1. STANJE ZDRAVSTVENOG SUSTAVA
Republika Hrvatska
Ministarstvo zdravlja
Prof. dr. sc. Rajko Ostojić, dr. med.
ministar zdravlja

2. Čimbenici koji određuju zdravstveni status
Izvor: Grunewald, I. B., Vaidean, V. (2010) EU Healthcare System – facts and Figures. Bulletin UASVM Horticulture, 67 (2), str

3. Čimbenici utjecaja na zdravlje
kvaliteta življenja
zdravo okruženje: sigurno fizičko okruženje, dostupnost hrane i vode, ograničen pristup duhanu i alkoholu, dostupnost zapošljavanja
psihofizički čimbenici: snažne društvene mreže, osjećaj povjerenja, osjećaj moći i kontrole na životnim odlukama, podupiruća obiteljska struktura, samopoštovanje
efikasne zdravstvene usluge: preventivne usluge, pristup zdravstvenim uslugama, uključenost zajednice u planiranje i pružanje zdravstvenih usluga
zdrav životni stil: smanjena uporaba duhana i lijekova, redovita fizička aktivnost, uravnotežena prehrana, briga o mentalnom zdravlju
čimbenici povećanog rizika: siromaštvo, opasno radno mjesto, zagađenost okoliša, diskriminacija,
psihodruštveni čimbenici rizika: izolacija, manjak društvene potpore, slaba društvena mreža, nisko samopoštovanje, zlostavljanje
bihevioristički čimbenici rizika: pušenje, loša prehrana, korištenje narkotika, slaba higijena, pretilost
fiziološki čimbenici rizika: visok krvni tlak, visok kolesterol, stres, promijenjene razine biokemijskih markera, genetika
Čimbenici rizika
Poticajni i zaštitni čimbenici
Izvor: prilagođeno prema Labonte, R. (1998) A community development approach to health promotion. Edinburgh: Health Education Board of Scotland, Research Unit on Health and Behaviour Change, University of Edinburgh.

4. Povezanost zdravlja i ekonomije
Izvor: Suhrcke, M., Mckee, M., Sauto Arce, R., Tsolova, S. i Mortensen, J. (2005) The contribution of health to the economy in the European Union. European Commission. Dostupno na: [ ].

5. Vrijednosni sustav zdravstva
upravljanje
promocija zdravlja
dijagnosticiranje
terapija
rehabilitacija
dugoročna njega
istraživanje
edukacija i usavršavanje
IKT sustavi i aplikacije
logistika
Izvor: prilagođeno prema Dobrev, A., Jones,T., Stroetmann, V. N., Stroetmann, K. A., Artmann, J., Kersting, A., Kasiri,N., Zegners, D. i Lilischkis, S. (2008) Sources of financing and policy recommendations to member states and the European Commission on boosting ehealth investment. Final report. Brisel: European Commision.

6. Kanali za uključivanje pacijenata
Izvor: Angelmar, R., Berman, P. C. (2007) Patient empowerment and efficient health outcomes. U Financing sustainable healthcare in Europe: New approaches for new outcomes (2007) Conclusions from a collaborative investigation into contentious areas of healthcare. Dostupno na: [ ], str. 142.

7. Potrošnja na zdravstvo 2000.-2008. PPP USD po stanovniku
Izvor podataka: Svjetska zdravstvena organizacija. European health for all database

8. Trendovi Demografska tranzicija Razvoj medicine
Očekivanja stanovništva

9. Ukupni prihodi HZZO-a u 2011. godini - 21.6 milijardi HRK
Rashodi - cca 21.7 milijardi HRK
Dospjele obveze HZZO-a prema ugovorenim rokovima plaćanja milijuna HRK
Prihodi i rashodi HZZO-a 2009 – 2011 (milijarde HRK)
2009.
2010.
2011.
Ukupni prihodi
22.582
22.149
21.605
Ukupni rashodi (HZZO i HZZOZZR)
22.700
22.075
cca

10. > 5.2 milijarde kuna Ukupni deficit u sustavu zdravstva iznosi
(uz poštivanje rokova plaćanja od 60 dana)
> 5.2 milijarde kuna
deficit HZZO-a za milijarde kuna
dugovanja zdravstvenih ustanova oko 3.0 milijarde kuna

11. Najzaduženije bolnice
Podaci o stanju nepodmirenih obveza bolničkih ustanova na
dan 31. prosinca (s početkom plaćanja i
rokom plaćanja od 60 dana)
KBC Zagreb HRK
KBC Osijek HRK
KBC Split HRK
KBC “Sestre Milosrdnice” HRK
KBC Rijeka HRK
KB Dubrava HRK
KB Merkur HRK
OB Varaždin HRK
OB Slavonski Brod HRK
UKUPNO HRK

12. Mjesečni bolnički limit za zdravstvene ustanove u
2011. godini iznosio je ukupno kuna.
Struktura rashoda prema financijskim izvješćima bolnica (%)
OPIS
2010.
I.-IX.2011
Procjena 2011.
Lijekovi i potrošni medicinski materijal
21,63
23,41
23,43
Ostali materijalni troškovi
12,65
12,29
12,67
Izdvajanja za zaposlene
56,67
57,99
57,38
Ostali rashodi
9,05
6,31
6,52
Ukupni rashodi
100,00

13. Dodatni troškovi u 2012. Novi ustroj službe hitne medicinske pomoći
oko 117 milijuna kuna
Lijekovi na recept
oko 260 milijuna kuna (posljedica preraspodjele izvršene godine kada je rok skraćen na 150 dana)
Primjena novih prava iz kolektivnog ugovora za
zdravstvo
oko 230 milijuna kuna

14. Osiguranici
Broj osoba oslobođenih participiranja u trošku zdravstvene zaštite smanjen je s 1,500,000 na 900,000 (ukupno za 40%). Jedine kategorije oslobođene participacije ostale su djeca, trudnice, oboljeli od HIV-a, kronični psihijatrijski bolesnici, transplantirani, dijalizirani i oboljeli od zloćudnih bolesti.
Znatno povećanje participacija na sve bolničke i stomatološke zdravstvene usluge – na 20% ukupne cijene.
Uvođenje participacije u primarnu zdravstvenu zaštitu (10 HRK po posjetu i 10 HRK po receptu).

15. Osiguranici
Povećanje premija dopunskog zdravstvenog osiguranja s 50 na 80HRK i s 80 na 130HRK za umirovljenike i zaposlene s plaćom/mirovinom većom od 5108 HRK.
Broj osoba koje plaćaju dopunsko zdravstveno osiguranje iz džepa porastao sa 650,000 u na 1,440,000 u 2011.
Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje za umirovljenike s mirovinama iznad prosječne plaće, iznos 3% bruto mirovine.

16. Uplate iz džepa (HRK) Prihodi bolnica Prihodi HZZO-a Ukupno 2008.
Prihodi bolnica
Prihodi HZZO-a
Ukupno
2008.
239,355,369
412,525,785
651,881,154
2010.
934,006,493
472,818,124
1,406,824,617

17. Liste čekanja Liste čekanja za terapijske postupke (npr. operacijski
posljedica razlike između realnih mogućnosti odnosno postojećih kapaciteta bolnica i povećanih zahtjeva od strane pacijenata (odnos ponude i potražnje)
vrijeme čekanja za određene bolničke usluge značajno se razlikuje od ustanove do ustanove, ovisno o kategoriji bolničke ustanove, ugovorenim djelatnostima te specifičnostima pojedine bolnice:
Liste čekanja za dijagnostičke postupke
Liste čekanja za terapijske postupke (npr. operacijski
zahvati – ugradnja endoproteze kuka/koljena, operacija očne
mrene)

18. Snimka stanja listi čekanja
Najčešći razlozi postojanja dugotrajnih listi čekanja:
nedovoljan broj liječnika
nedovoljan broj ili starost medicinskih uređaja
financijsko ograničenje za ugradbeni materijal
Ostali razlozi postojanja dugotrajnih listi čekanja:
višestruko naručivanje pacijenata za istu uslugu u više
bolnica
nedolazak pacijenta na zakazane termine
osobni izbor ustanove, liječnika ili termina od strane
pacijenata

19. Mjere za smanjenje listi čekanja
osiguranje dodatnog ugradbenog materijala
nabava medicinske opreme
sinergija javnog i privatnog sektora
prilagodba radnog vremena pacijentima
otvaranje dnevnih bolnica
povećanje produktivnosti i učinkovitosti
informatizacija cjelokupnog zdravstvenog sustava

20. Snimka stanja CT i MRI 1. Središnja i sjeverna Hrvatska* Grad Zagreb
Zagrebačka županija
Karlovačka županija
Sisačko-moslavačka županija
Bjelovarsko-bilogorska županija
- Krapinsko-zagorska županija
- Varaždinska županija
- Međimurska županija
- Koprivničko-križevačka županija
2. Panonska Hrvatska*
(Zapadna i Istočna Slavonija)
Virovitičko-podravska županija
Požeško-slavonska županija
Brodsko-posavska županija
Osječko-baranjska županija
Vukovarsko-srijemska županija

21. CT i MRI 3. Istra, Primorje i Lika* Primorsko-goranska županija
Istarska županija
- Ličko-senjska županija
4. Sjeverna i Južna Dalmacija*
Zadarska županija
Šibensko-kninska županija
- Splitsko-dalmatinska županija
- Dubrovačko-neretvanska županija
* podjela po regijama – postojeći klinički bolnički centri

22. ANALIZA STANJA CT UREĐAJA
ugovoreno* (neugovoreno**) s HZZO

23. ANALIZA STANJA MRI UREĐAJA
ugovoreno* (neugovoreno**) s HZZO

24. Izazovi suvremenih zdravstvenih sustava
izazovi zdravstvenog sustava
potražnja
više zdravstvene njege
stabilna baza resursa
bolja zdravstvena njega
ponuda
povećana produktivnost
brži pristup
nove tehnike, proizvodi i usluge
više osoblja
više sredstva
Izvor: prilagođeno prema European Comission (2005) Study on Economic Impact of eHealth: Developing an evidence-based context-adaptive method of evaluation for eHealth. Pog. 4. The potential of ehealth-facing the challenges of modern healthcare. Final report. Dostupno na: [ ].

25. Strateški plan Ministarstva zdravlja 2012.-2014.
Opći cilj 1. Zaštita, očuvanje i unapređenje zdravlja
Posebni cilj 1.1. Dostupnija zdravstvena zaštita
Posebni cilj 1.2. Razvijen sustav kvalitete zdravstvene zaštite
Posebni cilj 1.3. Zaštita javnozdravstvenog interesa

26. Posebni cilj 1.1. Dostupnija zdravstvena zaštita
Reorganizacija i unapređenje sustava hitne medicinske službe
Popunjavanje mreže javne zdravstvene službe
Razvoj i standardizacija zdravstvene infrastrukture i ulaganje u ljudske potencijale
Informatizacija sustava zdravstva
Organizacija i uvođenje telemedicinskih usluga u zdravstveni sustav
Osiguranje prava iz zdravstvenog osiguranja
Uključivanje udruga pacijenata u donošenje odluka o ključnim zdravstvenim uslugama

27. Posebni cilj 1.2. Razvijen sustav kvalitete zdravstvene zaštite
Uspostava sustava kvalitete zdravstvene zaštite
Provođenje inspekcijskog nadzora u sustavu zdravstva

28. Posebni cilj 1.3. Zaštita javnozdravstvenog interesa
Razvoj zaštite javnozdravstvenog interesa
Unapređenje Nacionalnog transplantacijskog programa
Osiguranje optimalnog broja sanitarnih inspektora i sanitarnih nadzora
Uspostava sustava praćenja i zaštite zdravlja radnika radi sprječavanja štetnog utjecaja rada na zdravlje

29. Budući koraci - 1
Restrukturiranje i racionalizacija akutnih bolničkih kapaciteta kroz masterplan.
Okrupnjivanje bolničke nabave električne energije, poštanskih usluga i potrošnih materijala.
Racionalizacija nezdravstvenih djelatnosti bolnica kroz outsourcing i spin-off.

30. Budući koraci - 2
Izrada nacionalne klasifikacije i okrupnjivanje tenderske nabave financijski „najtežih“ medicinskih proizvoda i ugradbenih materijala.
Ograničenje porasta potrošnje na lijekove na recept.
Poticanje razvoja privatnih zdravstvenih osiguranja koja bi preuzela dio potražnje za zdravstvenom zaštitom.