1. POVIJEST SOCIJALNOG RADA U SJEDINJENIM AMERIČKIM DRŽAVAMA

2. Razdoblja Karitativni rad (do sredine druge polovice 19. stoljeća)
Znanstven filantropija (kraj 19. stoljeća)
Settlement pokret (kraj 19. i početak 20. stoljeća)
Početna profesionalizacija (prvih 20 godina 20. stoljeća)
Razdoblje New Deala
Razdoblje profesionalne konsolidacije (1950-te godine)

3. Tablica 1. Izbor događanja značajnih za razvoj socijalnog rada u SAD u 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća
GODINA
IZBOR ZNAČJANIH DOGAĐAJA ZA RAZVOJ PROFESIJE SOCIJALNOG RADA U 19. STOLJEĆU U USA
1817.
Osnovna prva besplatna škola za gluhe (Connectitut).
1824.
Osnovana prva državna institucija za maloljetne delinkvente (New York).
1836.
Donese prvi zakon koji ograničava rad djece (Massachusetts); u to vrijeme 2/5 svih zaposlenih u tvornicama Nove Englesdke su bili u dobi od 7 do 16 godina.
1837.
Osnovana prva državna institucija za slijepe (Ohio).
1843.
Osnovano Udruženje za unapređenje stanja siromašnih New Yorka.
Dorothea Dix počinje kampanju za državno financiranje specijaliziranih ustanova za mentalno bolesne.

4. Tablica 1. - nastavak
1846.
John Augustus, postolar iz Bostona, u potpunosti se posvetio se zaštitnom nadzor (probacija); u razdoblju od 17 godina vodio nadzor za muškarca i 794 žene počinitelja kaznenih djela.
1850.
Prva škola za „idiotsku i slaboumnu“ mladež započela rad u Massachusetts.
1855.
Osnovan YMCA (Young Men's Christian Association) u Bostonu.
Osnovan YMHA (Young Men's Hebrew Association) u Baltimoru.
1863.
Katolički protektorat New Yorka osnovao jedan od najvećih domova za djecu u USA.
1870.
Imenovan prvi službenik Uprave dobrotvornih udruženja Massachusettsa za nadzor djece u udomiteljskim obiteljima.
Prva ustanova za starije osobe otvorena u New Yorku.

5. Tablica 1. - nastavak
1874.
Osnivana Nacionalna konferencija dobrotvornih društva i korekcije.
1875.
U New Yorku osnovano Udruženje za prevenciju okrutnosti prema djeci.
1885.
Prvi kolegij o socijalnoj reformi na Sveučilištu Harward; sadržaj kolegija – etika socijalne reforme, pitanja karitativnog rada, razvod braka, Indijanci, rad, zatvori i sl. kao problem praktične etike; odvijao se u okviru obrazovanja iz filozofije.
1886.
Prvi Centar u zajednici (Settlement house) osnovan u New Yorku.
1887.
Nacionalna konferencija dobrotvornih društva i korekcije (National Conferences of Charities and Corrections); usmjerena na rad s Indijancima i Crncima; obrazloženje Phillipa C. Garetta – „Indijanci su prognani, a Crnci su ovdje mimo svoje želje“

6. Tablica 1. - nastavak
1889.
Jane Addams u Chicagu otvorila poznati Settlement house - Hull House
1898.
Prvi trening za socijalne radnike započeo kao ljetni tečaj za zaposlenike New York Charity Organization Society.
1899.
Prvi sud za maloljetnike u USA uspostavljen u Chicagu.

7. Jane Adams

8. Jane Addams – prikaz socijalnog rada u Sad-u kroz opis djelovanje američke socijalne aktivistice na prijelomu 19. i 20. stoljeća
Osnivačica Hull House u Chicagu, najpoznatije settlement kuće u Sjedinjenim Američkim Državama godine.
Njezino djelovanje je bilo pod jasnim utjecajem kršćanstva, ali je bila kršćanska socijalistkinja koji je vjerovala u moralne reforme, obrazovanje i socijalni razvoj.
Bila je prva žena predsjednica Nacionalne konferencije dobrotvornih organizacija i korekcije (1909. godina), postala je godine i prva predsjednica Nacionalnog saveza centara u zajednici (National Federation of Settlements and Neighborhood Centers).
Bila je borac za glasačko pravo žena.

9. Jane Addams – nastavak
Aktivna sudionica mirovnog pokreta pred I svjetski rat; Smatrala je da svaka zajednica, uključujući i međunarodnu zajednicu, koja nije u stanju riješiti različitosti bez korištenja sile treba osjećati sram.
Njezin mirovnjački aktivizam nije bio popularan u doba rata i antikomunističke histerije koja je označila 20-te godine 20. stoljeća u SAD. Javno mnijenje se okrenulo protiv J. Addams. Prvo je bila etiketirana da nije patriotkinja, a kasnije da je socijalistkinja i komunistkinja.
Hull Housea imenovan kao centar radikalizma, J. Addams kao jedna od „najopasnija žena Amerike“.
Dobitnica Nobelove nagrade za mir godine.
Dobivanje Nobelove nagrade, rastuća ekonomska kriza i Velika depresija 30-tih godina pomogli su da se na kraju njezinog života obnovi njezina reputacija i da ostane aktivna do kraja života.

10. Hull House - danas
Hull House - prije

11. Hull House – najpoznatija „Settlement“ kuća
Aktivnosti u Hull Housu su imali tri osnovna oblika – socijalnu akciju, istraživanja te rekreativne i edukativne klubove.
Kako su se aktivnosti širile Hull House se proširio na 13 zgrada koje su uključivale javnu kuhinju, galeriju, ogranak javne knjižnice, sportsku dvoranu, knjigovežnicu, jaslice, vrtić, glazbenu školu, kazalište, stambenu zajednicu za zaposlene djevojke. Hull House je bio jedan od prvih centra u zajednici koji je pružao sve usluge uključujući i tiskani bilten događaja i aktivnosti.
Pod vodstvom J. Addams Hull House je postao inkubator za vodeće ličnosti progresivnog razdoblju i razdoblju New Deala u SAD-u.

12. Hull House – aktivnosti (radne i u slobodno vrijeme)

13. Hull House
radne aktivnosti

14. Hull House
aktivnosti
slobodno vrijeme

15. Hull House – nastavak
„Settlement“ kuće su predstavljale socijalni pokret koji je imao za cilj da premosti razliku između socijalnih klasa kroz druženje, razonodu i rekreaciju, socijalne reforme i političko djelovanje. Bitno su utjecale na socijalni rad i socijalnu politiku. Institucije kao što su vrtići, igrališta, određivanje minimalne nadnice, nacionalna socijalna politika kao i profesija socijalnog rada, sve je to imalo svoje temelje u radu centra u zajednici i njihovih aktivnih stanovnika.
Pristup se bitno razlikuje od „znanstvene filantropije“ i rada organizacija dobrotvornih društva; za razliku od njih koji probleme vide „u nedostacima pojedinca“ uvažavaju se kulturalne različitosti te se naglašava utjecaj ekonomske i socijalne nejednakosti kao izvora socijalnih problema.
Mnoge reforme koje je predlagala J.Addams u Hull House su postale dio socijalnog zakonodavstva u vrijeme New Deala.

16. GODINA
IZBOR ZNAČJANIH DOGAĐAJA ZA RAZVOJ PROFESIJE SOCIJALNOG RADA U PRVOJ POLOVICI 20. STOLJEĆA U USA
1903.
Graham Taylor osnovao Školu za društvo i filantropiju u Chicagu (sada University of Chicago School of Social Service Administration)
1904.
Na novosnovanoj Školi filantropije u New Yorku započeo jednogodišnji program (sada Columbia University School of Social Work)
1905.
Početak socijalnog rada u zdravstvu (zaposlen prvi socijalni radnik u Općoj bolnici u Bostonu)
1909.
Jane Addams je izabrana za prvu ženu predsjednicu Nacionalne konferencija dobrotvornih društva i korekcije.
Počeo izlaziti časopis The Survey, nacionalni časopis za područje socijalnog rada i socijalne skrbi. Nastavlja rad časopisa Charity Review (1891.do 1901.) te više ka praksi orijentiranog čas Charities (1897. – 1909.).

17. 1909.
U Chicagu osnovan Institut za psihopatsku mladež – početak istraživanja i multidisciplinarnog procjenjivanja djece (tim - psiholog, psihijatar, socijalni radnik)
1912.
Osnovan U.S. Ured za djecu
1915.
Osnovan Ured za razmjenu informacija među organizacijama koje pomažu djeci
1917.
Mary Richmond objavila knjigu Socijalna dijagnoza, prvi udžbenik za socijalni rad s pojedincem
Nacionalna konferencija dobrotvornih društva i korekcije je postala Nacionalna konferencija socijalnih radnika (sada Nacionalna konferencija socijalne skrbi – National Conference on Social Welfare).
1919.
Osnovano Udruženje škola za profesionalni socijalni rad (preteča Američkog udruženja škola za socijalni rad odnosno sadašnjeg Savjeta za obrazovanje iz socijalnog rada); osnivači su bili voditelji 15 tadašnjih škola/obrazovnih programa za socijalni rad

18. 1923.
Objavljena knjiga Education and Training for Social Work (J.H. Tuftsa sa Sveučilišta u Chicagu).
1921.
Osnovano Američko udruženje socijalnih radnika (1955. preraslo u Nacionalno udruženje socijalnih radnika - NASW).
1929.
Počelo objavljivanje Social Work Year Book, sada Encyclopedia of Social Work
1931.
Jane Addams, socijalna radnica, dobila Nobelovu nagradu za mir.
1933.
Frnaklin Roosvelt osnovao Saveznu upravu za pomoć (Federal Emergency Relief Administration) kojeg je vodio socijalni radnik Herry Hopkins.
1935.
Usvojen Zakon o socijalnoj sigurnosti.
1936.
Osnovano Američko udruženje za izučavanje grupnog rada (1946. postalo Američko udruženje grupnih radnika, a od je sastavni dio NASW)

19. 1942.
Osnovano Nacionalno udruženje škola za socijalni rada koje je objedinilo 34 obrazovna programa iz socijalnog rada
1950.
Ured za statistiku objavio istraživanje Socijalni radnici u 1950-tim u kojem je sudjelovalo tisuća socijalnih radnika (od njih )
1951.
Objavljena knjiga Social work Education in the United States (E.V. Hollis i A.L. Taylor) koja predstavlja opsežnu studiju obrazovanja socijalnih radnika „s obzirom na odgovornosti socijalnog rada u širem području socijalne dobrobiti“
1952.
Osniva se Savjet za obrazovanje iz socijalnog rada (CSWE) čija je zadaća da vodi računa o akreditaciji obrazovnih programa iz socijalnog rada.