1. Univerzitet u Zenici Ekonomski fakultet
Domaći proizvod, kamatna stopa i devizni kurs
v.prof.dr. Jasmin Halebić

2. Domaći proizvod, kamatna stopa i devizni kurs
Model koji razvijamo u ovom poglavlju je proširenje modela IS-LM za otvorenu privredu iz petog poglavlja, a poznat je kao Mundell-Fleming model.
Osnovna pitanja su:
Šta određuje devizni kurs?
Kako nosioci politike mogu utjecati na devizni kurs?

3. 20-1 Ravnoteža na tržištu dobara
Ravnoteža na tržištu dobara se može opisati sljedećim jednačinama:

4. 20-1 Ravnoteža na tržištu dobara
Potrošnja, C, pozitivno zavisi od raspoloživog dohotka, Y - T.
Investicije, I, pozitivno zavise od domaćeg proizvoda,Y, i negativno od reale kamatne stope, r.
Vladina potrošnja, G, data je kao egzogena varijabla.
Obim uvoza, IM, pozitivno zavisi i od domaćeg proizvoda, Y, i od realnog deviznog kursa
Izvoz, X, pozitivno zavisi od inostranog domaćeg proizovda, Y*, i negativno od realnog deviznog kursa .

5. 20-1 Ravnoteža na tržištu dobara
Glavna implikacija gornje jednačine je da i realna kamatna stopa i realni kurs utječu na potražnju, a time i na ravnotežnu proizvodnju:
Porast realne kamatne stope dovodi do smanjenja investicijske potrošnje, a time i do smanjenja potražnje za domaćim dobrima.
Porast realnog deviznog kursa dovodi do pomaka potražnje prema inostranim dobrima, a time i do smanjenja neto izvoza.

6. 20-1 Ravnoteža na tržištu dobara
U ovom poglavlju načinjena su dva pojednostavljenja:
I domaći i strani nivo cijena je egzogen, što rezultira promjenama nominalnog i realnog deviznog kursa u istom smjeru.
Ne postoji inflacija, niti stvarna niti očekivana.
Uz ta dva pojednostavljenja uvjet ravnoteže postaje:

7. 20-2 Ravnoteža na financijskim tržištima
Kada posmatramo financijski otvorenu privredu, moramo uzeti u obzir i činjenicu da ljudi mogu birati između domaćih i inostranih obveznica.
Američka stopa štednje i zlatno pravilo
Uvjet da ponuda novca bude jednaka potražnji za novcem zapisali smo kao:
I dalje možemo koristiti ovu jednačinu kada razmišljamo o odrednicama nominalne kamatne stope u otvorenoj privredi.

8. 20-2 Ravnoteža na financijskim tržištima
Domaće obveznice i inostrane obveznice
Koju bi kombinaciju domaćih i inostranih obveznica investitori trebali izabrati kako bi maksimizirali očekivani povrat?
Lijeva strana prikazuje povrat izražen u domaćoj valuti. Desna strana prikazuje očekivani povrat, također izražen u domaćoj valuti. U ravnoteži ta dva očekivana povrata moraju biti jednaka.

9. 20-2 Ravnoteža na financijskim tržištima
Domaće obveznice i inostrane obveznice
Ako je očekivani budući devizni kurs zadan, onda je:
Trenutni devizni kurs je:

10. 20-2 Ravnoteža na financijskim tržištima
Domaće obveznice i inostrane obveznice
Ova relacija nam govori da trenutni devizni kurs zavisi od domaće kamatne stope, inostrane kamatne stope i od očekivanog budućeg deviznog kursa:
Porast domaće kamatne stope dovodi do porasta deviznog kursa.
Porast inostrane kamatne stope dovodi do pada deviznog kursa.
Porast očekivanog budućeg deviznog kursa dovodi do porasta trenutnog deviznog kursa.

11. 20-2 Ravnoteža na financijskim tržištima
Domaće obveznice i inostrane obveznice
Povećanje američke kamatne stope, kao rezultat monetarne kontrakcije, povećava potražnju za američkim obveznicama. Investitori će htjeti preći sa strane valute na dolare, pa dolar aprecira.
Što više dolar aprecira danas, to će investitori očekivati veću deprecijaciju u budućnosti.
Početna aprecijacija dolara mora biti tolika da očekivana buduća deprecijacija nadoknadi porast američke kamatne stope. Kada se to dogodi investitori su ponovo indiferentni pa dolazi do ravnoteže.

12. 20-2 Ravnoteža na financijskim tržištima
Domaće obveznice i inostrane obveznice
Relacija između kamatne stope i deviznog kursa koja odgovara kamatnom paritetu.
Slika 20 – 1
Viša domaća kamatna stopa dovodi do višeg deviznog kursa – do aprecijacije.

13. 20-3 Tržišta dobara i financijska tržišta posmatrana zajedno
Ravnoteža na tržištu dobara pokazuje da proizvodnja, među ostalim faktorima, zavisi i od kamatne stope i od deviznog kursa:
Kamatna stopa određena je jednakošću ponude novca i potražnje za novcem:

14. 20-3 Tržišta dobara i financijska tržišta posmatrana zajedno
Uvjet kamatnog pariteta pokazuje negativan odnos između domaće kamatne stope i deviznog kursa:

15. 20-3 Tržišta dobara i financijska tržišta posmatrana zajedno
Verzije relacija IS i LM za otvorenu privredu su:
Porast kamatne stope sada ima dva učinka:
Prvi učinak, koji je bio prisutan i u zatvorenoj privredi, je direktni učinak na investicije. Viša kam. stopa vodi padu investicija, potražnje za domaćim dobrima i padu proizvodnje.
Drugi učinak, koji je prisutan samo u otvorenoj privredi, je učinak koji djeluje putem deviznog kursa. Rast domaće kam.stope vodi porastu dev.kursa (aprecijaciji) koja dovodi do pada neto izvoza, tražnje za domaćim dobrima i pada proizvodnje.
Oba efekta djeluju u istom smjeru.

16. 20-3 Tržišta dobara i financijska tržišta posmatrana zajedno
Model IS-LM u otvorenoj privredi
Slika 20 – 2
Porast kamatne stope smanjuje proizvodnju, i direktno i indirektno (putem deviznog kursa): krivulja IS negativnog je nagiba. Uz danu realnu ponudu novca, rast proizvodnje povećava kamatnu stopu: krivulja LM pozitivnog je nagiba.

17. Nagli zastoji, jak dolar i ograničenja uvjeta kamatnog pariteta
Uvjet kamatnog pariteta pretpostavlja da financijski investitori mare samo za očekivane povrate. Kao što smo raspravljali u osamnaestom poglavlju, investitori ne mare samo za povrate, nego i za rizik i likvidnost.
Ponekad percepcija o povećanju rizika navodi investitore da prodaju svu imovinu koju imaju u nekoj zemlji, bez obzira na kamatnu stopu. Te epozode, koje su pogodile mnoge latinoameričke i azijske privrede u razvoju, poznate su kao nagli zastoji.

18. 20-4 Učinci ekonomske politike u otvorenoj privredi
Učinci fiskalne politike u otvorenoj privredi
Učinci porasta državne potrošnje
Slika 20 – 3
Porast državne potrošnje dovodi do porasta proizvodnje, porasta kamatne stope i aprecijacije.
Porast državne potrošnje pomjera IS krivulju desno. LM krivulja i krivulja kamatnog pariteta se ne pomjeraju.

19. 20-4 Učinci ekonomske politike u otvorenoj prvredi
Učinci fiskalne politike u otvorenoj privredi
Možemo li reći šta se događa sa različitim sastavnicama potražnje kad država povećava trošenje?
Lična potrošnja i državna potrošnja rastu.
Učinak državne potrošnje na investicije bio je nejasan u zatvorenoj privredi te ostaje nejasan i u otvorenoj privredi.
Rast proizvodnje i aprecijacija uzrokuju pad neto izvoza.

20. 20-4 Učinci ekonomske politike u otvorenoj prvredi
Učinci monetarne politike u otvorenoj privredi
Učinci restriktivne monetarne politike
Slika 20 – 4
Restriktivna monetarna politika dovodi do pada proizvodnje, rasta kamatne stope i aprecijacije.
Monetarna kontrakcija pomjera LM krivulju prema gore. IS krivulja i krivulja kamatnog pariteta se ne pomjeraju.

21. 20-5 Fiksni devizni kursevi
Centralne banke implicitno ili eksplicitno određuju ciljani nivo deviznog kursa i koriste monetarnu politiku kako bi postigle taj cilj.
Vezivanja, puzeća vezivanja, rasponi, EMS i euro
Neke zemlje djeluju pod fiksnim deviznim kusem. Te zemlje održavaju fiksni kurs izražen u terminima neke inostrane valute. Neke zemlje svoje valute vezuju za dolar.
Neke zemlje djeluju pod puzećim vezivanjem. Te zemlje često imaju stopu inflacije višu od američke stope inflacije.

22. 20-5 Fiksni devizni kursevi
Vezivanja, puzeća vezivanja, rasponi, EMS i euro
Neke zemlje održavaju bilateralne devizne kurseve unutar određenih granica. Najpoznatiji primjer je Europski monetarni sistem (EMS).
Prema pravilima EMS-a, zemlje članice obavezale su se održavati kurseve svojih valuta prema ostalim valutama u sistemu u okviru uskih granica oko središnjeg pariteta.
Neke zemlje otišle su korak dalje prihvaćajući zajedničku valutu, euro.

23. 20-5 Fiksni devizni kursevi
Vezivanje kursa i monetarna kontrola
Uvjet kamatnog pariteta je:
Vezivanjem deviznog kursa uvjet kamatnog pariteta postaje:
Riječima: u uvjetima fiksnog deviznog kursa i savršene mobilnosti kapitala domaća kamatna stopa mora biti jednaka inostranoj kamatnoj stopi.

24. 20-5 Fiksni devizni kursevi
Vezivanje kursa i monetarna kontrola
Porast potražnje za novcem mora odgovarati porastu ponude novca kako se kamatna stopa ne bi mijenjala da bi bila zadovoljena jednačina:
Zaključimo: u uvjetima fiksnog deviznog kursa, centralna banka odriče se monetarne politike kao instrumenta ekonomske politike.

25. Monetarna kontrakcija i fiskalna ekspanzija: SAD u ranim 1980-im
Table 1 The Emergence of Large U.S. Budget Deficits,
1980
1981
1982
1983
1984
Spending
22.0
22.8
24.0
25.0
23.7
Revenues
20.2
20.8
20.5
19.4
19.2
Personal taxes
9.4
9.6
9.9
8.8
8.2
Corporate taxes
2.6
2.3
1.6
2.0
Budget surplus (-:deficit)
1.8
2.0
3.5
5.6
4.5
Note: Numbers are for fiscal years, which start in October of the previous calendar year. All numbers are expressed as a percentage of GDP.

26. Monetarna kontrakcija i fiskalna ekspanzija: SAD u ranim 1980-im
Pristalice ekonomije ponude – grupa ekonomista koji su tvrdili da će smanjenje poreza dovesti do porasta ekonomskih aktivnosti.
Snažan rast proizvodnje i aprecijacija dolara tokom ranih 1980-ih doveli su do porasta vanjskotrgovinskog deficita. Visok vanjskotrgovinski deficit u kombinaciji sa proračunskim deficitom postao je poznat kao dvostruki deficit.

27. Monetarna kontrakcija i fiskalna ekspanzija: SAD u ranim 1980-im
Table 2
Major U.S. Macroeconomic Variables,
1980
1981
1982
1983
1984
GDP Growth (%)
0.5
1.8
2.2
3.9
6.2
Unemployment rate (%)
7.1
7.6
8.9
9.7
9.6
7.5
Inflation (CPI) (%)
12.5
3.8
Interest rate (nominal) (%)
11.5
14.0
10.6
8.6
(real) (%)
2.5
4.9
6.0
5.1
5.9
Real exchange rate 85
101
111
117
129
Trade surplus (: deficit) (% of GDP)
-0.5
-0.4
-0.6
-1.5
-2.7
Note: Inflation: rate of change of the CPI. The nominal interest rate is the three-month T-bill rate. The real interest rate is equal to the nominal rate minus the forecast of inflation by DRI, a private forecasting firm. The real exchange rate is the trade-weighted real exchange rate, normalized so that 1973 = 100.

28. 20-5 Fiksni devizni kursevi
Fiskalna politika u uvjetima fiksnog deviznog kursa
Efekti ekspanzive fiskalne politike u uvjetima fiksnog deviznog kursa
Slika 20 – 5
U uvjetima fluktuirajućeg kursa ekspanzivna fiskalna politika povećava proizvodnju, sa YA na YB. U uvjetima fiksnog kursa proizvodnja raste sa YA na YC .
Centralna banka se mora prilagoditi povećanoj potražnji za novcem.

29. 20-5 Fiksni devizni kursevi
Fiskalna politika u uvjetima fiksnog deviznog kursa
Nekoliko je razloga zašto se odluka zemalja da fiksiraju svoj devizni kurs može učiniti lošom idejom:
Fiksiranjem deviznog kursa zemlja se odriče moćnog alata za korekciju vanjskotrgovinskih neravnoteža i za mijenjanje nivoa privredne aktivnosti.
Obvezujući se na određeni kurs zemlja se odriče kontrole nad svojom kamatnom stopom i mora pratiti kretanje inostrane kamatne stope bez obzira na rizik neželjenih učinaka na svoju privrednu aktivnost.
Iako zemlja zadržava kontrolu nad fiskalnom politikom, jedan instrument ekonomske politike ponekad nije dovoljan. U situaciji fiksnog deviznog kursa zemlja koja želi smanjiti svoj proračunski deficit ne može korsititi monetarnu politiku kako bi poništila negativne efekte fiskalne politike na proizvodnju.

30. German Unification, Interest Rates, and the EMS
Table 1
Interest Rates, and Output Growth: Germany, France, and Belgium, 1990 to 1992
Nominal Interest Rates (percent)
Inflation (percent)
1990
1991
1992
Germany
8.5
9.2
9.5
2.7
3.7
4.7
France
10.3
9.6
2.9
3.0
2.4
Belgium
9.4
Real Interest Rates (percent)
GDP Growth (percent
5.7
5.5
4.8
4.5
2.1
7.4
6.6
7.9
2.5
0.7
1.4
6.7
7.0
3.3
0.8
Note: The nominal interest rate is the short-term nominal interest rate. The real interest rate is the realized real interest rate over the year – that is, the nominal interest rate minus actual inflation over the year. All rates are annual.

31. Ključni pojmovi Mundell-Flemingov model Nagli zastoj Vezivanje
Puzeće vezivanje
Europski monetarni sistem (EMS)
Rasponi
Središnji paritet
Euro
Pristalice ekonomije ponude
Dvostruki deficit