točkama ( L4 , L5) tj ispred ili iza jednog od planeta . Ima ih na Jupiterovoj , Marsovoj i Neptunovoj orbiti . Zove ih se istočni i zapadni Trojanci. Jako veliki broj ih je otkriven , a još ih se otkriva.
U Jupiterovoj orbiti se još zovu Grci i Trojanci.
Postoje i u Mjesečevoj orbiti kao oblaci svemirske prašine i zove ih se oblaci Kordiljevskog.

16. Meteorid , meteor , meteorit
Meteoroid  komadić stijene i prašine u svemiru
Meteor  “zvijezda padalica” – komadići stijene koji ulaze u Zemljinu atmosferu pri čemu izgaraju
Bolid – veoma sjajni meteor .
Meteorit  meteor koji padne na Zemlju

17. Meteori mogu potjecati
…od kometa
…od asteroida

18. Na fotografiji su snimljene putanje meteorskog potoka Leonidi .
Drugi poznati meteorski potok Perzeidi se u narodu još zove Suze sv.
Lovre

19. Dijelovi odbačeni tijekom sudara često dospijevaju na Zemlju(meteoritsko kamenje)
U Hrvatskoj poznat meteor koji je pao u selu Hrašćine 1751.g

20. Meteoriti

21. Važniji meteorski rojevi

23. Hrvatska meteorska mreža – ideja
jeftinim video-kamerama i PC računalima nadzirati noćno nebo
uključiti učenike u sakupljanje i obradu slika meteora
trostruka korist: nadzor neba, edukacija i istraživanje

24. Hrvatska meteorska mreža - kamera u zaštitnoj kupoli
Festival znanosti 2008: Željko Andreić – Hrvatska meteorska mreža

25. Opasnost od kometa i planetoida
U srpnju 1994.g popadalo je po Jupiteru dvadesetak dijelova razlomljenog kometa veličine od 100 do 4 km
Dijelovi su pali brzinom oko 60 km/s,nakon eksplozije tamni oblak je prekrio područje veliko gotovo kao Zemlja
Eksplozija je imala učinak 600 puta jači od učinka najjače H-bombe.

27. Planetoid od 1km ne bi mogao razrušiti Zemlju,ali za ljude je opasan i pad tijela od samo 60 m.
Takvo tijelo je palo u Sibiru 1906.g
dovelo je do razaranja svega u krugu od 80 km i izazvalo velike požare
Zbog zagrijavanja u atmosferi raspalo se uz eksploziju .

28. Prije 65 milijuna godina se možda sudario asteroid sa Zemljom i to je jedan od mogućih razloga nestajanja dinosaura.
Oko Zemljine orbite kruži tisuće planetoida veličine 1 km,kad bi takav jedan pao na Zemlju izazvao bi eksploziju više tisuća atomskih bombi.
Svakih nekoliko tisuća godina jedan takav padne na Zemlju.

30. NEO – Near-Earth Object
otkrivanje svih objekata u blizini Zemlje ili onih koji bi mogli značajno ugroziti planet .
WISE je letjelica koja se nalazi u relativno niskoj orbiti iznad polova naše planete, ovaj satelit konstantno pretražuje svemir, nakon što nađe nepoznate objekte na putu ka Zemlji, koordinira teleskopima na planeti koji nakon toga promatraju i prate takve objekte i evaluiraju jesu li oni prijetnja ili ne.

31. NEO

32. Kuiperov pojas
Područje neposredno nakon Plutonove putanje zove se Kuiperov pojas. Do danas je u njemu otkriveno oko tisuću objekata; promjeri većine iznose nekoliko desetaka ili stotina km, a nekolicina najvećih malo su veći od km u promjeru. Kuiperov pojas izvor je kratkoperiodičnih kometa.

33. Oortov oblak
Ipak, čak ni Kuiperov pojas nije granica Sunčevog sustava. Područje dalje od Kuiperovog pojasa naziva se Oortov oblak. On je također ispunjen mnogobrojnim malim ledenim objektima, slične građe kao i kod objekata Kuiperovog pojasa, samo što se procjenjuje da su dimenzije tijela u Oortovom oblaku još manje, otprilike km. Oortov oblak izvor je dugoperiodičnih kometa.

35. Kako su nastali planeti?
Teorije o nastanku planeta:
Filozof I. Kant i matematičar Laplace su postavili teoriju da je Sunce zajedno s planetima nastalo od rijetke maglice. Zbog privlačne sile se tvar stezala i sve brže vrtjela. Pri sve većoj brzini kruženja brzina materijala na kraju maglice postala je jednaka brzini kruženja satelita
Rubni se materijal odvaja i tako nastaju prstenovi.( ima ih onoliko koliko ima i planeta)
Prstenovi se svaki za sebe skupljaju i tako sa nastaje praplanet sa svojim satelitima…

36. Kant-Laplaceova teorija

37. Teorije katastrofe
Kada je nastalo Sunce pokraj njega je prolazila neka zvijezda i gravitacijskom silom iz njega izvlačila divovski plinoviti mlaz(poput cigarete)
Deblji dio mlaza je bio na mjestu Jupitera pošto je on najveći.
Kako se plinoviti mlaz istezao iz Sunca tako su nastali planeti koji se vrte oko Sunca.

38. Druga teorija
Sunce je bilo dvostruke veličine u odnosu na sadašnju masu . Gibalo se u paru s još jednom zvijezdom .
Sunčeva „sestra“ je eksplodirala , a oko Sunca ostao je oblak raspršenih plinova od kojih su rođeni planeti .
Izradio:Vladimir Cvjetojević