INFORMATIKA Podatak je činjenica koju smo spoznali opažanjem i sama po sebi nema nekog značenja Informacija (obavijest) je značenje koje se pripisuje podacima Informacijska znanost je znanost koja se bavi informacijama u najširem smislu: proučavanjem ponašanja informacija, protokom informacija, postupcima obrade informacija...

INFORMATIKA Informatika je područje ljudske djelatnosti koje se bavi prikupljanjem, obradom, pohranjivanjem, prenošenjem i uporabom informacija pomoću strojeva Računalstvo je znanost koja se bavi proučavanjem računala i postupaka koji se primjenjuju na računalima INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA - tehnologija uporabe elektroničkih računala, računalnih uređaja i računalnih programa pri pretvorbi, pohrani, zaštiti, obradi, prijenosu i dobavi podataka

INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA Računalno sklopovlje (engl. hardware) električni, elektronički i mehanički dijelovi računala i pojedinih njegovih priključaka Računalni programi (engl. software) programska podrška: skup svih programa koji se mogu izvršavati na računalu Informacijski sustavi (prikupljaju, čuvaju, pronalaze i obrađuju podatke na osnovu kojih stvaraju informacije) Komunikacijski sustavi (povezivanje računala u svrhu razmjene podataka)

POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA abak (abacus) pred 5000 godina 17 st. mehanički kalkulatori (Paskalina)

POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA Charles Babbage – analitički stroj za računanje (mehanički preteča današnjih računala) 1884. Herman Hollerith - sortirni stroj za svrstavanje bušenih kartica (prvi moderni stroj za obradu podataka)

POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA 1943. Howard Aiken - mehaničko računalo MARK I Konrad Zuse – programabilni kalkulator zasnovan na binarnom sustavu

POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA Alan Turing - elektromehanički stroj Collossus (elektronske cijevi)

POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA 1945 - ENIAC (electronic numerical integrator and calculator) smatra se prvim elektroničkim računalom

POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA 1947. Walter Brattain, John Bardeen i William Shockley su izumili tranzistor, pa je tako 1951. proizvedeno prvo računalo temeljeno na tranzistorima -UNIVAC

POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA 1958. Jack Kilby izrađuje prototip prvog integriranog kruga (integrated circuit, IC, chip) - komponentu koja na jednoj pločici poluvodiča ima smješten veći broj tranzistora i veznih elemenata

POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA 1970. nastaje mikroprocesor: integrirani krug kod kojeg je na pločicu poluvodiča površine nekoliko desetaka kvadratnih milimetara moguće smjestiti sve elektroničke elemente potrebne za rad središnje jedinice računala

VRSTE RAČUNALA Osobna računala (engl. personal computer) računala koja su dovoljno niske cijene da se mogu nabaviti za kućnu uporabu 1977. izrađeno je prvo uspješno, komercijalno, stolno, osobno računalo Apple II

VRSTE RAČUNALA Dvije velike skupine osobnih računala: PC (računala koja su temeljena na prvom osobnom računalu tvrtke IBM) Mac (računala tvrtke Apple)

VRSTE RAČUNALA Prema namjeni: poslužiteljska i klijent računala Prema prenosivosti: stolna i prijenosna računala

GLAVNI DIJELOVI RAČUNALA Von Neumannov model MEMORIJA CPU središnja jedinica za obradu U / I ulazno-izlazni uređaji

GLAVNI DIJELOVI RAČUNALA Matična ploča (engl. motherboard, mainboard, systemboard, mobo) tiskana ploča koja služi za povezivanje glavnih dijelova računala; koristi konektore ili priključnice (utore) povezane sabirnicama

SREDIŠNJA JEDINICA ZA OBRADU Procesor, CPU poluvodička komponenta na pločici s više stotina milijuna tranzistora na nekoliko desetaka mm2 Aritmetičko-logička jedinica obrada: aritmetičke i logičke operacije, premještanje i svrstavanje podataka Upravljačka jedinica sinkronizcija i koordiniranje aktivnosti

SREDIŠNJA JEDINICA ZA OBRADU osnovni materijal je silicij, chip chipset: skup od nekoliko pomoćnih integriranih krugova koji služi za povezivanje procesora s ostatkom računala

SREDIŠNJA JEDINICA ZA OBRADU računalna snaga CPU – sposobnost obrade podataka frekvencija takta (engl. clock) količina bitova koju procesor može istodobno obraditi građa procesora vrijeme potrebno računalu da obavi određenu obradu podataka ili količina podataka koje računalo može obraditi u jedinici vremena

MEMORIJA sposobnost pohrane ili čuvanja određene količine podataka Najveća količina podataka koju memorija može pohraniti naziva se kapacitet memorije i izražava se u bajtovima 1 kilobajt (KB) = 210 =1.024 bajta 1 megabajt (MB) = 1.0242 bajta =1.048.576 bajta 1 gigabajt (GB) = 1.024³ bajta =1.073.741.824 bajta 1 terabajt (TB) = 1.0244 bajta =1.099.511.627.776 bajta

MEMORIJA dvije glavne vrste memorija: RAM i ROM RAM (engl. random access memory): upisno-ispisna memorija (memorija s neograničenim pristupom glavne značajke kapacitet i brzina rada gubi svoj sadržaj prekidom napajanja

RAM Memorijska lokacija – određeno mjesto u memoriji na koje se se pohranjuje 1 bajt svaka memorijska lokacija ima svoju adresu putem koje se dolazi do traženog podatka

RAM Suvremeni RAM-ovi su građeni od poluvodičkih integriranih krugova obzirom na način rada: statička memorija i dinamička memorija

SRAM Statička radna memorija vrsta radne memorije kojoj je svaki bit pohranjen u jednom od bistabilnih sklopova smještenih u memorijskom integriranom sklopu prednosti: jednostavnost građe i pogona, cijena i brz pristup nedostaci: relativno velike dimenzije bistabilnog sklopa

DRAM Dinamička radna memorija- svaki bit je pohranjen kao naboj u vrlo malom kondenzatoru smještenom u memorijskom integriranom sklopu prednosti: male dimenzije kondenzatora koji pohranjuje bit informacije i cijena nedostaci: složeni pogonski sklop i sporost u radu

RAM Memorijski modul: tiskana pločica s konektorima na koju su zalemljeni memorijski integrirani krugovi

RAM nekoliko različitih modela modula: SIMM (engl. single inline memory module)- najstarija vrsta memorijskog modula DIMM (engl. dual inline memory module)- najrasprostranjenija vrsta modula SODIMM (engl. small outline dual inline memory module)-namijena za prijenosna računala, najmanje dimenzije RIMM (engl. Rambus inline memory module)

ROM ROM (engl. read only memory) ispisna memorija podatak se može upisati samo jednom Podatke u ROM upisuje proizvođač računala; korisnik ih ne mijenja najčešće su pohranjeni podaci potrebni operacijskom sustavu računala

SABIRNICE normirana veza za razmjenu podataka između dvaju ili više uređaja; za razmjenu podataka unutar računala ili između računala i istodobno više priključnih uređaja Dijele se na dvije skupine: unutarnje sabirnice - služe za razmjenu podataka u računalu, izvedene kao vodovi na matičnoj ploči računala

SABIRNICE unutarnje sabirnice PCI sabirnica (engl. PCI bus, peripheral component interconnect bus)- opće namjene - predviđena za priključak dodatnih sklopova

SABIRNICE unutarnje sabirnice AGP sabirnica (engl. accelerated graphics port, advanced graphics port) - namijenjena priključku sklopova za prikaz slika (videa)

SABIRNICE vanjske sabirnice - višežilni kabeli s priključnicama izvedenim na vanjskom dijelu kučišta USB sabirnica s brzinom prijenosa 12 Mbps (USB 1.1) ili 480 Mbps (USB 2.0)

SABIRNICE vanjske sabirnice FireWire sabirnica (Norma IEEE 1394): serijsko spajanje velikom brzinom prijenosa (engl. high performance serial bus) za povezivanje računala i uređaja za prijenos grafike, video zapisa

ULAZNO-IZLAZNI UREĐAJI Ulazni uređaji računala: svi uređaji koji omogućuju unos podataka ili programa iz okoline u računalo; zadaća pretvorba podataka u digitalni zapis Izlazni uređaji pretvaraju podatke iz računala u oblik prihvatljiv okolini

ULAZNI UREĐAJI Tipkovnica (engl. Keyboard) - najstariji i najčešći ulazni uređaj računala

ULAZNI UREĐAJI Miš (engl. Mouse) - pokazna naprava koja služi za pomicanje pokazivača i davanje naredbi računalu

ULAZNI UREĐAJI Grafička ploča (engl. Tablet, digitizing tablet) - najpogodniji ulazni uređaj za izradu crteža

ULAZNI UREĐAJI Palica (engl. Joystick) - pokazna naprava koja služi za pomicanje pokazivača ili nekih drugih objekata na zaslonu monitora i davanje naredbi računalu pritiskom jedne od tipki palice

ULAZNI UREĐAJI Zaslon osjetljiv na dodir (engl. Touch screen) - prikladan za javne informacijske sustave

ULAZNI UREĐAJI Osjetilna ploha (engl. Touchpad) – kod prijenosnih računala

ULAZNI UREĐAJI Skener (engl.scanner) - namjenjen izravnom unosu crteža i slika s predloška u računalo Rad se temelji na pretvorbi odbijene ili propuštene svjetlosti sa slike u električne impulse

ULAZNI UREĐAJI Digitalni fotoaparat - namjenjen izravnom unosu slika u računalo

ULAZNI UREĐAJI Webcam – videokamera spojena na računalo koja omogućuje da se dva udaljena sugovornika vide na zaslonu monitora

ULAZNI UREĐAJI Čitalo crtičnoga kôda (engl. bar code reader) – najčešće rabljena tehnologija automatskog raspoznavanja sastoji se od izvora svjetlosti (osvjetljava crtični kôd), osjetila (pretvara odbijenu zraku u električne impulse), i elektroničkog sklopa (impulse pretvara u oblik prihvatljiv računalu) posebna vrsta skenera

ULAZNI UREĐAJI Nekoliko je vrsta čitala crtačkoga kôda: u obliku olovke, pištolja i lasersko

IZLAZNI UREĐAJI Monitor - izlazni uređaj koji podatke iz računala prikazuje na svom zaslonu osnovni element slike na zaslonu monitora je zaslonska točka (engl. pixel, picture element) Kvaliteta slike ovisi o rezoluciji prikaza: podatak o najvećem broju piksela koje na zaslonu može prikazati monitor, a izražava se kao umnožak vodoravne i uspravne razlučivosti kreće se od 800 x 600 do 2.560 x 2.048

IZLAZNI UREĐAJI Monitor s katodnom cijevi najrasprostranjenija je vrsta monitora Prednosti: dobra kakvoća slike, pouzdanost i umjerena cijena Nedostaci: relativno velike dimenzije i veća potrošnja energije

IZLAZNI UREĐAJI Monitori s tekućim kristalom (engl. LCD monitor, liquid crystal display) Prednosti: male dimenzije, vrlo mala potrošnja energije i nema štetnih zračenja Nedostaci: cijena

IZLAZNI UREĐAJI Monitor se spaja s računalom sklopom koji se naziva grafička kartica (engl. graphic card) - pretvara digitalne signale iz računala u oblik prihvatljiv monitoru

IZLAZNI UREĐAJI Grafičke kartice se sastoje od tri glavna dijela: grafičkog procesora, memorije i digitalnog-analognog pretvornika video-memorija ili video-RAM: dio memorije koji se koristi za pohranu slike kapacitet određuje razlučivost i broj boja koje može prikazati grafička kartica npr. za 1024 x 768 i 16 milijuna boja potrebno je oko 3 MB VRAM-a

IZLAZNI UREĐAJI Projektori – izlazni uređaji za istodobni prikaz računalnih podataka većem broju gledatelja

IZLAZNI UREĐAJI Pisač (engl. printer) – izlazni uređaji koji ispisuju podatke iz računala na papir Osnovna obilježja pisača su rezolucija (dpi), brzina rada (ppm ili cps), veličina (A4 ili A3) i tehnologija stvaranja otiska

IZLAZNI UREĐAJI Vrste pisača: Pisači s mlazom tinte (engl. Ink jet, buble jet) - sliku na papiru stvaraju štrcanjem mlaza tinte Prednosti: bešuman rad, vrlo dobra kakvoća otiska i cijena

IZLAZNI UREĐAJI Laserski pisači (engl. laser printer) - najkvalitetnija vrsta pisača Prednosti: visoka kakvoća otiska i cijena

IZLAZNI UREĐAJI Termički pisači (engl. thermal printer)- stvara otisak na posebnom papiru toplinskim djelovanjem termičke glave Prednosti: male dimenzije, bešuman rad i relativno niska cijena

IZLAZNI UREĐAJI Matrični ili iglični pisač (engl. dot matrix printer)- stvara otisak pomoću iglica smještenih u glavi pisača nedostaci: buka, sporost

IZLAZNI UREĐAJI Crtalo (engl. plotter)- namijenjen izradi crteža i nacrta pomoću računala vrste: Crtalo s nepomičnim papirom (flat bed plotter) Crtalo s pomičnim papirom (drum plotter)

UREĐAJI ZA POHRANU PODATAKA Medij za pohranu podatka: pohranjeni podaci trebaju što dulje ostati nepromjenjeni i neoštećeni jednostavni za rukovanje i što manjih dimenzija. Upis i čitanje podataka trebaju biti što brži, a priključak na računalo što jednostavniji Cijena ukupnog sustava za pohranu treba biti što niža

UREĐAJI ZA POHRANU PODATAKA zadovoljavaju tri tehnologije:magnetska, optička i poluvodička Magnetska tehnologija: koristi svojstva elektromagnetskog polja, pohrana i čitanje podataka pomoću magnetske glave Optička tehnologija: koristi fizikalna svojstva svjetlosti, za čitanje i pisanje koristi laser Poluvodička tehnologija: flash memorija, najveća brzina, karakteristike RAM-a

MAGNETSKI MEDIJI Magnetske kartice (eng. magnetic card) služe za pohranu male količine podataka (nekoliko KB) niska cijena, male dimenzije, pouzdanost i jednostavna uporaba zdravstvene iskaznice, kreditne kartice i X-ice

MAGNETSKI MEDIJI Disketa (savitljiv disk, meki disk) je magnetski disk koji se može razmjenjivati između pogonskih mehanizama (engl. floppy disk drive, FDD) za prijenos manje količine podataka s računala na računalo

MAGNETSKI MEDIJI tvrdi disk (engl. hard disk, HDD) aluminijski diskovi presvučeni magnetskom tvari; na istu osovinu smješteno je nekoliko diskova za svaki disk postoje po dvije magnetske glave koje su učvršćene u jedan sklop i istodobno se pomiču

MAGNETSKI MEDIJI tvrdi disk se spaja s računalom posredstvom sučelja (engl. disk interface) osigurava točnu i brzu razmjenu podataka između pogonskog mehanizma tvrdog diska i računala sabirnica ATA ili SATA sučelje

MAGNETSKI MEDIJI ATA (engl. parallel advanced technology attachment, parallel ATA, PATA):sučelje (norma) za paralelnu razmjenu podataka sva upravljačka elektronika tvrdog diska je smještena na pogonski mehanizam sučelje se sastoji od jednostavnog i jeftinog digitalnog sklopa i spojnog kabela koji prenosi samo digitalne signale

MAGNETSKI MEDIJI SATA (engl. serial advanced technology attachment, serial ATA, SATA): sučelje za serijsku razmjenu podataka između tvrdog diska i računala moguće je priključiti više diskova, svaki na zasebni upravljački sklop zasebnim kabelom mogućnost rada svakog diska s punom brzinom razmjene podataka s računalom

OPTIČKI MEDIJI Optički disk upis podataka-više različitih postupaka: izobličenje podloge laserskom zrakom ili promjena molekula u neko drugo stanje čitanje: svojstvo odbijanja ili refleksije laserske zrake od površine optičkoga diska disk za reprodukciju glazbe 1976. Phillips i SONY

OPTIČKI MEDIJI CD-ROM (compact disc read only memory) primjena je ograničena na distribuciju računalnih programa i podataka kapacitet 650 ili 700 MB, ø 120 mm

OPTIČKI MEDIJI CD-ROM podaci su snimljeni samo s jedne strane u neprekinutoj spirali od središta prema rubu diska prednosti: niska cijena, veliki kapacitet, normirani format zapisa i dugotrajnost upisanih podataka nedostatak: nemogućnost promjene tvornički upisanih podataka i upisa novih podataka

OPTIČKI MEDIJI CD–R (engl. compact disk recordable): zapisivi diskovi istih dimenzija i slične građe kao CD–ROM pomoću pogonskog mehanizma mogu se upisati podaci djelovanjem snažne laserske zrake na površinu optičkoga diska, pri čemu se površina zagrijava i mijenja svojstvo refleksnog sloja postupak je nepovratan

OPTIČKI MEDIJI CD–RW (engl. compact disk rewritable): moguće snimanje i brisanje podataka pogodni za pohranu velike količine podataka koje ne treba dulje čuvati i koji se češće mijenjaju

OPTIČKI MEDIJI DVD ( engl. digital versatile disc, digital video disc): posebna vrsta optičkih diskova velikog kapaciteta vanjske dimenzije jednake dimenzijama CD–ROM–a može imati dva sloja podatka i zapis s obiju strana mogući kapacitet od 4,7 do 17 GB

OPTIČKI MEDIJI DVD koristi se za pohranu igranih filmova; trajnost i kvaliteta reprodukcije je mnogo bolja nego s magnetskih vrpci DVD–R i DVD+R podaci se mogu zapisati samo jednom DVD–RW i DVD+RW podaci se mogu pisati i brisati više puta.

OPTIČKI MEDIJI BLUE-RAY DISC zapis podataka zasniva se na phase-change-tehnici (dvostruka brzina prijenosa podataka od 9,0 MB/s) jednoslojni do 27 GB, dvoslojni do 54 GB četveroslojna verzija BD (100 GB) BD;BD–R i BD-RE

OPTIČKI MEDIJI Pogonski mehanizmi optičkih diskova se razlikuju po: mogućnosti cijeni brzini kojom mogu čitati i upisivati podatke

POLUVODIČKI MEDIJI podaci se spremaju na medij kao naboj u poluvodiču Flash memorija (engl. flash memory) posebna je vrsta poluvodičkih memorija, ponaša se poput RAM-a, ali joj je sadržaj neovisan o napajanju primjena kod osobnih računala kao prijenosni medij za pohranu i kod digitalnih fotoaparata

POLUVODIČKI MEDIJI Memorijska kartica (engl. flash memory card): najveća primjena kod fotoaparata i videokamera, mp3, mobitela... Za spajanje na računalo koristi se posebni uređaj-čitač kartica

POLUVODIČKI MEDIJI Memorijski ključić (engl. keydrive, USB flash memory drive, USB memory key, USB stick): popularna inačica flash memorije smještene u praktično kućište malih dimenzija

PROGRAMSKA PODRŠKA Računalni programi (engl. software) programska podrška: skup svih programa koji se mogu izvršavati na računalu Naredba je temeljni element programa Program je skup naredbi nanizanih strogo utvrđenim redoslijedom, čijim izvršenjem se obavlja željeni posao

VRSTE PROGRAMA operacijski sustavi (engl. operating system) korisnički programi (engl. application software)

OPERACIJSKI SUSTAVI skup programa koji povezuju i objedinjuju sve sklopovske dijelove računala i omogućuju njihovu djelotvornu uporabu različite vrste računala - različit operacijski sustav građeni za određenu vrstu mikroprocesora

BIOS BIOS (engl. basic input-output system) program pohranjen u poluvodičkoj memoriji računala (ROM-u) i služi za upravljanje i razmjenu podataka sa sklopovskim dijelovima računala program koji se prvi izvršava pri uključenju računala i koji provjerava ispravnost pojedinih dijelova računala, te učitava i pokreće operacijski sustav

OPERACIJSKI SUSTAVI jednokorisnički operacijski sustav višekorisnički operacijski sustav omogućuje istodobni rad više korisnika i više programa na istom računalu (prijava (login) uz korisničko ime (user name) i lozinku (password)

GUI korisničko sučelje - dio programa zadužen za komunikaciju s korisnikom (engl. user interface) operacijski sustavi s grafičkim korisničkim sučeljem - komuniciraju s korisnikom znakovima i slikovnim simbolima (engl. GUI, graphic user interface)

KORISNIČKI PROGRAMI namijenjeni rješavanju nekog posebnog zadatka za korisnika obzirom na vrstu zadataka koje rješavaju: programi za obradu teksta, slike, zvuka, za crtanje, tablični kalkulatori, programi pretraživači..., inžinjerski programi

RAČUNALNI VIRUSI posebna vrsta programa koji oštećuju ostale programe i podatke na računalu ili izazivaju neko drugo neželjeno ponašanje računala s gledišta korisnika šire se na dva načina: uz pomoć korisnika (kopiranjem) bez znanja korisnika (mrežom)

RAČUNALNI VIRUSI mjere zaštite: nadzor pristupa računalima, korištenje originalnih programa, provjera svakog medija za pohranu prije upotrebe na računalu, upotreba programa koji pronalaze i uništavaju viruse

ZAPIS PODATAKA brojevni sustav: način zapisivanja brojeva i njihovo tumačenje najviše se koristi pozicijski brojevni sustav u kojem položaj znamenke određuje njezinu vrijednost dekadski s osnovom broja 10, binarni s osnovom broja 2, oktalni s osnovom broja 8 i heksadekadski s osnovom broja 16

BINARNO KODIRANJE binarne znamenke - BInary digiT (kratica BIT): predstavlja najmanju količinu podataka koju računalo može prepoznati niz od 8 bitova naziva se jedan bajt (engl. Byte) pojam “riječ” (engl. Word) predstavlja određenu količinu bitova koja se unutar računala obrađuje kao cjelina (16, 32 i 64 bita)

BINARNO KODIRANJE binarno kodiranje - pripisivanje drugog značenja binarnim brojevima ASCII kod (American Standard Code for Information Interchange) - američki standard; propisuje pridjeljivanje 8 bitnog binarnog broja brojevima, slovima i nekim posebnim znakovima

BINARNO KODIRANJE ASCII kod je predviđen za kodiranje 128 znakova (27=128) prva 32 koda : znakovi koji se ne mogu otisnuti ostalih 96 kodova: slova, brojke i znakovi interpunkcije prošireni ASCII kod (engl. Extended ASCII) svih 8 bitova iskoristio za znakove (28=256)

BINARNO KODIRANJE Unicode – međunarodna norma za kodiranje za svaki znak koristi 16 bitni binarni broj predviđen za kodiranje 216=65536 znakova prvih 128 znakova je sukladno ASCII kodu

BOOLEOVA ALGEBRA sustav teorema koji koriste simboličku logiku za opisivanje skupova elemenata i odnosa među njima koristi logičke varijable i operacije varijable mogu poprimiti vrijednosti 1 (ISTINITO, engl. True) i 0 (LAŽNO, engl. False)

BOOLEOVA ALGEBRA Osnovne logičke operacije su: logičko I (engl. AND) - daje vrijednost 1, odnosno ISTINITO, samo ako oba njena operanda imaju vrijednost 1, odnosno vrijednost ISTINITO logičko ILI (engl. OR) - daje vrijednost 1, odnosno ISTINITO, ako barem jedan njezin operand ima vrijednost 1, odnosno vrijednost ISTINITO i logičko NE (engl. NOT) - invertira vrijednost operanda

BOOLEOVA ALGEBRA Logičke operacije ostvaruju se sklopovljem Temeljni građevni blok svih digitalnih računala jesu logička vrata (engl. logical gate) - predstavljaju fizički uređaj kojim se realiziraju jednostavne Booleove funkcije. Ostvarena su u poluvodičkoj tehnologiji Složeni sklopovi za obradu i pohranjivanje podataka u digitalnom računalu ostvareni su uporabom logičkih vrata odnosno složenim mrežama logičkih vrata

PROGRAMSKI JEZICI mogu se podijeliti u tri skupine: strojni jezici – binarni prikaz programa za računalo simbolički jezici niske razine – (Assembleri) naredbe su kratice engleskog jezika za opis naredbe simbolički jezici visoke razine (viši programski jezici) – svi programski jezici koji nisu izravni prikaz binarnog oblika naredbe

PROGRAMSKI JEZICI izvorni program (source code) program napisan u obliku koji nije strojni jezični prevoditelji prije izvođenja prevode izvorni program u strojni oblik : Interpreter (tumač) -jezični prevoditelj koji svaku naredbu izvornog programa prevodi u strojni oblik u trenutku izvođenja programa Kompajler je program koji prevodi izvorni program u strojni oblik odjednom prije izvođenja i kao takav se zasebno sprema

RAZVOJ RAČUNALNIH PROGRAMA računala imaju dva obilježja: pamćenje i logičko rasuđivanje zadaci koje računalo treba riješiti moraju pretvoriti oblik koji uključuje ove dvije sposobnosti računala pretvorba zadataka iz svijeta koji ga okružuje u oblik prihvatljiv računalu: planiranje, opis zadataka, algoritam, dijagrama tijeka,programiranje i dr. = računalni program

RAZVOJ RAČUNALNIH PROGRAMA planiranje – tko će kada i što raditi; predviđanje i raspoređivanje pojedinih faza izrade programa analiza zadatka -raščlamba i potpuno razumijevanje zadatka i željenih rezultata; rezultat je specifikacija zadatka (dokument koji sadržava podroban popis i opis zadatka i željenih rezultata)

RAZVOJ RAČUNALNIH PROGRAMA algoritam -naputak kako riješiti neki zadatak ili obaviti neki posao; sastoji od niza mehaničkih radnji; stvara se na temelju specifikacije, a zapisuje pomoću niza relativno jednostavnih operacija

RAZVOJ RAČUNALNIH PROGRAMA Dijagram tijeka (engl. flow chart) - grafički prikaz algoritma KRAJ NE ISPIŠI C, A, B POČETAK UPIŠI 3 BROJA A, B, C ISPIŠI A, C, B ISPIŠI A, B, C A > C B > C DA A > B ISPIŠI C, B, A ISPIŠI B, C, A ISPIŠI B, A, C jednostavni geom. likovi, spojeni crtama na čijim su krajevima strelice koje pokazuju tijek rješavanja zadatka

RAZVOJ RAČUNALNIH PROGRAMA Programiranje - postupak zapisivanja osnovnih radnji naredbama određenog programskog jezika način korištenja naredbi u programu i njihovo slaganje strogo je propisano pravilima = sintaksa programskog jezika

RAZVOJ RAČUNALNIH PROGRAMA Provjera ispravnosti programa pogreške : sintaktičke - zbog nepravilnog unosa ključnih riječi, operatora ili naziva varijabli logičke - uzrokuju neispravan rad programa Bug - pogreška u programu ili sklopovlju računala

RAZVOJ RAČUNALNIH PROGRAMA Održavanje programa i potpora kupcima postupak mijenjanja programa tijekom životnog vijeka programa i poduka korisnika o uporabi programa Dokumentacija - uputa za instaliranje programa i priručnik za njegovu upotrebu

IZVOĐENJE PROGRAMA Programi se pohranjuju na neki od medija za opetovano pokretanje Zapis programa = programska datoteka Datoteka je skup međusobno povezanih podataka pohranjen na medij izvršne datoteke (za pokretanje određenih programa) podatkovne datoteke (sadrže podatke za pojedini program)

IZVOĐENJE PROGRAMA Računalo izvršava program slijedno-naredbu po naredbu upravljačka jedinica pribavlja naredbu iz memorije, dekodira je i generira upravljačke signale aritmetičko-logička jedinica, memorija i/ili ulazno-izlazna jedinica izvode potrebne operacije izravno izvršive nad sklopovljem

RAČUNALNE MREŽE Mreža (engl. network) sustav za povezivanje koji omogućava što jednostavniji, djelotvorniji i jeftiniji način razmjene podataka među korisnicima kao i uporabu raspoloživih priključnih naprava

RAČUNALNI INFORMACIJSKI SUSTAV sastoji se od računala, računalnih mreža, pohranjenih informacija i organizacije koja održava takav sustav temeljna zadaća: omogućiti korisniku djelotvorno pretraživanje i prijenos informacija

RAZMJENA DIGITALNIH PODATAKA najmanje dva sudionika: predajnik i prijemnik - čvorovi mreže (engl. node) prijenosni kanal: „veza“ kojom poruke mogu putovati s jednog mjesta na drugo Brzina prijenosa digitalnih signala mjeri se brojem bitova prenesenih u jednoj sekundi ili skraćeno bps (engl. bits per second)

NAČINI PRISTUPA MREŽAMA Razmjena podataka omogućena je komunikacijskim kanalom tri glavne vrste komunikacijskoga kanala: iznajmljeni komunikacijski kanal (zakupljeni vod) javna telefonska mreža (PSTN) prostor

UREĐAJI ZA PRIJENOS Modem - uređaj koji omogućuje prijenos digitalnih podataka putem telefonskih linija Na predajnoj strani modem pretvara digitalne podatke u signale zvučne frekvencije (modulacija) Na prijemnoj strani modem pretvara signale zvučne frekvencije ponovno u digitalne signale (demodulacija)

UREĐAJI ZA PRIJENOS Unutarnji modemi (engl. internal modem) ili modemi za ugradnju; ugrađuju se u računalo Građeni su u obliku kartice s priključnicom koja se priključuje na sabirnicu računala

UREĐAJI ZA PRIJENOS Vanjski modemi (engl. external modem) samostalni uređaji, smješteni u prikladno kućište s priključnicama za spoj s računalom i telefonskom linijom

NAČINI PRISTUPA MREŽAMA Dial-up pristup (56/36 Kbps) način pristupanja mreži gdje korisnik koristi modem i telefonsku liniju za pozivanje davatelja usluga u svrhu ostvarivanja modemske veze Broadband pristup (>256 Kbps) širokopojasni pristup koji uz minimalno vrijeme pozivanja ostvaruje direktnu i bržu veza sa davateljem usluga

NAČINI PRISTUPA MREŽAMA ISDN (engl. intergrated services digital network) - sustav za objedinjeni prijenos zvuka, slike i digitalnih podataka jednim te istim prijenosnim kanalom Fizički medij su telefonske linije, a prenosi se digitalni signal

NAČINI PRISTUPA MREŽAMA ISDN računalni priključak ima dva uređaja: mrežni zaključni uređaj - NT (engl. network terminator) ISDN “modem” (ISDN kartica) - TA (engl. terminal adapter); prilagođava digitalne podatke iz računala u digitalne podatke prilagođene prijenosu

NAČINI PRISTUPA MREŽAMA ISDN podaci se prenose korištenjem B i D komunikacijskih kanala: B kanal (bearer) za dvosmjerni prijenos digitalnih podataka (64 Kbita/s) D kanal (data) za prijenos podataka važnih za rad ISDN sustava (16 Kbita/s) uobičajena ugradnja 2B+D; 144 Kbita/s

NAČINI PRISTUPA MREŽAMA ISDN Prednosti ISDN-a u odnosu na klasičnu telefonsku mrežu su: brže biranje, veća brzina prijenosa podataka, mogućnost priključka više terminala na jednu telefonsku liniju te mogućnost prijenosa zvuka i digitalnih podataka

NAČINI PRISTUPA MREŽAMA širokopojasna digitalna telefonska mreža DSL (eng. Digital Subscriber Line = digitalna pretplatnička linija) iskorištava puno raspoloživo frekvencijsko područje telefonskih linija između korisnika i telefonske centrale DSL je cijelo vrijeme „na vezi“ (engl. online)

NAČINI PRISTUPA MREŽAMA DSL za povezivanje u DSL sustav: DSL „modem“ (DSL transciever); pretvara podatke iz računala u oblik prikladan za prijenos DSL sustavom DSL dijelitelj (DSL splitter); za istovremenu razmjenu digitalnih i analognih signala veza se ostvaruje uglavnom preko bakrenih vodiča

NAČINI PRISTUPA MREŽAMA DSL prednost=velika brzina prijenosa podataka naplaćuje se prema količini prenesenih podataka Najpopularnija verzija je ADSL (engl. asymetric digital subscriber line) različita (asimetrična) brzina prijenosa podataka pri primanju i slanju

NAČINI PRISTUPA MREŽAMA ostvarenje veze prostorom koji se vrši pomoću bežičnih tehnologija Bežične mreže (eng. WLAN, wireless LAN) su bežične računalne mreže koje se kao prijenosnim medijem koriste prostorom, a podaci se prenose radiovalovima

BEŽIČNE MREŽE Bežične lokalne mreže Wi-Fi (eng. wireless fidelity) u opsegu dosega Wi-Fi pristupnog čvora ili pristupne točke (AP-access point) moguće povezivanje s žičanom mrežom ili drugim bežičnim mrežama Dva ili više AP-a mogu raditi zajedno u WDS (wireless distribution system) načinu rada

BEŽIČNE MREŽE za povezivanje sa drugim mrežama koristi se bežični usmjerivač (wireless router); objedinjuje AP i mrežni usmjerivač; ima ugrađen višepristupni spojnik (switch) sa jednom ili više spojnih točaka, pa može služiti i za povezivanje dijelova žičane mreže sa bežičnom mrežom

BEŽIČNE MREŽE komunikacija sa WAN mrežom ostvaruje se pomoću sporijih linija kao: Frame Relay, ISDN, DSL, mikrovalnim vezama ili nekim drugim WLAN tehnologijama

KLASIFIKACIJA RAČUNALNIH MREŽA prema zemljopisnom području koje pokrivaju: PAN (Personal Area Network) - mreže s uskim područjem spajanja žičane PAN se mogu tvoriti pomoću računalnih sabirnica kao što su USB i Firewire Bežične PAN se mogu tvoriti tehnologijama kao što su IrDA i Bluetooth

KLASIFIKACIJA RAČUNALNIH MREŽA LAN (Local Area Network) - mreže ograničene na relativno malo zemljopisno područje služe za povezivanje računala i opreme neke tvrtke na jednoj lokaciji Nadzor nad lokalnom mrežom obično se prepušta jednom od računala u mreži koja se zove nadzorno računalo mreže (eng. server): velika pouzdanost, sposobnost obrade velike količine podataka u kratkom vremenu, RAM velikog kapaciteta, ...

KLASIFIKACIJA RAČUNALNIH MREŽA MAN (Metropolitan Area Network) - mreža koja se prostire preko područja jednog grada; obično koriste bežičnu infrastrukturu ili optička vlakna za povezivanje Neke od tehnologija koje koriste su ATM, FDDI, koje uglavnom zamjenjuje Ethernet tehnologija

KLASIFIKACIJA RAČUNALNIH MREŽA WAN (Wide Area Network) - široko područna mreža (rasprostranjena mreža ili globalna mreža) označava podatkovnu mrežu koja pokriva veće zemljopisno područje koristi se za međusobno povezivanje udaljenih računala ili lokalnih mreža (LAN), preko nje se mogu prenositi i druge digitalizirane informacije, npr. zvuk i slika

MREŽNA TEHNOLOGIJA Tehnologija korisnik/poslužitelj (eng.client/server) dijeli obradu podataka između računala koje treba uslugu i računala koje pruža uslugu podjela i specijalizacija posla između 2 strane: Program na računalu-korisniku zadužen je za korisničko sučelje, slanje zahtjeva, slanje podataka i primanje obrađenih podataka Program na računalu-poslužitelju prima zahtjeve, obrađuje podatke i šalje obrađene podatke računalu-korisniku

INTERNET skup međusobno povezanih raznovrsnih računalnih mreža razmještenih diljem svijeta

INTERNET Svim mrežama koje čine Internet zajedničko je to što koriste isti skup protokola - TCP/IP (Transmission Control Protocol/Internet Protocol) računalo je povezano na Internet ako izvodi TCP/IP protokole, ima IP adresu i može slati IP pakete svim ostalim računalima na Internetu

INTERNET Internet nije u vlasništvu nijedne osobe, organizacije ili vlade nije zemljopisno smješten na jednom mjestu Cjelokupni internetski prostor u fizičkom i informacijskom smislu se popularno zove engl. Cyberspace

INTERNET Organizacije koje omogućavaju priključak korisnika na internet zovu se davatelji internetske usluge (engl. ISP, internet service provider) Primjeri ISP-a u Hrvatskoj su: T-Com, VIPNet, Iskon, CARNet,...

INTERNET CARNet (Croatian Academic and Research Network), Hrvatska akademska i istraživačka mreža koja je besplatna i namijenjena znanstvenicima, profesorima i studentima hrvatskih sveučilišta i znanstvenih instituta

INTERNET Mrežne adrese jedinstvenu IP (Internet Protocol) adresu dugu 32 bita, radi vizualizacije piše se kao četiri broja odvojena točkom (dotted decimal notation), npr. 10100001 00110101 000101101 00000011 => 161.53.45.3 prva dva broja predstavljaju mrežu na koju je priključeno računalo, a druga dva računalo u toj mreži

INTERNET Povećanjem broja računala u mreži razvila se hijerarhijska shema koja se bazira na imenu domena - DNS (Domain Name Server) služi za preslikavanje imena računala u njihove IP adrese konceptualno podijeljen u nekoliko stotina domena najvišeg nivoa, svaka domena podijeljena je u poddomene (subdomains) koje se dalje dijele

INTERNET Domene najvišeg nivoa mogu biti generičke ili domene zemalja Generičke (generic domains) : komercijalne (com), za obrazovne institucije (edu), za vladine institucije (gov), za međunarodne organizacije (int), za U.S. vojne institucije (mil), za davaoce mrežnih usluga (net), za nekomercijalne organizacije (org)

INTERNET Domene zemalja (country domains) DE Njemačka HR Hrvatska FR      Francuska SI       Slovenija US      SAD npr: ucitelj.ufri.hr

INTERNET E-mail adrese korisnika sastoje se od pristupnog imena korisnika (login name), znaka @ i imena računala na kojem korisnik ima otvoren korisnički račun (account) npr: jasminka@ufri.hr

INTERNET Računala povezana u Internet za međusobnu komunikaciju koriste TCP/IP protokol Korisničko sučelje TCP/IP-a je skup osnovnih internetskih aplikacija koje ujedno predstavljaju i tri osnovne internetske usluge:

INTERNET telnet (internetski protokol za prijavljivanje na udaljeno računalo) ftp (File Transfer Protocol) omogućuje prijenos datoteka s jednog na drugo računalo putem Interneta; e-mail služi za pisanje, slanje i primanje poruka na računalima koja su povezana na Internet

WWW Najpoznatija mrežna navigacijska usluga odnosno skup drugih internet usluga je WWW (World Wide Web, W3 ili Web) WWW sustav omogućuje prijenos i prikaz WWW stranica- dokumenata koji mogu sadržavati tekst, pokretne i nepokretne slike i zvuk WWW stranice su zasnovane na tehnologiji hipermedije

WWW WWW stranice je moguće pregledavati uporabom nekog WWW preglednika (engl. browser), npr. Microsoft Internet Explorer ili Firefox Mozilla veza (engl. link) označeno mjesto na Web stranici kojim prelazimo na novi sadržaj odnosno na novu stranicu jednostavnost uporabe i privlačan prikaz informacija

protokol://imeracunala/put/informacija URL URL (engl. uniform resource locator) jedinstvena je adresa kojom se može pristupiti nekom dokumentu koji je dostupan preko interneta i WWW sustava Protokol je propisani način kojim će se podaci prenositi mrežom. Najčešći protokoli jesu: http, ftp protokol://imeracunala/put/informacija

INTRANET I EXTRANET Lokalna mreža zasnovana na istoj tehnologiji kao i internet naziva se intranet Ako je povezana na internet-posebno računalo koje nadzire i filtrira sav protok podataka. Zajedno s prikladnim programima naziva se vatrozid (engl. firewall) - hardverski ili softverski sigurnosni sustav između intraneta i interneta

INTRANET I EXTRANET Dio intranet mreže koji je uz određena ograničenja dostupan vanjskim korisnicima naziva se engl. extranet