1. mr.sc. Damir Vuk damir.vuk@vsmti.hr
e-Business
P02
HTML
viši predavač
mr.sc. Damir Vuk
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

2. Web dokumenti mogu biti različito oblikovani (formatirani)
Web dokumenti su zapisi (datoteke) pogodno oblikovane za prikaz na web stranicama
Web dokumenti mogu biti različito oblikovani (formatirani)
Web stranice su osnovni tip (format) web-dokumenata
Pisane su pomoću markup-jezika (engl. markup-language)
Markap jezik je jezik za specifikaciju sadržaja koji koristi specijalne oznake unutar teksta pomoću kojih je moguće rekonstruirati željeni prikaz teksta
Takava rekonstrukcija prikaza se engl. zove rendering
Najznačajnija im je karakteristika mogućnost postojanja hipertekst oznaka unutar dokumenta koje omogućuju:
Povezivanje sa drugim hipertekst dokumentima (prijelaz sa jednog na drugi dokument)
Povezivanje unutar dijelova dokumenta untar istog hipertekst dokumenta
Povezivanje sa drugim tipovima dokumenata
Postoje dva standardna jezika za specifikaciju web dokumenata:
HTML (Hypertext Markup Language)
XHTML (Hypertext Markup Language)
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

3. SGML - opći jezik za markup dokumente
SGML je skraćenica za: Standard Generalized Markup Language (ISO 8879:1986 SGML) 
SGML ge opći (generalizirani) markup - jezik za dokumente
Izvorno je bio načinjen za potrebe stvaranja djeljivih digitalnih dokomenata čija je čitljivost trebala biti postojana bez obzira na promjene u informacijskoj tehnologiji pomoću koje su takvi dokumenti dostupni
Markup (od engl. "marking up" -označavanje) - oznaka unutar dokumenta koja ima određeno značenje prilikom renderiranja dokumenta
SGML kao generalizirani markup-jezik, omogućuje prilagodbu markup jezika za različite potrebe, tj., za definiranje novih jezika -
HTML je jedna takva prilagodba SGML-a
Prilagodba (engl. customization) sintakse u SGMLu je definirana pomoću tzv. Document Type Definition (DTD)
Jezici koji su definirani pomoću SGML-a nazivaju se aplikacije (HTML, DocBook)
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

4. <?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?> <Obavijest>
XML se koristi za specifikaciju strukturiranih dokumenata
XML je načinjen da omogući spremanje i prijenos podataka zajedno sa opisom strukture tih podataka
ta specifikacija strukture i sadržaja pogodna za strojno prepoznavanje (čitanje)
XML je podskup SGML-a i predstavlja jedan od njegovih derivata
XML je skraćenica od: Extensible Markup Language)
Primjer XML dokumenta:
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<Obavijest>
<za>student</za>
<od>asistent</od>
<naslov>Vježbe</naslov>
<tijelo>Ne zaboravite vježbu u petak</tijelo>
</Obavijest>
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

5. XML struktura © D.Vuk 2009. - verzija: 1.0

6. HTML se danas bazira službenoj verziji 4.01 iz 1999./2001. god.
HTM dolazi od skraćenice riječi: (Extensible Hypertext Markup Language) 
HTML je nastao na SGL specifikaciji pa iz toga proizlaze mnogi praktični problemi:
SGML je vrlo složen
Praktično ni jedan web pretraživač nije u potpunosti podržavao cijelu specifikaciju SGML-a
Stoga je postala ozbiljna nekompatibilnost između web pretraživača, koju je teško izbjeći primjenom HTML-a
HTML se danas bazira službenoj verziji 4.01 iz 1999./2001. god.
Sredinom 2008 je od strane W3C publicirana "radna verzija" HTML5 (Working Draft)
W3C = World Wide Web Consortium
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

7. XHTML XHTML je markup jezik sa istom snagom izražaja kao i HTML:
XTML se bazira na XML-u, za razliku od HTML-a koji se bazira na SGML-u
Budući da je XML podskup SGML on ima strožu (ograničeniju) sintaksu, stoga i XTML ima strožu sintaksu u odnosu na HTML
Cilj koji je razvojem XHTML-a trebalo postići je bila redefiniranjae HTML4.01 jezika
XTML verzija 1.0 je nastala god.
Danas je važeća HHTML 1.1
Postoji velika sličnost između HTML4 i XHTML1
XHTML dokumenti su "čišći"
u periodu od do nastaje nova radna specifikacija XHTML2 koji više nije kompatibilan niti sa HTML4 a niti sa prethodnim verzijama XHTML-a
Od u radu je verzija HTML5 i XTML5 kao dvije varijante jezika
Problemi sa XHTML-om:
Nije dobro podržan od Internet pretraživača
IE 6 i 7 ne podržava XHTML
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

8. HTML Struktura jezika
HTML označava dijelove dokumenta na takav način da ih je prilikom renderiranja moguće interpretirati kao:
Linkove (veze)
Zaglavlja- glave (headings)
Paragrafe
Liste (nabrajanje) …
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

9. Za svaki tip postoji specifikacija oznake (tag)
HTML tag
Za svaki tip postoji specifikacija oznake (tag)
Tagovi su ograđeni simbolima < >
Tag započinje nazivom taga stavljenom između znakova < i >: <tag> - početak
Tag završava na kosom crtom sa nazivom taga sve u znakovima <>: </tag> - završetak taga
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

10. Postoji više elemenata unutar HTML dokumenta
HTML elementi
Postoji više elemenata unutar HTML dokumenta
HTML elementi se sastoje od 3 osnovna dijela: 1. tag koji otvara neki element 2. sadržaj elementa 3. tag koji zatvara taj element
Napomena:
Želite li ući u programiranje web dokumenata pomoću HTML-a možete koristiti izvor na hrvatskom jeziku:
neki primjeri u idućim slajdovima se mogu naći na toj web adresi
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

11. … ELEMENTI:
<HTML>  -sa ovim elementom počinje i završava svaka web stranica <HEAD>  -ovaj element se treba nalaziti unutar <html> elementa -browser ne prikazuje sadržaj unutar ovog elementa <TITLE>  -ovaj element se treba nalaziti unutar HEAD elementa -tekst koji se nalazi unutar ovog elementa će biti prikazan kao naslov u web-pretraživaču
<BODY> -sadržaj napisan unutar ovog elementa je glavni sadržaj koji će se prikazivati na web stranici - to je onaj sadržaj koji stranica treba prikazati...
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

12. Primjer "praznog dokumenta"
<!DOCTYPE html PUBLIC "-//W3C//DTD HTML 4.01 Transitional//EN">
<html>
<head>
<meta content="text/html; charset=ISO "
http-equiv="content-type">
<title></title>
</head>
<body>
<br>
</body>
</html>
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

13. Prethodna stranica sa dodanim tijelom (body) ima prikaz:
<!DOCTYPE html PUBLIC "-//W3C//DTD HTML 4.01 Transitional//EN">
<html>
<head>
<title>moja stranica</title>
</head>
<body>
Pozdrav svima!
</body>
</html>
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

14. Komentari
Komentari se ne prikazuju na web stranici - oni su samo dodatno objašnjenje, napomena, programeru koji je pisao HTML dokument
Komentari se mogu nalaziti bilo gdje, taj tekst neće biti prikazivan na stranici, tj. moći će se vidjeti samo ako otvorite dokument sa editorom izvornog HTML koda.
Komentare možemo da bi smo jedan dio HTML specifikacije (privremeno) isključiti i sačuvati te ako zatreba, možemo ga ponovno aktivirati ako oznaku komentara izbrišemo
Sintaksa komentara: <! -- sa ovim otvaramo komentar --> sa ovim zatvaramo komentar
Primjer:
<html> <head> <body> ovo je tekst <! --a ovo je tekst koji je komentar…….. --> </body> </head> </html>
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

15. Formatiranje i tipični tagovi
U HTML-u se formatira uz pomoć tagova
Evo popisa najpoznatijih tagova za formatiranje: <p> tag za odlomak </p> <b> naglašen tekst </b> <em> kosi tekst </em> <strong> jako naglašen tekst </strong> <i> kosi tekst </i> ^eksponent _indeks  <del> precrtan tekst </del> <code> ugrađeni programski kod </code>
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

16. <font size="6"> velicina fonta 6</font>
Oblikovanje fontova
-veličina fonta (1-7):
<font size="6"> velicina fonta 6</font>
vrsta fonta: <font face="Bookman Old Style, Book Antiqua, Garamond">ovom paragrafu je promijenjen font</font>
boja fonta: -boju fonta možemo mijenjati na više načina:
Hexadecimalni zapis koda boje: <font color="#118866">ovaj tekst je u boji #118866</font>
Ili navodeći ime (tekstualni zapis) boje:
<font color="blue">ovaj tekst je plav</font>
Ili navodeći RGB funkciju u tri komponente (CRVENA, ZELENA, PLAVA) : <span style="color: rgb(255, 204, 51);">ovaj tekst je naranđast</span><br>
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

17. Rezultat formatiranja fonta:
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

18. Linkovi - poveznice linkovi mogu pokazivati:
Na unutrašnjost stranice (internal), na kojoj se nalaze (npr. link "pocetak"), - pritom "pocetak " treba definirati kao točku na koju se može skočiti putem linka:
<h2 id="pocetak">Ovdje je početak dokumenta</h2>
na stranicu unutar domene odnosno web-mjesta (local) ili
na neku drugu stranicu izvan trenutne domene (global)
Za sve linkove se koristi atribut href : internal href="#pocetak" local href="../slike/slika.jpg" global href="
Href je skraćenica od: Hypertext Reference
Linkovi (poveznice) mogu biti (aposutne ili relativene adese)
u apsolutnom (bilo gdje na Internetu)
u reletivnom obliku (na istoj lokaciji kao i web dokument) "/slike/abc.jpg"
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

19. Tekst linkovi Ovako izgleda kod za link u obliku teksta:
<a href=" target="_blank" >Tutorijali.net</a>
target="_blank"
- ovaj dio govori na koji način će se otvoriti taj link:
_blank
- otvara novu stranicu u novom prozoru _self
- otvara novu stranicu u trenutačnom prozoru _parent
- otvara novu stranicu u okvir koji je "nadređen" linku _top
- otvara novu stranicu u trenutačno otvorenom prozoru, poništavajući sve ostale okvire
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

20. Vrh stranice
<b>linkovi<a name="top"></a></b> <a href="#top">na vrh</a>
sa ovim kodom korisnik će se vratiti na vrh stranice kada pritisne link "na vrh". 
Prva linija koda se stavlja ondje gdje želimo da nas stranica odvede kada kliknemo na link "na vrh";
"linkovi" će biti prikazano na web-pretraživaču, ali će do njega biti skriven dio "top" i onda kada kliknemo na link "na vrh" ta linija koda će potražiti koju će varijablu tražiti, u našem slučaju pronaći će "top", i odvest nas na taj dio teksta.
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

21. Email linkovi (mailto):
ovaj HTML-kod možemo staviti bilo gdje na stranici - kliknemo li na njega, otvorit će klijent u statusu pisanja nove poruke sa naslovom "pomoć" i sadržajem poruke "tekst poruke"
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

22. <head> <base href="http://www.vsmti.hr/"> </head>
Download linkovi
<ahref=" dokument</a>
ovaj kod možete postavlja link na datoteke u domeni (ili datoteke na Internetu), te ih možemo preuzeti. Pretpostavljeni (default) cilj svih linkova koji ne mogu pronaći traženi cilj se postavlja ovako:
<head> <base href=" </head>
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

23. Slike kao linkovi
Slikovne linkove ćete dobiti tako da napišete ovakav kod: <a href=" target="_blank> <img src="neka-slika.jpg"> </a>
Border određuje širinu ruba slika : <a href=" target="_blank> <img src="neka-slika.jpg" border="0"> </a>
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

24. Slike se mogu dodati na web stranicu sa ovim kodom:
<img src="XXX" />
XXX zamijenite sa jednim od sljedećega src="pas.gif"
slika se nalazi u istom direktoriju kao i HTML stranica src="../pas.gif"
slika se nalazi u prijašnjem direktoriju od HTML stranice src="../slike/pas.gif"
slika se nalazi u direktoriju "slike" , prijašnjem direktoriju od HTML stranice
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

25. Formatiranje slika Visina i širina:
<img src="pas.gif" height="100" width="100">
-ako želite vi odrediti veličinu slike a ne da vam browser to odredi koristite kod iznad.
Vertikalna i horizontalna pozicija align (horizontalno) -right -left -center valign (vertikalno) -top -bottom -center Primjer koda u kojem je slika podešena:
<p>Ovo je neki tekst</p> <p> <img src="pas.gif" align="left"> ovo je opet neki tekst koji će se nalaziti na desno od slike </p>
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

26. Liste 
Postoje 3 različite vrste lista. <ol>, <ul> i <dl>.  <ul> - unordered list; točkice <ol> - ordered list; brojevi <dl> - definition list; točkice Npr. Ordered lista Između <ol> i </ol> stavljate <li> tekst </li> Znači
Proizvodi: <ol> <li> DVD </li> <li> CD </li> <li> Tipkovnica </li> <li> Monitor </li> <li> Miš </li> </ol>
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

27. Tablice
Za onaku početka tablice koristimo <table>. U tom elementu postoje tagovi <tr> (redak) i <td> (stupac). Evo primjera jedne tablice sa dva reda i dva stupca.
<table border="1"> <tr> <td> Prvi red i prvi stupac </td> <td> Prvi red i drugi stupac </td> </tr> <tr> <td> Drugi red i prvi stupac </td> <td> Drugi red i drugi stupac </td> </tr> </table>
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

28. Boja pozadine 
boja pozadine odnosno bgcolor atribut se koristi za promjenu boje pozadine cijele stranice ili pojedinih elemenata kao što su tablice. Bgcolor možete staviti na više mjesta u HTML elemente ali mi vam preporučamo da bgcolor koristite samo za boju pozadine stranice a za tablice koristite CSS.  Evo primjera kako promijeniti boju pozadine stranice:
<body bgcolor="blue"> Boja pozadine je postavljena. </body>
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

29. Forma (engl. form) , često se za formu kaže obrazac
Pomoću formi je moguće načiniti interaktivno web-sučelje
Forme su pored hiprveza drugi način korisničke interakcije na web stranici
Web stranice omogućuju primarno dostavu sadržaja korisniku web stranice
Pomoću forme je moguće dobiti povratne informacije od korisnika
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

30. Tipični slučajevi upotrebe formi:
Forme
Tipični slučajevi upotrebe formi:
Anketiranje posjetitelja web stranice
Ispostavljanje narudžbe
Prijavljivanje na maling listu
Automatsko generiranje maila na temelju korisničkih podataka
Prelazak na neku drugu web stranicu (adresu)
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

31. METHOD atribute FORM elementi<
određuje način na koji Web server šalje output forme
Web server : obrađuje zahtjev poslan od web-pretraživača
METHOD = “post” -izaziva promjenu na serverskim podacima
METHOD = “get” - ne izaziva promjenu na serverskim podacima
Podaci sa forme se šalju serveru kao environment variabla
Podatke obrađuje (procesira) neki skript
Skript (engl. script) = program pisan u skriptnom jeziku
Najpoznatiji skriptni jezik na webu: JavaScript - podržavaju ga svi web pretraživači
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

32. Atribut Enctype - određuje način kodiranja …
ACTION atribute
Označava put ili putanju (engl. path) za script
Skript može biti CGI-script pisan u Perl-u, C-u, …)
Atribut Enctype - određuje način kodiranja
Koristi se jedan od tri načina kodiranja:
multipart/form-data,
application/x-www-form-urlencoded
text/plain.
U slučaju kada Action atribut pokazuje na mailto:URL, koristi se text/plain
Npr.:
<FORM METHOD="POST" ENCTYPE="text/plain"> </FORM>
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

33. GET: POST: Poslat će input sa forme na određenu adresu (URL)
Sadržaj odnosno adresa je vidljiva u adresi pretraživača
POST:
Šalje adresu u tijelu koje proslijeđuje baferu na serveru
Sadržaj odnosno adresa pritom, nije vidljiva
Proslijedimo li lozinku koju šalje korisnik - to ne smije biti vidljivo
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

34. Kada koristiti get:
Ako procesiranje tj., obrada podataka iz forme ne predstavlja opasnost za podatke
Pretraživanje baza podataka na webu uglavnom nema loših efakata na bazu i podatke, stoga se se u ovom slučaju putem forme oblikuje upit
Ako se radi o slučaju kada je akcija HTTP URL, a metoda je GET onda agent (program) na korisničkoj strani izvodi povezivanje na taj URL kao da se radi o običnom sidru (linku) na tekućoj stranici:
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

35. URL =Uniform Resource Locator
To je jedinstvena adresa resursa na Internetu
Sastoji se od dva dijela:
Identifikator protokola
Naziv resursa
Protokoli:
File Transfer Protocol (FTP), Gopher, File, News
File://mojdir/abc.txt
ftp://
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

36. Slučaj prosljeđivanja lozinke traži POST
Ako aktivnost (procesiranje) forme može imati posljedice na podacima u bazi podataka ili neki drugi sličan servis, treba koristiti metod POST
Slučaj prosljeđivanja lozinke traži POST
Get metoda je u osnovi namijenjen za dobivanje podataka (retrieving)
Post se može koristiti za razne namjene kao:
Spremanje podataka
Ažuriranje podataka
Naručivanje preko weba
Slanje maila
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

37. Get nasuprot Post
Get se može koristiti za dohvaćanje bilo kojeg dokumenta, dok se Post ne može
I Get i Post se mogu koristiti za proslijeđivanje podataka prema objektu na koji pokazuje URL
Kad se koristi POST, podaci se šalju u tijelu poruke (zahtjeva, engl. request)
Kad se GET koristi, podaci se uključuju u URL kao tekstualni niz -argument. Zbog toga se podaci moraju dodatno pretraživati (engl. parsing) :
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

38. Struktura forme
<FORM> je element koji predstavlja tag-kontejner jer sadrži ostale elemente forme
Primjer:
<FORM method="post" name="Test“
Ova komanda radi slijedeće:
Kaže pretraživaču da je započela forma Test
Rezultati (podaci) forme će biti obrađivani metodom POST
Podaci će biti proslijeđeni na adresu
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

39. NAME="Opis" ROWS=6 COLS=30> </TEXTAREA>
Element TEXTAREA
TEXTAREA element
Postavlja proširiv (engl. scrollable) text box na FORM-u
ROWS i COLS atributi specificiraju veličinu redova i stupaca (broj znakova)
<TEXTAREA
NAME="Opis" ROWS=6 COLS=30>
</TEXTAREA>
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

40. <INPUT TYPE=“TEXT”>
Kaže pretraživaču : naziv, tip i veličinu input boxa
<INPUT TYPE="text"
NAME="moje_ime" SIZE="30">
NAME: Definira ime
SIZE: Definira širinu
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

41. INPUT element Atributi: INPUT element TYPE (nuždan, required)
Skriveni input ima tip: TYPE = “hidden”
Definira način korištenja INPUT elementa
TYPE = “text” prikazuje jednoredni text box
NAME označava jedinstveno ime input elementa
VALUE označava vrijednost koju INPUT element šalje serveru nakon oznake za slanje
SIZE
za TYPE = “text”, specificira duljinu (širinu) tekst inputa mjeereno u znakovima
MAXLENGTH
Za TYPE = “text”, označava maksimalni broj znakova koji će tekst-input prihvatiti
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

42. 2 tipa INPUT elementa koja trebaju biti uključena u svaku formu:…
Input element uključuje textualni identifikator povezan sa INPUT element
2 tipa INPUT elementa koja trebaju biti uključena u svaku formu:
TYPE = “submit” - predstavlja tipku pomoću koje se proslijeđuju podaci na server
VALUE - predstavlja vrijednost koja se prikazuje na tipki (default je “Submit”)
TYPE = “reset” - tipka koja resetira sve vrijednosti unesene na formi
VALUE - tekst na tipki (default je “Reset”)
Primjer:
<INPUT TYPE="submit">
<INPUT TYPE="reset" VALUE="Clear">
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

43. <INPUT TYPE=IMAGE>
Specificira sliku kao resource koji treba prikazati, i dozvoljava x i y koordinate odbrane slike
SRC attribute -nuždan- required
ALIGN je opcionalan (može ali ne mora biti)
Primjer:
<INPUT TYPE="IMAGE"
NAME="map“ SRC="MojaSlika.gif">
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

44. <INPUT TYPE=“PASSWORD”>
Prikazat će se boks u kome će podaci biti prikazani kao zvjezdice
Podaci će biti predani serveru - neće biti vidljivi
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

45. <INPUT TYPE=“HIDDEN”>
INPUT element sa oznakom: `TYPE=HIDDEN' predstavlja skriveno polje.
Korisnik ne upisuje u to pojle podatke; umjesto toga VALUE atribut specificira njegovu vrijednost.
NAME i VALUE atributi su nužni(obavezni) required.
<INPUT TYPE=hidden NAME=context
VALUE="l2k3j4l2k3j4l2k3j4lk23">
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

46. <INPUT TYPE=“CHECKBOX”>
Zarazliku od radio-tipki, check box-ovi mogu imati više izabranih vrijednosti
checkbox - polje izbora označavanjem
Koristi se pojedinačno ili u grupi
Ako je u grupi, svako polje mora imati istu vrijednost za NAME
Svako polje u grupi mora imati različitu vrijednost za VALUE atribut
CHECKED attribut označava polja inicijalno
<INPUT TYPE="checkbox"
NAME="periferija" VALUE="miš">
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

47. <INPUT TYPE=“RADIO”>
Polje radio-tipka se koristi kad treba izabrati jednu od više ponuđenih opcija
Izabire se samo jedna opcija
<INPUT TYPE="radio" NAME="Letter"
VALUE="A"> A
VALUE="B"> B
VALUE: definira vrijednost koja će biti vraćena putem akcije forme
CHECKED atribut ukazuje koja će opcija biti inicijalno ponuđena
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

48. Combo box ili pop-up box
pop-up box je tekst box koji prikazuje jednu opciju od više mogućnosti
Pored boxa se prikazuje strelica
Kada korisnik klikne strelicu, pop-up box otvara i prikazuje sve ponuđene mogućnosti
SELECT: Start pop-up box-a
SIZE: definira koliko opcija će prikazati pop-up box.
OPTION SELECTED: označava opciju koja će biti inicijalno prikazana u box-u.
OPTION: označava dio koji može biti prikazan.
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

49. NAME="Web_Use" SIZE="1"> <OPTION SELECTED> Surfing
SELECT Primjer
<SELECT
NAME="Web_Use" SIZE="1">
<OPTION SELECTED>
Surfing
<OPTION>
Playing Games
Chatting
</SELECT>
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

50. action="mailto:ebiz@vsmti.hr"> <p>Ime
Primjer
<FORM method="POST"
<p>Ime
<input type="text" name="IME" size="20"> </p>
<p>Prezime
<input type="text" name="PREZIME" size="20"> </p>
<p> <input type="submit" value="Post">
<input type="reset" value="Reset"> </p>
</FORM>
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0

51. Provjera primjera za vježbu:
Označite i kopirajte svaki primjer iz prethodnih slajdova
Ubacite kopirani tekst u kompozer (u body tag)
Spremite primjer kao html dokument
Otvorite spremljeni dokument sa Web -pretraživačem
Uočite kako funkcionira
© D.Vuk - (ver. 2.0 / 2010.)
© D.Vuk verzija: 1.0