1. Graditeljska tehnička škola Zagreb, 23. kolovoza 2013.
Stručni skup za nastavnike biologije u strukovnim školama koje započinju eksperimentalnu provedbu novih kurikula
Agrotehničar, Prehrambeni tehničar, Drvodjeljski tehničar, Šumar, Medijski tehničar, Web dizajner,
Tehničar za vozila i vozna sredstava, Tehničar za elektroniku, Tehničar geodezije i geoinformatike, Klesarski tehničar, Ekonomist, Dentalni asistent, Medicinska sestra, Tehničar tjelesne zaštite
Graditeljska tehnička škola
Zagreb, 23. kolovoza 2013.

2. Plan rada Kako čitati kurikule? Što još treba uzeti u obzir?
Gdje naći predmetne kurikule?
Kako čitati kurikule?
Što još treba uzeti u obzir?
Ograničenja i mogućnosti?
Primjeri planiranja nastavnih jedinica
Ostvarenost ishoda učenja i vrednovanje

7. Kvalifikacija i njeni osnovni elementi – ishodi učenja, koje prikazujemo preko
kompetencija, odnosno znanja i vještina, te pripadajuće samostalnosti i odgovornosti.

8. Oblikovanje ishoda učenja
Potpuno definiran ishod učenja ima tri komponente:
tzv. aktivni glagol koji opisuje ono što će učenik moći učiniti po završetku učenja, a prije toga to nije mogao;
2. uvjete pod kojima će učenik demonstrirati ili pokazati svoje novo znanje ili vještinu;
3. minimalni kriterij prolaznosti.

9. STANDARD KVALIFIKACIJE
Odnosi među pojmovima
Ishodi učenja
Grupiraju se u
razina
obujam
jedinice/ skupove ishoda učenja
JIU/ SIU
Kombiniraju se
Kurikulum
ishodi/JIU
- teme/ JIU
-metode i oblici rada
-elementi i načini vrednovanja
Interakcija: postavite neko pitanje (onako kako obično oblikujete pitanje svojim učenicima) na temu organa za disanje – na post it – na ploču
Pročita se nekoliko pitanja
Što ste očekivali da će učenik moći, da će učiniti (opisati, objasniti, navesti, pokazati, razlikovati…)
Objasniti što su aktivni glagoli – POPISI I OPISNICE UMNOŽITI
Razrađuje se
STANDARD KVALIFIKACIJE
Popis JIU
Razina, obujam, cilj
Ishodi, uvjeti stjecanja
Primjer provjere i vrednovanja

10. Odakle krenuti?
Dovesti u vezu ciljeve i ishode učenja biologije iz standarda kvalifikacije s opisom zanimanja
Učenje biologije povezati sa strukom i sa srodnim predmetima (korelacije, integriranje...)
Usporediti ishode učenja i sadržaje (razradu tema)
Sadržaji učenja su u funkciji stjecanja ishoda
Ukoliko postoje nedoumice oko značenja pojedinog ishoda / teme vratiti se na ciljeve, standard kvalifikacije i standard zanimanja
Ishode usporedti s primjerima pitanja za provjeru
Razraditi ishode , dopuniti pitanja za provjeru
Prilagoditi pitanja (ishode) mogućnostima učenika-kriteriji ocjenjivanja
Koristiti opisnice razina
Pogledamo primjer ishoda u vezi disanja. Nije dovoljno precizno – treba razraditi prema pitanjima kojima ćemo to provjeravati.

11. JIU iz područja biologije
Istraživanje u biologiji
Biološke strukture i funkcije
Promjenljivost živog svijeta i nasljeđivanje
Srodnost i raznolikost živog svijeta
Čovjek i zdravlje
Spolnost i sazrijevanje čovjeka
Zaštita prirode i okoliša
JIU se uzima kao
NEDJELJIVA cjelina
Registar JIU (SIU)
će sadržavati sve sadržaje biologije u obrazovnoj vertikali
Za različita zanimanja, različite kombinacije JIU

12. Kako smo došli do JIU? Teme:
Nastojali smo ponuditi veći broj kombinacija sadržaja, kako bi se omogućila
osposobljenost za život u suvremenom svijetu
povezanost sa zanimanjem
prilagodba interesima, mogućnostima i potrebama učeničke populacije
Teme:
Životno važne,
Povezane sa strukom,
Učenicima zanimljive,
Mogu obraditi na raznovrsne načine (u smislu metoda i opsega)

13. Kombinacije JIU u standardima kvalifikacija
Ista JIU može imati u različitim kvalifikacijama različit opseg (ovisi o važnosti i broju sati)
Link na word dokument
..\My Documents\Dropbox\Strukovni kurikulum\seminar\TABLICA JIU BIOLOGIJE PO ZANIMANJIMA I RAZINAMA.doc

14. Koliko imam vremena za pojedinu JIU?
Koliko bi sati, kad se računa ukupno utrošeno vrijeme pripalo JIU obujma 2,5 (Čovjek i zdravlje), a koliko JIU obujma 1,5 (Spolnost i sazrijevanje)?
Nastavni plan medicinska sestra:
ukupno 175 sati u 2 godine
Ukupni obujam = 9,5
4x1,5= 6
2,5 1
JIU Čovjek i zdravlje
2,5 : 9,5 = X : 175
X ~ 46 sati
JIU Spolnost i sazrijevanje
1,5 : 9,5 = X : 175
X = 27,6 sati

15. Važna pitanja u planiranju nastave
Primjer JIU Čovjek i zdravlje – 45 sati
Koliko od ukupnog vremena za JIU utrošimo u školi?
Koliko učenik utroši na samostalno učenje i rad?
Koliko se vremena utroši na uvježbavanje i provjeravanje znanja?
Hoće li raspodjela vremena biti ista u svim školama koje ostvaruju određenu JIU?
Može se za isti obujam planirati različi broj nastavnih sati Koliko će učenik utrošiti na samostalno učenje?
Element važnosti utječe na obujam

16. Primjer Standarda kvalifikacije
STANDARD KVALIFIKACIJE ZA ZANIMANJE ŠUMAR
Prirodoslovno područje
Biologija
Naziv JIU
Razina
0bujam
Čovjek i zdravlje 3 2
Spolnost i sazrijevanje čovjeka 1
Srodnost i raznolikost živog svijeta
Mehanički se 70 sati podijeli na 35 za Čovjeka i zdravlje, a ostalih 35 se podijeli između Spolnosti i Srodnosti … Međutim, vrijeme za Srodnost i raznolikost može biti više utrošeno na rad kod kuće (referati, posteri, pretraživanje interneta), a Spolnost se može više raditi u školi (debate, igranje uloga, analize situacija…., a manje će učenici morat učiti kod kuće…) Razina je 3 – u SŠ je 3 i 4, neki ishodi mogu biti na razini 2. Reći ćete nam koliko je to realno.

17. CILJ PREDMETA
usvojiti i međusobno povezati ključne biološke koncepte u objašnjavanju pojava i procesa u živome svijetu, kako bi stekli temeljnu biološku pismenost kao svojinu i alat građanina suvremenog demokratskog društva.
proširiti znanja o zdravlju i rizicima od bolesti te oblikovati stavove o potrebi odgovornog ponašanja prema vlastitom zdravlju i zdravlju drugih ljudi
stečena znanja staviti u funkciju oblikovanja stavova o potrebi očuvanja bogatstva prirode i prirodne ravnoteže te obrazložiti potrebu vlastitog odgovornog ponašanja prema prirodi i okolišu

18. OPIS PREDMETA
Učenjem Biologije, učenici stječu znanja i razvijaju i vještine, počevši od manualne spretnosti i umijeća korištenja pribora za praktičan rad, do promatranja, opisivanja, izdvajanja bitnog, zaključivanja, prezentiranja i rada u timu.
Učenje Biologije ciljano utječe i na afektivnu domenu učeničkog razvoja, usvajanjem poštovanja prema životu te razvijanjem empatije prema drugim ljudima i drugim živim bićima, kao i odgovornosti za očuvanje prirode, okoliša, vlastitog i tuđeg zdravlja.

19. ČOVJEK I ZDRAVLJE SADRŽAJI ISHODI
raspraviti zdrave stilove življenja te važnost pravilne i redovite primjene higijenskih navika u svakodnevnom životu protumačiti putove ulaska patogenih mikroorganizama i nametnika u tijelo čovjeka i mjere prevencije povezati najčešće virusne i bakterijske bolesti s načinima njihova liječenja diskutirati djelovanje sredstava ovisnosti na zdravlje i ponašanje ljudi protumačiti važnost preuzimanja odgovornosti za vlastito zdravlje na primjerima različite ovisnosti
Značenje vlastitog zdravlja i potreba zdravog stila življenja
Povezanost najčešćih bolesti i poremećaja organskih sustava s mogućim čimbenicima rizika i prevencijom
Osobna higijena
Zdrava hrana i razborita prehrana
Umor, odmor i rekreacija
Ovisnosti (pušenje i ovisnost o duhanu, alkohol i alkoholizam, droge i narkomanija, ostale ovisnosti)

20. ČOVJEK I ZDRAVLJE SADRŽAJI ISHODI
Pružanje prve pomoći (zahvati koji spašavaju život)
Samostalni i grupni rad:
Primjeri poremećaja ravnoteže u organizmu i njihove posljedice
Poremećaji prehrane i utjecaj medija na stavove o zdravlju
Utjecaj vršnjaka i medija na oblikovanje zdravih stilova življenja
Odgovorno ponašanje prema zdravlju (donošenje odluka)
Rizici za zdravlje vezani uz specifičnost zanimanja i način života
prikupiti informacije o opasnostima za zdravlje vezane uz specifičnost zanimanja za koje se školuje
prikazati zahvate prve pomoći koji mogu spasiti život ugroženoj osobi
predvidjeti posljedice poremećaja ravnoteže u organizmu

21. ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA
ISHODI
SADRŽAJI
opisati odnose između živih bića i abiotičkih čimbenika okoliša
opisati odnose između živih bića u biocenozi
objasniti razloge ugroženosti prirode na Zemlji
istražiti potencijalne opasnosti za okoliš, vezane uz zanimanje za koje se školuju pomoću mini istraživanja
predvidjeti moguće mjere zaštite prirode koje se mogu provesti zbog postojećeg ili potencijalnog štetnog djelovanja na okoliš
ilustrirati na primjerima raznolikost i posebnosti hrvatske flore i faune
raspraviti potrebu očuvanja bogatstva prirode, održanja prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti
Područje istraživanja ekologije i temeljni pojmovi
Utjecaj najvažnijih abiotičkih čimbenika na život i održavanje
organizama
Utjecaj biotičkih čimbenika na život i održavanje organizama
Temeljne značajke ekosustava i održanje prirodne ravnoteže
Osobitosti i zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj
Samostalni i grupni rad:
Razlozi ugroženosti prirode na Zemlji
Štetna djelovanja čovjeka na okoliš (primjer prema načelu regionalnosti)
Potencijalni štetni učinci profila zanimanja na biološku i krajobraznu raznolikost i prijedlozi praktičnih mjera zaštite

22. SRODNOST I RAZNOLIKOST ŽIVOG SVIJETA
SADRŽAJI
ISHODI
Sistematska raspodjela i srodnost živih bića
Rasprostranjenost i raznolikost carstava živog svijeta uz njihov ekološki položaj i uloge u biosferi
Prilagodbe živih bića staništu
Povezanost organizama u biosferi
Samostalni i grupni rad:
Značenje glavnih skupina životinja u biosferi i životu čovjeka
Značenje jestivih, začinskih i ljekovitih biljaka u životu čovjeka
razvrstati živa bića u carstva
istražiti osnovne karakteristike pojedinih carstava živog svijeta
usporediti uloge pojedinih grupa organizama u biosferi s obzirom na tipove ishrane
istražiti primjere prilagodbi živih bića staništu
istražiti značenje glavnih skupina životinja u biosferi i životu čovjeka
istražiti značenje ljekovitih, začinskih i jestivih biljaka u životu čovjeka

23. BIOLOŠKE STRUKTURE I FUNKCIJE -
ISHODI
SADRŽAJI
analizirati osobine i organizacijske razine živog svijeta
povezati kemijski sastav živih bića s ulogama anorganskih i organskih spojeva
usporediti osnovne osobine virusa, prokariotskih i eukariotskih stanica
usporediti uloge staničnih dioba u životnome ciklusu višestaničnog organizma
Opća svojstva živih bića
Razine i odnosi u ustroju živog svijeta; Biogeni elementi
Voda i njezina važnost za život na Zemlji
Ugljikohidrati , lipidi, bjelančevine – podjela i uloga u živim bićima
Djelovanje i uloga enzima u živim bićima
Nukleinske kiseline - podjela i uloga u živim bićima
Virusi i bakterije - svojstva i umnožavanje
Građa eukariotske stanice i uloga glavnih struktura i organela
Životni ciklus stanice, Uloge mitoze i mejoze za razvoj organizma i živog svijeta

24. BIOLOŠKE STRUKTURE I FUNKCIJE
ISHODI
SADRŽAJI
usporediti osnovne etape i procese razvitka u razvoju živih bića
analizirati strukturnu i funkcionalnu organizaciju višestaničnog organizma
Uloge vegetativnih i generativnih biljnih organa (na primjeru kritosjemenjača)
Razvitak životinjskog organizma (na primjeru žabe)
Pregled osnovnih vrsta životinjskih tkiva, organa i organskih sustava
Samostalni i grupni rad:
Razvitak biljnog organizma (praćenje promjena, vođenje dnevnika opažanja)
Nazočnost organskih spojeva u biljnom i životinjskom tkivu
Mikroskopiranje dioba eukariotske stanice
Mikroskopiranje životinjskih tkiva

25. PROMJENJIVOST ŽIVOG SVIJETA I NASLJEĐIVANJE
ISHODI
SADRŽAJI
interpretirati osnovne genetičke pojmove
opisati ulogu gena
razlikovati uzroke varijabilnosti živih bića
povezati sličnosti i razlika među ljudima s osnovama nasljeđivanja
razlikovati uzroke i posljedice evolucijskih procesa.
diskutirati dokaze evolucije
protumačiti primjenu genetike na različitim područjima ljudske djelatnosti
Područje istraživanja genetike i osnovni genetički pojmovi
Kemijska osnova i mehanizam djelovanja gena
Varijabilnost živih bića (razmnožavanje, mutacije, utjecaj okoliša) Križanje i umjetno odabiranje
Primjeri nasljeđivanja u čovjeka
Čimbenici evolucijskih procesa
Primjeri prilagodbe i usložavanja građe i funkcija živih bića tijekom evolucije
Dokazi biološke evolucije
 Samostalni i grupni rad:
Mapa fenotipskih svojstva u obitelji/razredu
Primjena genetike u svakodnevnom životu

26. ISTRAŽIVANJE U BIOLOGIJI
ISHODI
SADRŽAJI
primijeniti glavne etape i primjerene metode u izvedbi vlastitog istraživanja
pokazati metodu promatranja uz korištenje mjernih instrumenata i pomagala
prikazati grafički obrađene rezultate istraživanja
diskutirati o značenju bioloških otkrića za život čovjeka
protumačiti načela znanstvenog dokaza
Područja istraživanja u biologiji
Primjeri primjene biologije u svakodnevnom životu
Osnovne etape, tehnike i metode istraživanja u biologiji
Samostalni i grupni rad:
Važna biološka otkrića i osobe koje su pridonijele razvoju biologije
Provođenje jednostavnog istraživanja u biologiji vezanog uz struku
Znanstveni dokazi i neznanstvene tvrdnje (rasprava)

27. Vježba: Razrada JIU
Kojim bismo pitanjima provjerili usvojenost zadanog ishoda?
Zadani ishod razraditi na konkretnije ishode (prema pitanjima kojima bismo provjeravati usvojenost)
raspraviti sadržaje koji će se obraditi
raspraviti učinkovite metode rada (razmijeniti iskustva)

28. Zadatak
Individualno napisati na koji način dolazi do ocjena – koje postupke primjenjuje da ocijeni učenike
Podijeliti u grupi
Izvješća grupa

29. Alternativno ocjenjivanje
Sljedeći kriteriji određuju autentične aktivnosti ocjenjivanja:
izgrađeni su oko tema ili pitanja interesantnim za učenike
odraz su komunikacijskih konteksta i situacija u stvarnom svijetu
uključuju višeslojne zadaće i stvarne probleme koji zahtijevaju kreativno korištenje znanja umjesto jednostavnog ponavljanja
zahtijevaju od učenika da naprave kvalitetan proizvod ili izvedbu
njihove kriterije ocjenjivanja i standarde zna svaki učenik
uključuju interakciju između procjenitelja (instruktor, vršnjaci) i osobe koja se procjenjuje
omogućuju samoevaluaciju i samo-korekciju

30. Što još možemo? Alternativne metode ocjenjivanja: RUBRIKE
LISTE ZADATAKA
Kartiranje znanja
Grafički organizatori
Mapa učenja -portfolio
Projekt
Esej
Izvještaj praktičnog rada
KWK kartice

31. Elementi i kriteriji vrednovanja
Usvojenost nastavnih sadržaja
obuhvaća postignuća u kognitivnoj ili spoznajnoj domeni razvoja:
poznavanje temeljnih pojmova i stručnog nazivlja,
razumijevanje pojava i procesa u živom svijetu,
objašnjavanje međuodnosa i uzročno-posljedičnih veza u živome svijetu te
Objašnjavanje kompleksne međuovisnosti žive i nežive prirode.

32. PSIHOMOTORIČKA DOMENA
učenje dijelimo
u tri domene
DOMENE UČENJA
KOGNITIVNA DOMENA
uključuje učenje i aplikaciju znanja
Bloom, Englehart, Furst,
Hill, & Krathwohl (1956)
odnosi se na sređivanje raspona i vrijednosti
AFEKTIVNA DOMENA
Krathwohl, Bloom
& Masia (1964)
uključuje razvoj tijela i vještina
PSIHOMOTORIČKA DOMENA
Simpson (1972)

33. TAKSONOMIJA KOGNITIVNOG PONAŠANJA
Bloom B. (1956.)
ZNANJE
ponekad se isti glagoli mogu upotrijebiti za izražavanje postignuća u različitim stupnjevima
RAZUMIJEVANJE
PRIMJENA
glagole se nikako ne smije shvatiti isključivo i jednoznačno izvan konteksta
ANALIZA
uvažavanje taksonomije
tijekom poučavanja
omogućava stvaranje znanja
kao značajnog rezultata učenja
zasnovanog na jasnim
praktičnim osnovama i
uključenim u sve dijelove nastave
SINTEZA
VREDNOVANJE
kategorizirana pitanja
koja upućuju na upotrebu
odgovarajuće strategije

34. literarno razumijevanje
KOGNITIVNA DOMENA
Bloom (1956)
Razine učenja
Crooks, 1988.
Anderson & Krathwohl (2001)
3. Rješavanje problema
6. Kreirati
5. Vrednovati
4. Analizirati
2. Konceptualno
razumijevanje
i primjena
3. Primijeniti
2. Razumjeti
1. Zapamtiti
Reprodukcija i
literarno razumijevanje
Crooks, T. (1988) Assessing student performance. (Green Guide No 8). Higher Education Research and Development Society of Australasia (HERDSA), Kensington.

35. AFEKTIVNA DOMENA Zadržavanje usvojenog 3. Zadržavanje
vrijednosnog sustava
3. Zadržavanje
Organiziranje osobnog
vrijednosnog sustava
2. Izgradnja
Prihvaćanje
vrijednosti
Reagiranje
1.Primanje
Prihvaćanje

36. PSIHOMOTORIČKA DOMENA
3. Automatizacija
Automatizacija
PSIHOMOTORIČKA
DOMENA
Usklađivanje
Razvoj preciznosti
2. Razvoj
Manipulacija
1. Začetak
Imitacija

37. KOGNITIVNO AFEKTIVNO PSIHOMOTORIČKI ZNANJE STAVOVI VJEŠTINE
AFEKTIVNO
PSIHOMOTORIČKI
ZNANJE
STAVOVI
VJEŠTINE
I. REPRODUKCIJA
I. PRIMANJE
I. ZAČETAK
1. Reprodukcija
1. Primanje (svjesnost)
1. Imitacija (kopiranje)
II. RAZUMIJEVANJE I PRIMJENA
2. Odgovor (reakcija)
2. Manipulacija (slijediti upute)
II. IZGRADNJA
2. Razumijevanje
II. RAZVOJ
3. Davanje vrijednosti (razumijevanje i djelovanje)
3. Primjena (upotreba)
3. Razvoj preciznosti
III. RIJEŠAVANJE PROBLEMA
4. Usklađivanje (kombiniranje, povezivanje vještina)
4. Organiziranje osobnog vrijednosnog sustava
4. Analiza (strukture/elemenata)
III. AUTOMATIZACIJA
III. ZADRŽAVANJE
5. Vrednovanje (procjena, prosudba)
5. Zadržavanje usvojenog vrijednosnog sustava (usvajanje ponašanja) 
5. Prirođenje (automatiziranje, postati stručnjak)
6. Kreiranje
(stvaranje/izgradnja)

38. Strukturne promjene utvrđuje vrstu znanja Primijenjena taksonomija
utvrđuje proces koji se koristi pri učenju
Forehand, M. (2005)
Primijenjena taksonomija
Dimenzije znanja
Dimenzije kognitivnih procesa
Zapamtiti
Razumjeti
Primijeniti
Analizirati
Procijeniti
Kreirati
Činjenično znanje
nabrojati
sažeti
razvrstati
poredati
svrstati
kombinirati
Konceptualno znanje
opisati
protumačiti
istražiti
objasniti
vrednovati
planirati
Proceduralno znanje
utabličiti
predvidjeti
provesti
razlikovati
zaključiti
sastaviti
Metakognitivno znanje
koristiti
izvršiti
napraviti
postići
djelovati
ostvariti
RJEŠAVANJE PROBLEMA
KONCEPTUALNO RAZUMIJEVANJE I PRIMJENA
REPRODUKCIJA
Za pripremu ishoda učenja i usklađivanje kurikuluma sa standardima.

39. prijenos postojećeg znanja i vještina u nove situacije
RAZINE UČENJA
Jakopović (2005)
– prema Grgin
RAZINE POSTIGNUĆA
Crooks (1988)
Forehand, M. (2005)
Konceptualno
znanje
RJEŠAVANJE
PROBLEMA
prijenos postojećeg znanja i vještina u nove situacije
6. Kreirati
RJEŠAVANJE
PROBLEMA
5. Vrednovati
PRIMJENA
4. Analizirati
KONCEPTUALNO
RAZUMIJEVANJE
3. Primijeniti
RAZUMIJEVANJE
I PRIMJENA
Činjenično
znanje
2. Razumjeti
ZNANJE
REPRODUKCIJA
REPRODUKCIJA
ZNANJA
1. Zapamtiti

40. KOMPARACIJA Razine učenja Kognitivni procesi FCAT DUBINA ZNANJA
STUPANJ SLOŽENOSTI
Razine učenja
Crooks, 1988.
Kognitivni procesi
Ristić Dedić, Jokić, &
Šabić, 2011.; TIMSS, 2011
DUBINA ZNANJA
Webb, 2002.
REPRODUKCIJA
SLABO
< 40%
POZNAVANJE ZNANSTVENIH ČINJENICA I IZVOĐENJE JEDNOSTAVNIH ZAKLJUČAKA
PRISJEĆANJE
KONCEPTUALNO RAZUMIJEVANJE I PRIMJENA
KONCEPTUALNO RAZUMIJEVANJE,
TRANSFORMACIJA I KORIŠTENJE
(PRIMJENA) ZNANJA
PRIMJENA
SREDNJE %
RJEŠAVANJE PROBLEMA
STRATEŠKO RAZMIŠLJANJE
VISOKO
< 70%
STRATEŠKO I ZNANSTVENO RAZMIŠLJANJE
PROŠIRENO RAZMIŠLJANJE
The Florida Comprehensive Assessment Test® (FCAT)

41. Primjena znanja
podrazumijeva primjenu usvojenih bioloških zakonitosti i teorija na primjerima iz okruženja, tumačenje novih (vlastitih) primjera i rješavanje problema. Ocjenjuje se učenikova sposobnost i vještina
prikazivanja dostupnih podataka o nekoj pojavi ili procesu na znanstveni način te
razvrstavanja u glavne kategorije,
raspravljanja problema (pojave) s različitih motrišta,
smislenog raščlanjivanja problema (tabelarni prikaz, grafikon) i prikazivanja međuodnosa.
praktične primjene teoretskog znanja.

42. Samostalni rad
je sastavnica praćenja individualnih uradaka pa se ovdje vrjednuju
učenikove aktivnosti tijekom nastavnog procesa i domaći uradci,
samostalni praktični radovi, prikazi istraživanja,
prikazi zaključaka rasprava,
različite prezentacije, referati, plakati, seminarski radovi.
Prilikom vrjednovanja grupnog uratka u ovoj se sastavnici može ocijeniti učenikov individualni doprinos radu grupe.

43. Odnos učenika prema radu
Afektivno područje učeničkog razvoja, iskazano kroz Odnos učenika prema radu u pravilu se prati bilješkama o radu i napredovanju učenika i ocjenjuje se opisno. Ta se ocjena također uzima u obzir pri konačnom zaključivanju ocjene.

44. Pomoć pri opisnom ocjenjivanju?
MAPA UČENJA (PORTFOLIO)  izbor učeničkih radova (školskih i domaćih zadataka, povratne informacije pismenih provjera, …) tijekom godine uz komentare i osvrte učenika
odrediti obavezan i izborni sadržaj mape
upozoravati na redovito prikupljanje radova (povremeno kontrolirati učenikov napredak u pripremi)
tražiti pisane zabilješke koje objašnjavaju zašto je nešto uvršteno
obavezno s učenicima i prema potrebi s roditeljima analizirati  sigurna osnova za donošenje vjerodostojne ocjene uz umanjivanje pogrešaka pri ocjenjivanju

45. SVEUKUPNA PRAZENTACIJA Ne podnosi rad i/ili element izostaje
MAPA UČENJA
ELEMENTI
UZORNO
KOREKTNO
DJELOMIČNO KOREKTNO
NEPOTPUNO
PROPISANI DIJELOVI
Svi potrebni sadržaji prisutni su, uz značajan broj dodataka.
Svi potrebni sadržaji su priloženi, uz nekoliko dodataka.
Svi potrebni sadržaji su uključeni.
Značajan broj potrebnih stvari nedostaju.
KONCEPTI
Stavke jasno pokazuju da su postignuti željeni rezultati učenja. Učenik je stekao značajno razumijevanje koncepata i programa.
Stavke jasno pokazuju da je postignut najveći dio željenog rezultata učenja. Učenik je stekao opće razumijevanje koncepata i programa.
Stavke ukazuju na neke od željenih rezultata učenja. Učenik je stekao razumijevanje nekih od pojmova i pokušava ih primjenjivati.
Stavke ne pokazuju osnovne rezultate učenja. Učenik ograničeno razumije pojmove.
RAZMIŠLJANJE
Razmišljanja ilustriraju sposobnost da učinkovito priprema konstruktivne kritike i predlaže praktične alternative.
Razmišljanja ilustriraju sposobnost konstruktivne kritike rada i predlaganje praktičnih alternativa.
Razmišljanja ilustriraju pokušaj kritike rada, te predlaganje alternativa.
Razmišljanja ilustriraju minimalni sposobnost kritike rada.
SVEUKUPNA PRAZENTACIJA
Stavke su jasno predočene, dobro organizirane i kreativno prikazane, a postoje i veze između stavki.
Stavke su predočene, dobro su organizirane i prikazane su veze između stavki.
Stavke su predočene ali slabo organizirane, prikazuju veze između nekih stavki.
Stavke nisu jasno predočene uz nedostatak organizacije.
BODOVI 25 20 10 5
OCJENE
= 5
= 4
= 3
= 2
Ne podnosi rad i/ili element izostaje

46. Procjena treba biti izvediva i primjerena
postupak ocjenjivanja treba biti dovoljno jednostavan za primjenu
trebaju biti prikladni za pojedine ishode učenja (ne previše složeni i ne previše jednostavni)

47. Temeljni podatci pri vrednovanju
Kriteriji ocjenjivanja
Koja će se skala za procjenu primijeniti? ⇨ rubrike
Metoda procjene
Kako će se ocjenjivati ​​ishod? ⇨ načini/ postupci
Vrijeme ocjene
Kada će se procjenjivati učeničko postignuće? ⇨ 2-3 veće provjere, završna provjera, kontinuirano praćenje
Kontekst procjene
U kojem će se kontekstu provesti procjena? ⇨ raznovrsne problemske situacije vezane uz primjenu znanja u struci i životu
Kvaliteta procjene
Na koji način će se osigurati provjera kvalitete? ⇨ banka pitanja?

48. Procjena ishoda jedne JIU
nastojati procijeniti ishode JIU na temelju neke zajedničke osnove (kontekst zanimanja/ kvalifikacije…)
olakšava se usklađivanje/ definiranje kriterija ocjenjivanja (između sustručnjaka u školi i različitih škola)
čini kriterije procjene lako razumljivima različitim procjeniteljima
čini kriterijie ocjenjivanja također lako razumljivima i učenicima ⇨ olakšava samoprocjenu

49. Vježba: Primjer vrednovanja
Odaberite nekoliko ishoda s pitanjima
Pripremite pitanja za svaki ishod u 3 kognitivne razine
Definirajte za koju je ocjenu (2, 3, 4, 5) to pitanje
Pripremite rubrike za odabranu aktivnost učenika
Kognitivna razina
Pitanje za postizanje ocjene 1. I. 2 1
Broj pitanja u provjeri
Postignuti bodovi
Bodovi

50. ELEMENTI RUBRIKE ZA RUBRIKE KRITERIJI 5 JASNO 3 DJELOMIČNO JASNO
1 NEJASNO
OCJENE
Opravdani, logično definirani i u skladu s ciljevima zadatka.
Djelomično razrađeni.
Neopravdani i/ili nisu jasno određeni.
Potpuni i precizno definirani.
Nedosljedno definirani.
Neprecizno definirani.
BODOVANJE
Realan raspon bodova za određenu ocjenu.
Gradacija ocjena je nepravilno postavljena u odnosu na zadovoljene kriterije.
UKUPNO 15
15 = 5
13 = = 3
7 = 2 <7 = 1

51. Praćenje i vrednovanje kurikuluma
Vođenje “dnevnika” za svaku JIU
Priprema
Jesam li iz dokumenta razumjela što i kako treba raditi? Mogu li pribaviti sve što mi treba? Kakve probleme u organizaciji nastave susrećem?
Realizacija
Kako učenici prihvaćaju novi kurikulum? Razumiju li / jesu li u stanju pratiti gradivo tijekom obrade? Je li realizacija provedena prema pripremama? Koja su odstupanja i zašto?
Vrednovanje
Uspijevam li provjeriti temeljne ishode kod svih učenika? Jesu li planirani ishodi usvojeni? Na kojoj razini je većina učenika usvojila pojedini ishod? Treba li u budućnosti mijenjati ishod ili način obrade?