1. PROJEKTNA NASTAVA U MATEMATICI
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA Bi H
TUZLANSKI KANTON
PEDAGOŠKI ZAVOD TUZLANSKOG KANTONA
BOSNIA AND HERZEGOVINA
FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA
TUZLA CANTON
PEDAGOGICAL INSTITUTE OF TUZLA CANTON
PROJEKTNA NASTAVA U MATEMATICI
Prof.dr. Hariz Agić
Fojnica, godine

2. Sadržaj Projektna metoda kao pedagoška nužnost Tradicionalna nastava.
Što je projektna nastava?
Osnovni ciljevi projektne nastave
Obilježja projektne nastave
Projektna nastava – Etape
Matematički projekti
Uloga nastavnika i učenika
Prednosti i nedostaci projektne nastave
Ocjenjivanje u Projektnoj nastavi

3. Projektna metoda kao pedagoška nužnost

4. Dobro obrazovana mlada osoba je (EU):
Nezavisan učenik i donositelj odluka,
Ima dobre odnose sa vršnjacima i odraslim,
Pismen i uspješan u komunikaciji,
Prilagodljiv,
Avanturista i voljan isprobavati nove stvari,
Kooperira kao dio tima,
Ima osjećaj za odgovornost i disciplinu,
Moralno i duhovno osviješten,
U mogućnosti je da funkcioniše kao dio tima,
Pripremljen na izazove koje mu društvo nudi,
Tolerantan je i prevazilazi stereotipe,
Može voditi siguran i ispunjujući život,
Preduzimljiv (poduzetan) učenik.

7. OECD opisuje matematičku pismenost kao
“sposobnost pojedinca da prepozna i razumije ulogu koju matematika ima u svijetu, da donosi dobro utemeljene odluke i da primjenjuje mate-matiku na načine koji odgovaraju potrebama života tog pojedinca kao konstruktivnog, zainteresiranog i promišljajućeg građanina”
(Braš Roth i dr., 2008:124).

8. Postoji niz sposobnosti, koje se primjenjuju kroz cijeli život:
kritičko razmišljanje,
kreativnost,
inicijativa,
spremnost za timski rad
rješavanje problema,
spremnost na rizik,
donošenje odluka itd.

9. Šta kaže ekonomija?
Po istraživanju HGK, nakon završetka školovanja učenicima nedostaje:
Komunikacijskih vještina
Rada sa računarima,
Prezentatorskih vještina,
Poslovnog pregovaranja,
Vještina donošenja poslovnih odluka.

10. Šta se očekuje od zaposlenika?
Spremnost za cjeloživotno učenje
Rad u timu
Prepoznavanje novih rješenja
Projektni pristup
Spremnost za preuzimanje rizika

11. Novi mladi zaposlenici
Nemotiviranost
Nesnalažljivost
Nezainteresiraost
Potreba za samozapošljavanje
Mobilnost

12. Tradicionalna nastava
Savremene metode poučavanja

15. KLASIČNA NASTAVA (1) Nastava (skoro u svim predmetima) u BiH najčešće:
Ograničena nastavnim planom i programom i skoncentrirana na njegovu realizaciju
jasno odijeljene nastavne cjeline, teme i jedinice
slabije povezivanje usvojenih znanja, vještina i sposobnosti
Bez korelacije sa drugim predmetima

16. KLASIČNA NASTAVA (2)
skoncentrirana na realizaciju materijalnih i dijela funkcionalnih zadaća nastave
znanja se prenose u strukturiranom obliku, često deduktivno
uvježbavaju se tehnike rješavanja zadataka
rijetko izlazi iz okvira uskih sadržaja (nastavne cijeline i jedinice).

17. KLASIČNA NASTAVA(3)
zadaci (npr. matematički) najčešće su zatvorenog tipa
tačno određen zadatak (s najčešće jedinstvenim rješenjem i zadanom metodom/tehnikom rješavanja)
nedostaje zadataka otvorenog i problemskog tipa (samostalno istraživanje, mogućnost samostalnog izbora metode)
nedostaje povezanosti s realnim svijetom, životom i pravim (matematičkim i drugim) problemima

18. KLASIČNA NASTAVA (4) prevladavaju tradicionalni oblici nastave
frontalna nastava (metoda dijaloga i predavanja)
individualni rad učenika (rješavanje zadataka, rad s udžbenikom)
samo ponekad timski rad učenika
jedini projektni zadatak je maturalni rad (i radi se individualno, uz mentorsku nastavu)
zanemarena odgojna zadaća nastave
ograničava se uglavnom na razvijanje sistematičnosti, preciznosti i urednosti

19. SAVREMENA NASTAVA Uključuje: orijentiranost ka učeniku
partnerski odnos učenika i nastavnika
otvorenost prema problemskim situacijama i zadacima (iz realnog života)
korelativnost sa drugim područjima znanosti i ljudske djelatnosti
stvaranje npr. matematičkih kompetencija (a ne samo vještina rješavanja tradicionalnih zadataka)
metode suradničko-timskog rada
pažnju razvijanju organizacijskih i komunikacijskih kompetencija učenika

21. ŠTA JE PROJEKTNA NASTAVA?
Suvremeni didaktičari kažu...
„Projekt je metoda rješavanja problema koja uvodi učenike u istraživanje i pronalaženje, te pisano ili verbalno izvještavanje o istom”.
Stara uzreka: Reci mi zaboravit ću, pokaži mi zapamtit ću, ukljući me razumjet ću.
Projektna nastava omogućuje učenicima
da budu aktivni u procesu učenja, a time im daje priliku da uče s razumijevanjem

22. Šta ustvari znači projektna nastava (Izvor: J. Rasch (po G. Jurs i dr
“Grupa osoba koje uče:
izabere temu,
postavi si cilj,
informiše se o pod-temama i zadacima,
zajednički razvije radno polje,
u malim grupama provodi planirane aktivnosti i
okončava projekat na povoljan način za grupu i socijalnu okolinu”

24. POČECI PROJEKTNE NASTAVE
Šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća pedagozi i psiholozi zahtijevaju promjene obrazovnog sustava.
Upućivali su na važnost projektne nastave
u kojoj je učenik aktivan čimbenik.

25. Bognar i Matijević (2002.)
.....definiraju projektnu nastavu kao vrstu nastave u kojoj učenici rade na određenim istraživačkim ili radnim projektima.
Vrste projekata ovise o stupnju školovanja i prirodi nastavnih ciljeva i sadržaja.
Projekti mogu trajati jedan nastavni sat, jedan dan, mjesec dana ili duže.

26. John Dewey (1859 – 1952)
postao je jedan od najpoznatijih zagovornika učenja zasnovanih na praktičnim primjerima ili iskustvenog obrazovanja.
Zagovornik učenja zasnovanog na problemu – problemska nastava
Ciljevi: pomoći učenicima da razviju fleksibilna znanja, učinkovite vještine rješavanja problema, samostalno učenje, učinkovite vještine suradnje i intrinzičnu motivaciju. Problemska nastava je stil aktivnog učenja.

27. William Heard Killpatrick (1871 – 1965)
Utemeljitelj projektne metode u nastavi, tokom 18. stoljeća u školama
filozofija odgoja, sa djetetom u centru pažnje- progresivno obrazovanje.
Za razliku od tradicionalnog obrazovanja, metodom projekta se omogućava učenicima da riješavaju probleme sa što manje uplitanja nastavnika, što je više moguće.
Nastavnici se vide više kao facilitatori, nego isporučioci znanja i informacija.

28. Učenici doživljavaju i istražuju svoju okolinu putem svojih osjetila i, na neki način, usmjeravaju svoje učenje na osnovu svojih pojedinačnih interesa.
Vrlo malo se uči iz udžbenika, a naglasak je na iskustvenom učenju, a ne učenje napamet i pamćenje.
Fokus na demokraciji i suradnji u rješavanju "svrhovitih" problema.

29. Projektna nastava Ovom vrstom nastave se razvija: Povjerenje,
Osjećaj za planiranje i organizaciju,
Analitičnost i razlaganje problema na potprobleme,
Saznanje da su teorija i praksa jako povezani, te da se teorija primjenjuje u praktičnom životu,
Komunikacija i interdisciplinarnost u radu,
Potrebu i osjećaj za motiviranost i td.

31. PROJEKT - PROJEKTNA NASTAVA
PROJEKT = svaki zaokružen, cjelovit i složen pothvat čija se obilježje i cilj mogu se definirati,mora se ostvariti u određenom vremenu i zahtijeva koordinirane napore nekoliko ili većeg broja ljudi, služba, ustanova i sl.
Hrvatski enciklopedijski rječnik ( 2004,sv.8:313)
PROJEKTNA NASTAVA =
metoda rješavanja problema koja uvodi učenika u istraživanje i pronalaženje rješenja te pisano ili verbalno izvještavanje o istom.
Reece J. and Walker, S. 1994:498.

32. Projektna nastava je oblik nastave, pogodan za
izradu malih osobnih projekata-istraživačkih
radova učenika u nastavi .
• Projektna nastava uključuje interakcije jednog predmeta s drugim predmetima
Omogućuva potpunu orijentiranost nastavnika prema učeniku.
• Njeguje timski rad i partnerski odnos svih sudionika projekta.
• Pospješuje razvoj istraživačkih, organizacijskih, komunikacijskih i kritičkih sposobnosti učenika,te usvajanje metodologije znanstvenoistraživačkog rada.

33. U suvremenim obrazovnim sistemima
projektna nastava (matematike) postaje jedan od važnih oblika učenja i poučavanja.
U razvijenim obrazovnim sistemima realizacija učeničkih projekata zauzima 30% godišnjeg fonda nastavnih sati!!!

34. Ciljevi projektne nastave
• Osamostaljivanje učenika u radu • Razvijanje osobne odgovornosti za realizaciju projekta • Učenje izvorne stvarnosti • Razvoj socijalizacijskih i komunikacijskih vještina koje jačaju samopouzdanje učenika • Usvajanje dugotrajnog znanja, vještina i navika primjenjivih u svakodnevnom životu

35. Obilježja projektne nastave
Projektna nastava se tumači kao učinkovitost više obilježja koji su uže povezani:
Orijentisan prema interesima sudionika
Samoorganizacija i samoodgovornost
Planiranje usmjereno ka cilju
Interdisciplinarnost (razgrađivanje predmetnih granica)
Usvajanje socijalnih kompetencija
Vanjska povezanost
Uloga nastavnika/ce
Uvezivanje mnogih čula

38. Osnovne sposobnosti koje se kod učenika razvijaju u projektnoj nastavi su:
originalnost
fluentnost
senzitivnost
strukturalnost
upravljivost
Fleksibilnost
Razvijanje i primjena stvaralačkih sposobnosti nastavnika i njihov direktan uticaj na razvoj stvaralačkog mišljenja učenika osnovni je problem projektne nastave.

39. Interdisciplinarno i umreženo razmišljanje
 Projektna nastava znači interdisciplinarni rad.
U središtu je tema ili problem koji se prerađuje sa različitih perspektiva/predmetnih stanja.
Projekat o temi ''ishrana'' se može, primjerice, posmatrati iz sljedećih perspektiva:
poređenje cijena i razlika u cijenama, reklama, glad, dostava namirnica i proizvodnja, zdrava, ishrana, probava, geografski aspekti, navike u ishrani, kemija živežnih namirnica, gen- tehnika, obilježavanje, ..

40. DIMENZIJE MIŠLJENJA KOJE SE RAZVIJAJU U PROJEKTNOJ NASTAVI
U procesu sticanja znanja, radi njegove primene u rešavanju složenih problema i zadataka stvaralačkog tipa, neophodno je kombinovati dve vrste mišljenja:
konvergentno (logičko) i
divergentno (stvaralačko).

41. Rešavanje problema je uspešno ako:
Je cilj dobro projektovan,
program i sadržaj dobro napisan,
nastavni proces (čas) dobro dizajniran,
situacije u nastavi interesantne,
odluke koje se donose realistične,
izlazne solucije zadovoljavajuće
KONVERGENTNO
Zasniva se na rigoroznim pravilima logičkog mišljenja (logički strogo utvrđen niz intelektualnih radnji koje logički vode do jednog jedinog ispravnog rešenja).
Operiše činjenicama, brojkama, zakonitostima, analizama i temporalnim informacijama.
Neophodna je sposobnost analiziranja podataka i operisanja matematičkim informacijama.

42. DIVERGENTNO
Literarno-kreativno mišljenje sa nizom intelektualnih delatnosti.
Proizvodnja ideja u što većem broju.
Oblikovanje originalnih i neočekivanih ideja
Fleksibilnost mišljenja i vrednovanje ideja-rešenja problema.
Otkrivanje alternativnih rešenja povezivanje ideja koje nisu logički srodne.
Vizuelizacija prostorne vještine i istraživanje strukture.
Izbor optimalnog rešenja po tehničkim i tehnološkim kriterijumima.
Podsticanje inicijativnosti
Podsticanje samostalnosti
Podražavanje-razvoj stvaralaštva
Razvoj sposobnosti pronalaženja svojih i originalnih rešenja.
Implementacija pozitivnih rezultata.

43. Primjer: PROJEKT U NASTAVI MATEMATIKE
Učenički matematički projekt
= rad tima učenika (npr. jednog odjeljenja) na složenijem matematičkom problemu, često bliskom realnom svijetu.

44. PROJEKT U NASTAVI MATEMATIKE (2)
Npr. učenički projekt
SVE O KRUGOVIMA
(slika V. Kandinskog Neki krugovi, ulje na platnu, 1926, Guggenheim Museum, New York, može poslužiti kao polazište)

45. PROJEKT U NASTAVI MATEMATIKE (3)
Projektna nastava matematike:
pretpostavlja:
odgovarajući (dodatni) angažman nastavnika
izvjesnu hrabrost nastavnika
može biti vrlo zanimljiva i motivirajuća za učenike
sa sobom može nositi i neke poteškoće.

46. PROJEKT U NASTAVI MATEMATIKE (4)
Hrabrost nastavnika za:
odstupanje od uskih okvira nastavnog plana
jedan “širokogrudni” vremenski okvir
drukčiji i zahtjevniji oblik nastave
primjenu drukčijih nastavnih metoda
moguć neizvjestan ishod projekta
savladavanje mogućih neočekivanih situacija i problema.

47. CILJEVI PROJEKTNE NASTAVE MATEMATIKE
Opći ciljevi kod učenika:
razvijati sposobnost za timski rad
razvijati sposobnost donošenja odluka pojedinačno i u timu
razvijati kritički odnos prema vlastitom i tuđem radu
razvijati sposobnost artikulacije
uvidjeti nužnost i smisao podjele rada

48. CILJEVI PROJEKTNE NASTAVE MATEMATIKE
razvijati samostalnost i odgovornost u radu
doseći kompetencije planiranja
osposobiti za korištenje raznih sredstava za rad i pravilnu procjenu raspoloživih resursa
prakticirati samostalno pronalaženje informacija i kritički odnos prema njima

49. CILJEVI PROJEKTNE NASTAVE MATEMATIKE
osposobiti za integriranje zajednički dobivenih radnih rezultata
upoznati s procesom učenja i rada u jednoj socijalnoj grupi
upoznati s različitim metodama rada
stvoriti proizvod za vlastito korištenje ili za korištenje od strane drugih

50. CILJEVI PROJEKTNE NASTAVE MATEMATIKE
savladati slučajeve razilaženja teorije i prakse, kao i strogo postavljenih granica nastavnih predmeta, uzimajući u obzir aspekte koji nadilaze struku
prepoznati složenost realnog postavljenog problema
prepoznati utjecaje različitih dizajnerskih odluka.

51. TOK PROJEKTA
1. pronalaženje teme, 2. određivanje zadaća, 3. rasprava o pokretanju istraživanja u razredu – školi (gruba skica ), 4. pripremanje istraživanja: određivanje postupaka rada (tko radi, što radi, materijal i pribor za rad, mjesto rada i vrijeme rada), 5. provedba projekta, izvođenje istraživanja – rad na ostvarivanju preuzetih obveza (sustavno praćenje učeničkih uradaka) 6. predstavljanje projekta istraživanja - izvješće 7. vrednovanje projekta, nakon završenog rada

52. REALIZACIJA JEDNOG MATEMATIČKOG PROJEKTA
0. FAZA – Priprema projekta
odabir projektne teme
priprema učenika za temu (potrebno predznanje...)
organizacija projekta (vremenska, prostorna organizacija, potrebni resursi prema broju učenika i grupa)

53. REALIZACIJA JEDNOG MATEMATIČKOG PROJEKTA
1. FAZA – Postavljanje problema
postavljanje problema - problem mora biti postavljen dovoljno otvoreno i složeno (po mogućnosti, da izlazi iz okvira matematike)
brainstorming (navala ideja)
sređivanje i grupiranje ideja – razlaganje problema u parcijalne probleme

54. REALIZACIJA JEDNOG MATEMATIČKOG PROJEKTA
1. FAZA – nastavak:
izbor parcijalnih problema koji će se obraditi
preciziranje zadataka
određivanje strukture tima
podjela u grupe

55. REALIZACIJA JEDNOG MATEMATIČKOG PROJEKTA
2. FAZA – Rad u grupama
prikupljanje radnih materijala (izvori informacija)
upotreba pomoćnih sredstava (računalo...)
komunikacija s drugim grupama (zadaci grupa mogu se dijelom preklapati i nastavljati jedni na druge)
dokumentacijski radovi (rad na projektu bitno je dokumentirati)

56. REALIZACIJA JEDNOG MATEMATIČKOG PROJEKTA
2. FAZA – nastavak:
međurezime rada:
izvještaji o radu grupa,
prezentacija međurezultata, kritika
nove smjernice od tima ili nastavnika
VAŽNO!!!
Nastavnik cijelo vrijeme nadgleda rad na projektu! (uloga project – managera)

57. REALIZACIJA JEDNOG MATEMATIČKOG PROJEKTA
3. FAZA – Integriranje radnih rezultata
završni izvještaji grupa i prezentacije rezultata
podnošenje dokumentacije, dopune
integriranje rezultata u cjeloviti proizvod
vrednovanje ostvarenog, kritika
finalno sređivanje

58. REALIZACIJA JEDNOG MATEMATIČKOG PROJEKTA
4. FAZA – Matematički doprinos
sređivanje matematičkih rezultata
uspostavljanje veze s nastavnim programom
prezentacija proizvoda korisnicima

59. VAŽNO!!!
Učenički matematički projekti trebaju biti orijentirani na konačni produkt!
Mogući proizvodi:
matematički panoi, plakati
matematički članci, časopisi, web stranice
predavanja za druge učenike
radni materijali za druge učenike...

60. NASTAVNICI U PROJEKTNOJ NASTAVI
potiču učenike na stvaralačko izražavanje
pomažu učenicima u izradi projekta, ne daju upute, već vode proces planiranja
postavljaju realne ciljeve, zadatke i svrhu potreba učenika i njihovih mogućnosti, predlažu suvremene i aktualne sadržaje
zajedno s učenicima sudjeluju u radu
potiču socijalnu kooperativnost, savjetuju učenike i usmjeravaju ih
motiviraju učenike, uče ih samoprocjeni i jačaju njihovo samopuzdanje
zajedno s učenicima vrednuju rezultate i predlažu unapređivanje rada

62. Nastavnik u projektnoj nastavi
ORGANIZATOR (planer,dijagnostičar,terapeut)
PREDAVAČ (realizator)
PROFESIONALAC (stručnjak, ekspert)
MOTIVATOR (ličnost)
EVALUATOR (dijagnostičar-kontrolor)
KOMUNIKATOR (pedagoški partner u afektivnoj interakciji)

63. Uloga učenika

64. Učenici u projektnoj nastavi
PLANER (predpismene aktivnosti i tehnike)
PROAKTIVNI KOMUNIKATOR
KOOPERATIVNI organizator, evaluator, kontrolor, donosilac odluka, realizator
Rešava zadatke i celovite probleme u sticanju znanja
Koristi naučeno van škole

66. Čemu služi?
Projektna nastava je izvrsna za razvoj i unapređenje sljedećih sposobnosti kod učenika/ca:
samim pronalaskom tema ili formuliranjem ciljeva unapređuje se samostalnost,
vlastita inicijativa,
spremnost na preuzimanje odgovornosti,
planiranje i priprema iziskuju sposobnost surađivanja,
potražnju i korištenje resursa,
orijentiranje ka cilju i kreativnost,

67. sposobnost timskog rada,
spremnost na angažman,
često i tolerancija prema frustracijama,
kreativnost,
inicijativa,
samostalnost pri sticanju znanja,
pri radu na dokumentaciji i prezentaciji uči se precizni rad i spremnost na primanje i prerađivanje kritike,
refleksija i evaluacija unapređuju poznavanje vlastitih snaga, ali i slabosti.

68. Oblike projektne nastave možemo podijeliti prema:
• Trajanju projekta • Broju uključenih učenika • Tipu projekta • Broju uključenih predmeta

69. 1. prema trajanju istraživanja
tijekom cijele školske godine
tijekom polugodišta
tijekom jednog godišnjeg doba
Mjesečni
tjedni
dnevni

70. 2. Prema uključenim subjektima
Individualan
u paru
u grupi
razredni
školski

71. 3. Prema metodama rada:
teorijski rad
eksperimentalni rad
kombinirano.

72. Vještine koje podržava PN
Dobro organizirana projektna nastava omogućuje stjecanje vještina koja se sve više ističu kao potrebna prilikom zapošljavanja na različitim radnim mjestima, nevezano za struku ili stupanj obrazovanja:
znati organizirati i koristiti informacije: znati pronaći, dobiti i interpretirati podatke, objasniti drugima osnovu koncepta, problema ili nekog sadržaja;
znati razmotriti i izabrati između alternativa: posjedovati sposobnost identificirati različita rješenja, strategije ili perspektive, te odabrati najbolje moguće rješenje u danom prostoru i vremenu

73. pokazati razumijevanje sadržaja: uočiti bitne ideje, teorije ili koncepte u nekom sadržaju;
znati napisati dobro, jasno i detaljno izraženo objašnjenje, interpretaciju ili kritički osvrt;
znati istražiti problem: znati pronaći uzroke, oblike u kojima se pojavljuje, dubinu i opseg koji zahvaća;
znati prezentirati ideje i rezultate: znati prilagoditi sadržaj prezentacije točno određenoj publici.

74. PREDNOSTI PROJEKTNE NASTAVE
Veća je aktivnost učenika, veća sloboda komuniciranja među članovima skupine
Uspostavlja se kvalitetnija veza: uč-uč, učenik-nastavnik
3. Primjenom projektne nastave učenici uče socijalizacijske vještine, razvijaju komunikaciju, toleranciju i smanjuju različite predrasude
4. Najveća je prednost u zajedničkom timskom radu u kojemu se jača samopoštovanje i samopouzdanje učenika
5. Veća je motivacija (ukidanje klasične provjere znanja) učenika za rad i učenje
6. Znanja i metode koje usvajaju su dugotrajne, a vještine i navike koje steknu primjenjive su u svakodnevnom životu

75. NEDOSTACI PROJEKTNE NASTAVE
Organizacija i praćenje toka oduzima dosta vremena.
Nekim učenicima je potrebno dosta pomoći u radu.
Može biti skupa.
Izvori znanja, knjižnice i ostalo potrebno nisu uvijek dostupni.

76. OCJENJIVANJE U PROJEKTNOJ NASTAVI - AKTIVNOST I USPJEH SKUPINE
OSOBINE,
KVALITETE, USPJEH
ISTIĆE SE
ZADOVOLJAVA
NEDOVOLJNO
SKUPINA KAO CJELINA-SURADNJA
PRIHVATLJIVO RJEŠAVANJE SUKOBA
RADNO OZRAČJE
REZULTAT TIMSKOG RADA

77. OCJENJIVANJE U PROJEKTNOJ NASTAVI – ocjena individualnih aktivnosti učenika
STUPANJ ISTICANJA
ISTIČE SE
ZADOVOLJAVA
NEDOVOLJNO
INTERES,
MOTIVACIJA
SURADNJA
VLASTITA INICIJATIVA
SNOŠLJIVOST NA RAZLIKE SURADNIKA
SOLIDARNOST
SAMOSTALNOST
STVARANJE IDEJA
USTRAJNOST,
MARLJIVOST
ORGANIZACIJSJE SPOSOBNOSTI
ODGOVORNOST

78. Zaključne ocjene za sposobnost rada u timu mogući pristupi
na temelju usporedbe i rasprave predmetnih nastavnika - daju zajedničku ocjenu (posebna rubrika u svjedodžbi)
ili
unutar svakog predmeta (sastavni dio zaključne ocjene)
ZAKLJUČNA OCJENA: kombinacija različitih komponenti
- zaključi se ocjena za svaku pojedinu komponentu, a zatim za globalnu kompetenciju (i kod predmeta)
unaprijed odrediti “težinu” ocjene iz svake komponente – informirati roditelje i učenike o tome
npr. ocjena sposobnosti za rad u timu može sa 20% utjecati na zaključnu ocjenu iz predmeta

79. ZAKLJUČAK
ovaj oblik nastave omogućuje izbor područja i tema prema osobnom interesu i sposobnostima učenika,  učenici uče na izvornoj stvarnosti, koriste suvremene znanstveno-istraživačke metode i pri tome rade interdisciplinarno,
učenici djeluju timski i razvijaju međusobne partnerske odnose, kao i sa svojim nastavnicima, prilikom rada na organizaciji, kritičkoj komunikaciji odgovornosti u planiranju i provođenju projekta, te vrednovanju vlastitih rezultata,
projektna nastava je primjenjiva u redovitoj nastavi, terenskoj nastavi, izvannastavnim aktivnostima, obradi interdisciplinarnih sadržaja, a neizostavna je u radu s nadarenim učenicima,
potrebno je dodatno proučiti i istraživati određene životne teme u redovitoj nastavi na koje se može primijeniti ovaj oblik nastave kao najbolji način stjecanja što trajnijeg i cjelovitijeg znanja učenika

80. Manje projekte, sa svim opisanim etapama, moguće je provesti na svim školskim razinama od osnovne (Cindrić, 2006) do srednje škole (Grant i Branch, 2005), u vremenu od jednog ili dva školska sata, te u interakciji s drugim nastavnim predmetima, radi vrednovanja postignuća sveukupne projektne nastave (Vuković, 2003.).
Projektnu nastavu treba primjenjivati planski, te primjereno stupnju i obliku obrazovanja ili nastavnom gradivu (Cindrić, 2006).

81. Na kraju treba napomenuti da ovaj i ovakav oblik nastave zahtijeva veliko ulaganje rada nastavnika, što je preduvjet i prethodi velikom radu učenika.
Premda su prednosti projektnog izvođenja nastave velike, treba uzeti u obzir da je to samo jedan od mogućih oblika nastave, koja ne bi trebao i ne smije zamijeniti tradicionalnu nastavu.

82. Literatura
BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M. (2002): Didaktika, Školska knjiga, Zagreb. BRAŠ ROTH, M., GREGUROVIĆ, M., MARKOČIĆ DEKANIĆ, V., MARKUŠ, M. (2008.): PISA Prirodoslovne kompetencije za život. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja – PISA centar. Zagreb. Pristupljeno na CINDRIĆ, M. (2006.): Projektna nastava i njezine primjene u nastavi fizike u osnovnoj školi, Magistra Iadertina, Sveučilište u Zadru, vol. 1, br. 1, str De ZAN, I. (2001): Metodika nastave prirode i društva. Školska knjiga, Zagreb. GRANT, M.M. , BRANCH, R.M. (2005): Project.based learning in a middle school: Tracing Abilities through the artifacts of learning. J. Res. Technol. Edu. 38 (1), JENSEN, E. (2003): Super nastava. Educa, Zagreb. KRANJČEV, B. (1985): Uvođenje učenika u istraživački rad. Školska knjiga, Zagreb. MEYER, H. (2002): Didaktika razredne kvake, Educa, Zagreb. VUKOVIĆ, N. (2003): Mogućnost vrednovanja postignuća projekne nastave. Napredak 144 (2),