1. UNUTARNJE TRŽIŠTE EU SLOBODA KRETANJA RADNIKA
Nika Bačić Selanec, LL.M. (UMich)
Katedra za europsko javno pravo
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

2. TEMELJI UNUTARNJEG TRŽIŠTA EU

3. Zašto je stvorena EEZ/EZ/EU?
Schumanova deklaracija – 9. svibnja 1950.
suradnja u području ugljena i čelika
ekonomska suradnja
suradnja u drugim područjima
želja da se osigura mir u Europi

4. Čl. 3(3) UEU
Unija uspostavlja unutarnje tržište. Ona radi na održivom razvoju Europe koji se temelji na uravnoteženom gospodarskom rastu i stabilnosti cijena, visoko konkurentnom socijalnom tržišnom gospodarstvu, s ciljem pune zaposlenosti i društvenog napretka, te visokoj razini zaštite i poboljšanja kvalitete okoliša. Ona promiče znanstveni i tehnološki napredak. Ona suzbija društvenu isključenost i diskriminaciju, promiče socijalnu pravdu i zaštitu, ravnopravnost žena i muškaraca, međugeneracijsku solidarnost i zaštitu prava djeteta. Ona promiče ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju te solidarnost među državama članicama. Ona poštuje svoju bogatu kulturnu i jezičnu raznolikost te osigurava očuvanje i unapređenje kulturnog nasljeđa Europe.

5. Što je unutrašnje tržište?
Članak 26(2) UFEU Unutarnje tržište obuhvaća područje bez unutarnjih granica u kojem se osigurava slobodno kretanje roba, osoba, usluga i kapitala u skladu s odredbama ovog Ugovora.

6. Koje su prednosti unutarnjeg tržišta?
veći izbor roba i usluga na tržištu
optimalna alokacija resursa, specijalizacija
jeftinija roba i usluge
rast životnog standarda
mir i sigurnost
međuovisnost faktora proizvodnje …

7. Kako uistinu postići EU integraciju? – 7 faza ekonomske integracije -
1. Područje slobodne trgovine (free trade area)
2. Carinska unija (customs union)
3. Zajedničko tržište (common market)
4. Ekonomska unija (economic union)
5. Monetarna unija (monetary union)
6. Ekonomsko-monetarna unija (economic and monetary union)
7. Potpuna ekonomska unija (full economic union)

8. 1. Područje slobodne trgovine
Slobodna cirkulacija dobara na tržištu – eliminacija međusobnih kvota i carina
ALI svaka država ima svoju carinsku tarifu prema trećim državama pa su potrebne:
potvrde o porijeklu
obračun razlike iznosa carine pri prelasku granica između država članica EU
2. Carinska unija
eliminacija carina između DČ + zajednička carinska tarifa prema trećim državama
Eliminacija:
obračun razlike iznosa carine pri prelasku granice između DČ
3. Zajedničko tržište
Područje slobodne trgovine - slobodna cirkulacija dobara na tržištu
Carinska unija
+ slobodno kretanje faktora proizvodnje – rada, usluga i kapitala

9. 6. Ekonomsko-monetarna unija
4. Ekonomska unija
Zajedničko tržište
Visok stupanj koordinacije i unifikacije ekonomskih politka
Unutarnja dimenzija - reguliranje tržišta, dohotka, neizravnih poreza,
Vanjska dimenzija - zajednička trgovinska politika prema trećim državama
5. Monetarna unija
Zajednička valuta, fiksirani tečajevi i puna konvertibilnost valuta DČ
6. Ekonomsko-monetarna unija
svi elementi ekonomske unije i svi elementi monetarne unije
zajedničko tržište unifikacija ekonomskih politka zajednička valuta
7. Potpuna ekonomska unija
potpuna unifikacija ekonomija država članica
zajednička politika u velikom broju područja

10. EU se temelji na 4 tržišne slobode
SLOBODA KRETANJA:
(nekada: roba / radnika / usluga / kapitala)
Lisabon čl. 26(2) UFEU:
ROBA
OSOBA (radnika i državljana EU, eventualno i poslovnog nastana - pravnih osoba)
USLUGA (I POSLOVNOG NASTANA)
KAPITALA
TRŽIŠNA v. USTAVNA paradigma EU
“temeljne slobode” / “fundamental freedoms” v.
“temeljna (ljudska) prava” / “fundamental rights”

11. SLOBODA KRETANJA RADNIKA U EU

12. OGRANIČENJA SLOBODE KRETANJA RADNIKA
Diskriminacija na temelju državljanstva
Radne dozvole
Kvote
Uvjet trajnog boravišta
Uvjet poznavanja jezika
Pravila vezana uz profesionalne kvalifikacije
Administrativne prepreke

13. PRAVILA EU O SLOBODI KRETANJA RADNIKA
osnovna odredba čl. 45. UFEU
+ sekundarno zakonodavstvo: Uredba 492/2011, Direktiva 2014/54, Direktiva 2004/38 …)
+ presude Europskog suda u Luxembourgu
doseg čl. 45. UFEU – koja su prava radnika prema pravu EU?
tko je zaštićen odredbom? - definiranje pojma “radnik”
tko su obveznici odredbe? - pitanje izravnog učinka
koja su zabranjena ograničenja?
koje su iznimke od pravila? kada je diskriminacija opravdana?

14. ČL. 45 UFEU (1) Osigurava se sloboda kretanja radnika unutar Unije.
(2) Ta sloboda kretanja podrazumijeva ukidanje svake diskriminacije na temelju državljanstva među radnicima iz država članica u vezi sa zapošljavanjem, primicima od rada i ostalim uvjetima rada i zapošljavanja.

15. Napomene Ekonomski ↔ soc. aspekti slobode kretanja radnika
Jesu li čl. 45 UFEU obuhvaćeni i državljani trećih država?
Teritorijalni doseg čl. 45(1) UFEU
“Osigurava se sloboda kretanja radnika unutar Unije.”
C-36/74 Walrave & Koch – iako se posao obavlja izvan EU, ukoliko je radnopravni odnos sklopljen unutar EU
C-214/95 Boukhalfa – iako je ugovor o radu sklopljen te se posao obavlja u trećoj državi, ukoliko je na ugovor o radu primjenjivo pravo države članice EU
C-544/11 Petersen – iako se posao obavlja u trećoj državi, ukoliko je radnopravni odnos dovoljno usko povezan sa EU

16. MATERIJALNI DOSEG SLOBODE KRETANJA RADNIKA
Čl. 45(2) UFEU: 1) zapošljavanje,
2) primici od rada,
3) ostali uvjeti rada i zapošljavanja
Čl. 45(3) UFEU:
... ta sloboda podrazumijeva pravo na:
(a) prihvaćanje stvarno učinjenih ponuda za zaposlenje
(b) slobodno kretanje unutar državnog područja DČ-e u tu svrhu;
(c) boravak u DČ-i radi zapošljavanja sukladno odredbama koje uređuju zapošljavanje državljana te države utvrđenih zakonom i ostalim propisima
(d) ostanak na državnom području DČ-e nakon prestanka zaposlenja u toj državi, pod uvjetima sadržanim u uredbama koje sastavlja Komisija
Nepotpuna lista – čl. 45(3) UFEU uključuje i pravo odlaska u drugu državu članicu u svrhu traženja posla
C-292/89 Antonissen – 6 mj. razumno razdoblje
čl. 6. Direktive 2004/38 – minimalno 3.mj, i duže ako “pruži dokaze da
nastavlja tražiti zaposlenje i da ima istinske šanse zaposliti se”

17. ZNAČENJE POJMA “RADNIK”
Značenje pojma “radnik” nije uređeno UFEU niti sekundarnim zakonodavstvom već praksom Europskog suda – široka definicija
Definiranje pojma “radnik” je u nadležnosti EU
C-75/63 Hoekstra
Čl. 48 [45] do 51 [48] Ugovora, su samim uspostavljanjem slobode kretanja “radnika”, taj pojam podveli pod opseg Zajednice.
Kada bi definicija tog pojma bila u nadležnosti nacionalnog prava, svaka država članica mogla bi mijenjati značenje pojma “radnik migrant” i isključiti po volji zaštitu danu Ugovorom određenim kategorijama osoba.

18. ZNAČENJE POJMA “RADNIK”
Lawrie-Blum (66/85): “Osnovna karakteristika radnog odnosa je da osoba određeno vrijeme obavlja usluge za i pod uputama druge osobe u zamjenu za što prima naknadu.”
Jany (268/99) - odnos subordinacije
Levin (53/81): “učinkovita i istinska djelatnost”, ne “marginalni i pomoćni rad”; bez obzira da li je puno radno vrijeme ili part-time; motiv zapošljavanja u drugoj državi članici nije bitan
Kempf (139/85): bez obzira prima li socijalnu pomoć
Steymann (196/87): bez obzira je li plaća u gotovini – “opipljiva korist”

19. Tko su obveznici odredbe čl. 45? PITANJE IZRAVNOG UČINKA
IZRAVNI UČINAK (direct effect)
Sposobnost odredbe da se pojedinci na nju pozovu radi zaštite svojih subjektivnih prava
VERTIKALNI izravni učinak
pojedinci se na pravnu odredbu pozivaju protiv države koja krši njihova prava
HORIZONTALNI izravni učinak
pojedinci se na pravnu odredbu pozivaju protiv drugih pojedinaca koji krše njihova prava

20. VERTIKALNI I HORIZONTALNI IZRAVNI UČINAK
C-36/74 Walrave & Koch, paras. 21, 18, 19
“Čl. 45 koji se odnosi na zabranu svake diskriminacije temeljem državljanstva u pogledu zaposlenja uz naknadu, odnosi se i na ugovore i pravila koji ne potječu od javne vlasti.”
“Zabrana diskriminacije utemeljene na državljanstvu ne primjenjuje se samo na akte javnih vlasti već se proteže i na pravila bilo kakve druge naravi kojima je svrha na zajednički način uređivati zaposlenje uz naknadu i pružanje usluga.”
“Zabrana prepreka slobodi kretanja osoba između država članica, kao temeljni cilj Europske unije bio bi narušen ukoliko bi se zabrana mogla neutralizirati preprekama koje proizlaze iz pravne autonomije udruga ili organizacija koje nisu dio javnog prava.”
C-281/98 Angonese, paras
“Sud je već odlučio da, iako su određene odredbe Ugovora formalno upućene državama članicama, ta činjenica ne spriječava da odredbe kao što su zabrana diskriminacije primjenjuju na ugovore između pojedinaca”
“...čl. 45 propisuje temeljnu slobodu koja se smatra primjenom općeg načela zabrane diskriminacije (čl. 18 UFEU)”
“Slijedom navedenog, zabrana diskriminacije iz čl. 45 UFEU također mora biti primjeniva i na privatne osobe.”

21. KOJA SU OGRANIČENJA ZABRANJENA?
Izravna i neizravna diskriminacija
(direct and indirect discrimination)
“ukidanje svake diskriminacije na temelju državljanstva ”
Nediskriminatorne mjere (C-41/93 Bosman, para. 103)
“...mjere koje izravno utječu na pristup na tržište rada druge države članice ograničavaju slobodu kretanja radnika.”
→ Test pristupa tržištu
(market access test)

22. OD SLOBODE KRETANJA RADNKA
ODSTUPANJA
OD SLOBODE KRETANJA RADNKA
1) Opravdanja (justicfications) – čl. 45(3) UFEU
Javni poredak (public policy)
Javna sigurnost (public security)
Javno zdravlje (public health)
izravna diskriminacija
Druga opravdanja? – sudska praksa
neizravna diskriminacija i pristup tržištu
2) Izuzeci (exceptions)
Javne službe (public service)
Prijelazna razdoblja (transitional period)

23. JAVNI POREDAK I JAVNA SIGURNOST
Bonsignore (67/74): osobno ponašanje pojedinca, a ne razlozi opće prevencije
Bouchereau (30/77): osobno ponašanje pojedinca predstavlja sadašnju, istinsku i dovoljno ozbiljnu prijetnju javnom poretku koja ugrožava neki temeljni interes društva
Tsakouridis (C-145/09): “važni razlozi javne sigurnosti” pretpostavljaju da je prijetnja javnoj sigurnosti posebno visokog stupnja ozbiljnosti
P.I. (C-348/09): kaznena djela obuhvaćena čl. 83(1) UFEU države članice mogu smatrati obuhvaćenima pojmom “važni razlozi javne sigurnosti”

24. IZUZETAK JAVNE SLUŽBE
Čl. 45(4) Odredbe ovog članka ne primjenjuju se na zapošljavanje u javnim službama (= javne ovlasti)
Javna služba kao realizacija suvereniteta države
C-149/79 Commission v. Belgium (No. 1)
javna služba = izravno ili neizravno sudjelovanju u izvršavanju
ovlasti dodijeljenih javnim pravom
dužnosti dodijeljene za očuvanje općih interesa države ili drugih javnih tijela
Restriktivno tumačenje Suda EU

25. IZUZETAK JAVNE SLUŽBE
Dokument Komisije o opsegu čl.45(4),OJ C72/2,1988:
= JS: oružane snage, sudstvo, porezne vlasti, javna tijela koja se bave pripremom i nadzorom pravnih akata
≠ JS: podučavanje, ne-vojna istraživanja u javnim tijelima
Dokument Komisije COM(2002) 694 final:
≠ JS: administrativni zadaci, tehničke konzultacije, održavanje
= JS: mjesta u državnim ministarstvima, regionalnim i lokalnim tijelima, središnjim bankama i drugim javnim tijelima koja se bave pripremom pravnih akata – stroži pristup nego 1988.g.
C-405/01 Marina Mercante Española; C-47/08, C-50-54/08 i 61/08 Komisija v. Belg, Fr, Lux, Aus, Njem, Grčka i Portugal

26. PRIJELAZNA RAZDOBLJA
Uobičajena praksa od vremena pristupanja Španjolske i Portugala te 10 CEEC 2004/2007.
prijelazno razdoblje od max 7 godina – 2+3+2
RH:
prvo prijelazno razdoblje (2 god)
13x Austrija, Belgija, Cipar, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Njemačka, Slovenija, Španjolska, UK
drugo prijelazno razdoblje (3 god)
5x Austrija, Malta, Nizozemska, Slovenija, UK
NAČELO RECIPROCITETA

27. Hvala!