1. MEĐUNARODNA EKONOMIJA
P02: “Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine” Predavač: Dr. sc. Hrvoje Jošić
Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

2. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine
Uvod
Najznačajniji teoretičari ekonomije:
David Hume – “Political discourses” (“Političke rasprave”),(1752).
Adam Smith – “Wealth of Nations” II svezak , “Bogatstvo naroda”, (1778).
David Ricardo – “The principles of Political Economy and Taxation”, “Načela političke ekonomije i oporezivanja”, (1817).
Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

3. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine
Ključna pitanja
Koji su temeljni motivi za razmjenu (trgovinu među zemljama)?
Kojim se robama trguje?
Po kojoj cijeni?
Kako to djeluje na blagostanje zemalja koje su sudionici u razmjeni?
Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

4. Merkantilizam (eng.mercantile, trgovački)
Razdoblje u ekonomskoj povijesti od te godine
Vrhunac dostiže u 16. i 17. stoljeću
Razvio se snažnom intervencijom i regulacijom države
Trgovina je jedini pravi izvor nove vrijednosti za stvaranje gospodarskog blagostanja
Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

5. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine
Zlato je osnova vrijednosti, osnovno sredstvo plaćanja
Veći izvoz od uvoza djeluje povoljno na ekonomiju zemlje (povećava zalihe plemenitih metala)
Koristi od trgovine su jednostrane, ostvaruje ih samo onaj partner koji ima suficit
Međunarodna razmjena je igra nulte sume
Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

6. Ideologija merkantilizma
”Vanjska trgovina stvara bogatstvo, bogatstvo moć, moć čuva našu trgovinu i religiju”
Josiah Child ( )
Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

7. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine
9 načela merkantilizma
1. Važnost razvoja poljoprivrede i rudarstva
2. Isticanje domaće prerađivačke djelatnosti
3. Učenje od razvijenih
4. Važnost zlata i srebra
5. Važnost razvoja domaće trgovine i štetnosti uvoza
6. Zamjenjivost inozemnih proizvoda domaćim proizvodima
7. Uvoz sirovina ograničiti prerađivačkim kapacitetima
8. Bolje prodavati nego kupiti
9. Ograničiti ili u potpunosti ukloniti potrebu za luksuznim proizvodima
Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

8. Intervencije u području vanjske trgovine mjerama ekonomske politike
Carine – glavni argument zaštita mlade (nejake) industrije i punjenje državne riznice
Kvantitativna ograničenja
Uvozne zabrane
Kontrola plaćanja i subvencioniranje izvoza
Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

9. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine
Ograničenjem izvoza sirovina utječemo na povećanje izvoza proizvoda više faze obrade
Zabrana izvoza kapitala i kvalificirane radne snage
Kolonijalna politika – uvođenje valutnog sustava metropole – preteča Currency Boarda
Neomerkantilizam – ( ) i ( )
Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

10. Liberalizam - laissez faire -
Period od druge polovine 18. st. do 30-ih godina 20.st.
Glavni predstavnici Adam Smith, David Ricardo i Jean Baptiste Say (“Traktat političke ekonomije” (1803.))
Laissez faire politika – nemiješanje države u tržišni sustav
Glavni izvor bogatstva je proces proizvodnje
Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

11. Teorija apsolutnih prednosti Adama Smitha
Adam Smith - “Otac ekonomske znanosti”
Pokazao da su koristi od razmjene između dvije zemlje obostrane.
Međunarodna razmjena je igra pozitivne sume
Tvorac teorije apsolutnih prednosti
Adam Smith (
Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

12. Adam Smith: “Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda”
« Načelo je svakog mudrog oca obitelji da nikada ne pokuša načiniti kod kuće ono što će ga više stajati da učini nego da kupi… Svi… nalaze, da je u njihovu interesu, da cijelu svoju radinost upotrijebe na način koji im daje neku prednost nad susjedima, i da za jedan dio proizvoda svoje radinosti, ili što je ista stvar, za cijenu jednog njezina dijela kupe što god im je drugo potrebno…
Ono što je mudrost u upravljanju svakom privatnom obitelju, teško može biti ludost u upravljanju velikim kraljevstvom. Ako nas jedna strana zemlja može opskrbiti nekom robom jeftinije nego što je mi sami možemo načiniti, bolje je kupiti je izvjesnim dijelom proizvoda naše vlastite radinosti, koja se upotrebljava na način kojim postižemo izvjesnu prednost…»
Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

13. Teorija apsolutnih prednosti
Svrha ekonomske politike je povećanje bogatstva naroda, ali u obliku roba, a ne zlata
Najbolja politika države je laissez faire politika
Poduzetniku treba ostaviti što, koliko, kada, kako i za koga proizvoditi
Ako neka zemlja može kupiti neko dobro, jeftinije nego što ga sama može proizvesti, onda je bolje da ga kupi (uveze) i plati nekim drugim dijelom svoje radinosti.
Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

14. Definicija apsolutnih prednosti
Ako jedna zemlja može proizvesti neku robu efikasnije nego neka druga, kaže se da ona ima apsolutnu prednost u proizvodnju te robe.
Efikasnost proizvodnje se mjeri utroškom rada u proizvodnji jedinice proizvoda odnosno količinom proizvoda po radnom satu (produktivnost rada).
Apsolutne prednosti mogu biti prirodne (klima, tlo, prirodna bogatstva i sl.) i stečene (znanja, vještine i dr.)
Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

15. Proizvodnja po satu prije specijalizacije
Q/L A B
Ukupno (Q) X 10 2 12 Y 5 7
Ax : Bx ; Ax > Bx (10 > 2), Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X;
Ay : By, Ay < By ( 2 < 5 ) , Zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra Y;
Ukupna proizvodnja za dva sata prije specijalizacije je bila 12 X i 7 Y
Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

16. Koje mogućnosti imaju zemlje A i B?
Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

17. Proizvodnja nakon specijalizacijeQ A B
Ukupno X 20 Y 10
Zemlja A se potpuno specijalizirala u proizvodnji dobra X (koristi dodatnu jedinicu rada iz prozvodnje dobra Y), a zemlja B se potpuno specijalizirala u proizvodnji dobra Y (koristi dodatnu jedinicu rada iz prozvodnje dobra X)
Ukupna proizvodnja za dva sata nakon specijalizacije bi bila 20 X i 10Y
Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

18. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine
Opažanje
Proizvodnja proizvoda X i Y je veća nakon specijalizacije
Veća je i potrošnja nego prije
Veći je i stupanj materijalnog blagostanja kod oba vanjskotrgovinska partnera.
Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

19. Smithova teorija apsolutnih prednosti
Predstavljala je revolucionaran iskorak u odnosu na učenje merkantilista
Nije u potpunosti objasnila proces vanjskotrgovinske razmjene
Nije objasnila što se događa s vanjskom trgovinom ako jedna zemlja ima apsolutnu prednost u proizvodnji oba proizvoda
Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

20. Teorija komparativnih prednosti Davida Ricarda
D.Ricardo postavlja pitanje što bi se dogodilo kad bi jedna zemlja imala apsolutnu prednost u proizvodnji svih proizvoda
Svaka zemlja će se specijalizirati u proizvodnji proizvoda u kojima ima veću relativnu produktivnost rada
Radna teorija vrijednosti
Tvorac teorije komparativnih prednosti
David Ricardo ( )
Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

21. Proizvodnja po satu prije specijalizacije
Q/L A B
Ukupno (Q) X 10 2 12 Y 5 4 9
Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X iY.
Ax:Bx>Ay:By (10/2>5/4) Zemlja A ima komparativnu prednost u dobru X, a zemlja B ima komparativnu prednost u dobru Y.
Ukupna proizvodnja za dva sata prije specijalizacije je bila 12 X i 7 Y.
Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

22. Proizvodnja nakon specijalizacijeQ A B
Ukupno X 20 Y 8
Zemlja A se potpuno specijalizirala u proizvodnji dobra X (koristi dodatnu jedinicu rada iz prozvodnje dobra Y), a zemlja B se potpuno specijalizirala u proizvodnji dobra Y (koristi dodatnu jedinicu rada iz prozvodnje dobra X)
Ukupna proizvodnja za dva sata nakon specijalizacije bi bila 20 X i 8Y
Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

23. Odnosi razmjene (Terms of Trade)
Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

24. Odnosi razmjene (eng.Terms of Trade)
Odnosi razmjene označavaju odnos dobara koji je spremna pojedina zemlja ponuditi u razmjeni s drugom zemljom
Odnosi razmjene (TOT - Terms of Trade) – jednaki su tehničkim koeficijentima proizvodnje i graničnoj stopi transformacije
Područje obostrano probitačne razmjene formira se između odnosa cijena u dvije zemlje
Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

25. Određivanje odnosa cijena iz tablice produktivnosti rada
Q/L A B
Ukupno (Q) X 10 2 12 Y 5 4 9
Odnosi razmjene:
Područje obostrano probitačne razmjene formira se između
odnosa cijena ½ i 2.
Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

26. Teorija komparativnih troškova
Formulirana od strane D. Ricarda
Bazirana na teoriji komparativnih prednosti
Komparativne prednosti se određuju iz utrošaka rada u proizvodnji dobara (L/Q)
Nadopune teorije komparativnih troškova dao Gotfried von Haberler ih
Gotfried von Haberler ( )
Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

27. Tehničko ograničenje proizvodnje
- tehnički koeficijent rada dobra X
- tehnički koeficijent rada dobra Y
- količina dobra X
- količina dobra Y
- ograničenje rada (radne snage)
Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

28. Tablica komparativnih troškova
L/Q A B
Ukupno (Q) X
1/10=(alx)A
1/2=(alx)B 12 Y
1/5=(aly)A
1/4=(aly)B 9
(alx)A: (alx)B; (alx)A <(alx)B; (1/10<1/2) Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X;
(aly)A : (aly)B, (aly)A < (aly)B ( 1/5< 1/4 ) Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra Y;
(alx)A: (alx)B < (aly)A : (aly)B (1/5<4/5) Zemlja A ima komparativnu prednost u dobru X, a zemlja B ima komparativnu prednost u dobru Y.
Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

29. Određivanje odnosa cijena iz tablice komparativnih troškova
L/Q A B
Ukupno (Q) X
1/10
1/2 12 Y
1/5
1/4 9
Odnosi razmjene:
Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

30. Utjecaj promjene plaća i tečaja
Teorija komparativnih prednosti = teorija komparativnih troškova (G. Haberler)
Komparativni troškovi nisu zauvijek dani, nego se mijenjaju s promjenama produktivnosti rada, plaća, tečajeva i svih ostalih faktora koji utječu na promjene relativnih odnosa cijena
Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

31. Teorija komparativnih troškova – utjecaj promjene plaća
Do sada smo analizirali komparativne troškove samo na temelju jediničnog utroška radnog vremena, a izostavili smo cijenu radnog sata
Cijena radnog vremena u pojedinim zemljama je različita WA≠WB
Plaće najčešće prate produktivnost rada, obično su veće u zemlji gdje je produktivnost rada veća
Veća cijena radnog sata povećava troškove proizvodnje
Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

32. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine
L/Q A B X
1/3 Y 1
Zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X i Y, a
komparativnu prednost u proizvodnji dobra Y, a zemlja A u X.
Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

33. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine
Što će se dogoditi s apsolutnim i komparativnim prednostima zemalja ako nadnice u zemlji B porastu 100%, ceteris paribus?
L/Q A B X
1/3 Y 1
2/3
1/2
Tko sada ima apsolutnu prednost?
Što je sa komparativnim prednostima?
Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

34. Teorija komparativnih troškova- utjecaj promjene tečajeva
Plaće su u svakoj zemlji izražene u domaćoj valuti, kao i svi ostali prihodi i rashodi
Valutu zemlje A ćemo označiti s α, a valutu zemlje B s ß
Analizirati ćemo utjecaje promjena tečajeva na komparativne troškove i koristi od razmjene
Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

35. Primjer utjecaja promjene tečajeva na komparativne troškove
Troškovi proizvodnje prije promjene tečajeva
L/Q A B X
0,5 α
0,2 ß Y
0,4 α
Zemlja B ima apsolutnu prednost i u dobru X i Y
Zemlja A ima komparativnu prednost u dobru Y
Zemlja B ima komparativnu prednost u dobru X
Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

36. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine
Pretpostavimo da su odnosi tečajeva: α : ß=1:3 odnosno ß=3α , odredite nove apsolutne i komparativne prednosti
L/Q A B X
0,5 α
0,6 α Y
0,4 α
Zemlja A ima apsolutnu prednost u dobru X i Y
Zemlja A ima komparativnu prednost u dobru Y
Zemlja B ima komparativnu prednost u dobru X
Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

37. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine
Da zaključimo..
Povećanje nadnica dovodi do povećanja komparativnih troškova u proizvodnji
Aprecijacija valute dovodi do povećanja komparativnih troškova u proizvodnji dok ih deprecijacija valute smanjuje
Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

38. Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine
Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine