1. JEZGRA STANICE
Nastanak
Uloga u stanici
Građa

2. NASTANAK JEZGRE
Prokarioti – bakterije i modrozelene alge nemaju jezgru, a genetski materijal je slobodan unutar stanice
Eukarioti – genetski materijal je obavijen jezgrinom ovojnicom

3. ULOGA JEZGRE U STANICI Reprodukcija stanice – dioba
Uloga u diferencijaciji stanice
Usmjerava metaboličke aktivnosti stanice

4. GRAĐA JEZGRE David L. Spector
Cold Spring Harbor Laboratory, One Bungtown
Road, Cold Spring Harbor, NY 11724, USA (
Journal of Cell Science 114, (2001)

5. Glavne strukture jezgre
Jezgrina ovojnica
Jezgrica(e)
Kromosomi
Nukleoplasma (amorfna, zrnata, tekućina u kojoj plutaju ostale strukture (suborganeli)

6. Jezgrina ovojnica - građa
Dva sloja, unutrašnja i vanjska membrana (perinuklearni prostor između njih)
Vanjski sloj je spojen sa i nastavlja se na hrapavi endoplazmatski retikulum
Jezgrine pore – mjesta gdje se unutrašnja i vanjska membrana spajaju i čine otvore na ovojnici, kojih ima 3000 do 5000

7. Jezgrina ovojnica - uloga
Odvaja jezgru od stanične citoplazme
Omogućava kemijske uvjete različite od onih u citoplazmi
Visoko selektivna – mnoge tvari koje normalno prolaze staničnu membranu ne prolaze jezgrinu ovojnicu
Kroz jezgrinu ovojnicu (pore) prolaze: mRNA (iz jezgre), proteini tj. enzimi (u jezgru)

8. Jezgrica - građa
U jezgri može biti jedna ili više jezgrica, a male su i malo ih ima u stanicama koje obavljaju malo sinteze proteina
Građene od DNA i proteina, kao i kromosomi
To su specijalizirani dijelovi nekih kromosoma

9. Jezgrica - uloga
DNA jezgrice nosi informaciju za sintezu ribosomske RNA (rRNA)
rRNA nastala transkripcijom spaja se s proteinima, nastali kompleks se odvaja od jezgrice i izlazi iz jezgre (kroz jezgrine pore) u citoplazmu gdje se formiraju ribosomi

10. Kromosomi
chroma (boja) + soma (tijelo) = obojeno tijelo

11. Kromosomi - građa
DNA se namata oko proteina - histona, što se vidi kao nukleosomi

12. Kromosomi - građa
Građen od dvije kromatide i jedne centromere, a to se tako vidi samo kad je stanica u diobi
Kromosomi mogu biti i jednostruki, a tada su građeni od jedne kromatide i jedne centromere
To se događa tijekom mitoze od anafaze i traje sve do S stadija Interfaze.
I nakon Mejoze kromosomi su jednostruki u gametana

13. (protein, oko 60 aminokiselina)
Kromatida - građa
Jedna kromatida je građena od dijelova koji prihvaćaju boju (kromomera - DNA) i dijelova koji se ne boje (kromonema – histon - protein)
KROMOMERA
tamni dijelovi (DNA)
KROMONEMA
histon
(protein, oko 60 aminokiselina)

14. Smještaj centromera metacentrični kromosomi– centromera na sredini
telocentrični kromosomi – centromera na trećini
akrocentrični kromosomi – centromera pri kraju

15. Kariogram ili kariotip
Prebrojani i opisani svi kromosomi neke vrste
Specifično za svaku vrstu
Moraju se gledati u metafazi mejoze
Autosomi
Heterokromosomi

16. Broj kromosoma
Euploidija: normalan broj kromosoma za neku vrstu – 2N somatske stanice, N gamete
Aneuploidija: promijenjeni broj kromosoma, najčešće povećani broj -> poliploidija
Autosomska aneuploidija
Heterokromsomska aneuploidija

17. Autosomska aneuploidija
Trisomija 21 kromosoma u ljudi, osoba ima Down-ov sindrom

18. Ishodišni haploidni broj
Poliploidija
Multiplicirani broj svih kromosoma
Često kod biljaka kada gamete nastanu iz somatskoh stanica mitozom a ne mejozom!
Biljka
Ishodišni haploidni broj
Broj kromosoma
Stupanj poliploidije
Kultivirani ječam 7 42 6n
Grašak 10 40 4n
Šećerna repa 80 8n
Banana 11
22, 33
2n, 3n
Bijeli krumpir 12 48
Duhan
Pamukn 13 52
Jabuka 17
34, 51

19. Poliploidija
U životinja je poliploidija rijetka, a dokazana je kod kukaca, riba, vodozemaca i gmazova
Sisavci, samo jedan dokazani slučaj - u Argentini je pronađen tetraploidan štakor, 4N=102 (Nature, )

20. Heterokromosomska aneuploidija
Promijenjeni broj spolnih kromosoma
Nastaje radi pogreške u mejozi
Turnerov sindrom: ženska osoba sa jednim X kromosomom (X0)
Klinefelterovim sindromom: muška osoba sa dva ili tri X kromosoma (XXY ili XXXY)