1. INFORMATIKA
Podatak je činjenica koju smo spoznali opažanjem i sama po sebi nema nekog značenja
Informacija (obavijest) je značenje koje se pripisuje podacima
Informacijska znanost je znanost koja se bavi informacijama u najširem smislu: proučavanjem ponašanja informacija, protokom informacija, postupcima obrade informacija...

2. INFORMATIKA
Informatika je područje ljudske djelatnosti koje se bavi prikupljanjem, obradom, pohranjivanjem, prenošenjem i uporabom informacija pomoću strojeva
Računalstvo je znanost koja se bavi proučavanjem računala i postupaka koji se primjenjuju na računalima
INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA - tehnologija uporabe elektroničkih računala, računalnih uređaja i računalnih programa pri pretvorbi, pohrani, zaštiti, obradi, prijenosu i dobavi podataka

3. INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA
Računalno sklopovlje (engl. hardware)
električni, elektronički i mehanički dijelovi računala i pojedinih njegovih priključaka
Računalni programi (engl. software)
programska podrška: skup svih programa koji se mogu izvršavati na računalu
Informacijski sustavi (prikupljaju, čuvaju, pronalaze i obrađuju podatke na osnovu kojih stvaraju informacije)
Komunikacijski sustavi (povezivanje računala u svrhu razmjene podataka)

4. POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA
abak (abacus) pred 5000 godina
17 st. mehanički kalkulatori
(Paskalina)

5. POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA
Charles Babbage –
analitički stroj za računanje (mehanički preteča današnjih računala)
1884. Herman Hollerith - sortirni stroj za svrstavanje bušenih kartica (prvi moderni stroj za obradu podataka)

6. POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA
1943. Howard Aiken - mehaničko računalo MARK I
Konrad Zuse –
programabilni
kalkulator zasnovan
na binarnom sustavu

7. POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA
Alan Turing - elektromehanički
stroj Collossus (elektronske cijevi)

8. POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA
ENIAC (electronic numerical integrator and calculator) smatra se prvim elektroničkim računalom

9. POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA
1947. Walter Brattain, John Bardeen i William Shockley su izumili tranzistor, pa je tako proizvedeno prvo računalo temeljeno na tranzistorima -UNIVAC

10. POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA
1958. Jack Kilby izrađuje prototip prvog integriranog kruga (integrated circuit, IC, chip) - komponentu koja na jednoj pločici poluvodiča ima smješten veći broj tranzistora i veznih elemenata

11. POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA
1970. nastaje mikroprocesor: integrirani krug kod kojeg je na pločicu poluvodiča površine nekoliko desetaka kvadratnih milimetara moguće smjestiti sve elektroničke elemente potrebne za rad središnje jedinice računala

12. VRSTE RAČUNALA
Osobna računala (engl. personal computer) računala koja su dovoljno niske cijene da se mogu nabaviti za kućnu uporabu
1977. izrađeno je prvo
uspješno, komercijalno,
stolno, osobno računalo
Apple II

13. VRSTE RAČUNALA Dvije velike skupine osobnih računala:
PC (računala koja su temeljena
na prvom osobnom računalu
tvrtke IBM)
Mac (računala tvrtke Apple)

14. VRSTE RAČUNALA Prema namjeni: poslužiteljska i klijent računala
Prema prenosivosti:
stolna i prijenosna računala

15. GLAVNI DIJELOVI RAČUNALA
Von Neumannov model
MEMORIJA
CPU
središnja jedinica za obradu
U / I
ulazno-izlazni uređaji

16. GLAVNI DIJELOVI RAČUNALA
Matična ploča (engl. motherboard, mainboard, systemboard, mobo)
tiskana ploča koja služi za povezivanje glavnih dijelova računala; koristi konektore ili priključnice (utore) povezane sabirnicama

17. SREDIŠNJA JEDINICA ZA OBRADU
Procesor, CPU
poluvodička komponenta na pločici s više stotina milijuna tranzistora na nekoliko desetaka mm2
Aritmetičko-logička jedinica
obrada: aritmetičke i logičke operacije, premještanje i svrstavanje podataka
Upravljačka jedinica
sinkronizcija i koordiniranje aktivnosti

18. SREDIŠNJA JEDINICA ZA OBRADU
osnovni materijal je silicij, chip
chipset: skup od nekoliko pomoćnih integriranih krugova koji služi za povezivanje procesora s ostatkom računala

19. SREDIŠNJA JEDINICA ZA OBRADU
računalna snaga CPU – sposobnost obrade podataka
frekvencija takta (engl. clock)
količina bitova koju procesor može istodobno obraditi
građa procesora
vrijeme potrebno računalu da obavi određenu
obradu podataka ili količina podataka koje
računalo može obraditi u jedinici vremena

20. MEMORIJA sposobnost pohrane ili čuvanja određene količine podataka
Najveća količina podataka koju memorija može pohraniti naziva se kapacitet memorije i izražava se u bajtovima
1 kilobajt (KB) = 210 =1.024 bajta
1 megabajt (MB) = bajta = bajta
1 gigabajt (GB) = 1.024³ bajta = bajta
1 terabajt (TB) = bajta = bajta

21. MEMORIJA dvije glavne vrste memorija: RAM i ROM
RAM (engl. random access memory): upisno-ispisna memorija (memorija s neograničenim pristupom
glavne značajke kapacitet i brzina rada
gubi svoj sadržaj prekidom napajanja

22. RAM
Memorijska lokacija – određeno mjesto u memoriji na koje se se pohranjuje 1 bajt
svaka memorijska lokacija ima svoju adresu putem koje se dolazi do traženog podatka

23. RAM Suvremeni RAM-ovi su građeni od poluvodičkih integriranih krugova
obzirom na način rada:
statička memorija i
dinamička memorija

24. SRAM
Statička radna memorija vrsta radne memorije kojoj je svaki bit pohranjen u jednom od bistabilnih sklopova smještenih u memorijskom integriranom sklopu
prednosti: jednostavnost građe i pogona, cijena i brz pristup
nedostaci: relativno velike dimenzije bistabilnog sklopa

25. DRAM
Dinamička radna memorija- svaki bit je pohranjen kao naboj u vrlo malom kondenzatoru smještenom u memorijskom integriranom sklopu
prednosti: male dimenzije kondenzatora koji pohranjuje bit informacije i cijena
nedostaci: složeni pogonski sklop i sporost u radu

26. RAM
Memorijski modul: tiskana pločica s konektorima na koju su zalemljeni memorijski integrirani krugovi

27. RAM nekoliko različitih modela modula:
SIMM (engl. single inline memory module)-
najstarija vrsta memorijskog modula
DIMM (engl. dual inline memory module)-
najrasprostranjenija vrsta modula
SODIMM (engl. small outline dual inline
memory module)-namijena za prijenosna
računala, najmanje dimenzije
RIMM (engl. Rambus inline memory module)

28. ROM ROM (engl. read only memory) ispisna memorija
podatak se može upisati samo jednom
Podatke u ROM upisuje proizvođač računala; korisnik ih ne mijenja
najčešće su pohranjeni podaci potrebni operacijskom sustavu računala

29. SABIRNICE
normirana veza za razmjenu podataka između dvaju ili više uređaja; za razmjenu podataka unutar računala ili između računala i istodobno više priključnih uređaja
Dijele se na dvije skupine:
unutarnje sabirnice - služe za razmjenu podataka u računalu, izvedene kao vodovi na matičnoj ploči računala

30. SABIRNICE unutarnje sabirnice PCI sabirnica
(engl. PCI bus, peripheral component interconnect bus)- opće namjene
- predviđena za priključak dodatnih sklopova

31. SABIRNICE unutarnje sabirnice
AGP sabirnica (engl. accelerated graphics port, advanced graphics port)
- namijenjena priključku sklopova za prikaz slika (videa)

32. SABIRNICE
vanjske sabirnice - višežilni kabeli s priključnicama izvedenim na vanjskom
dijelu kučišta
USB sabirnica s brzinom prijenosa
12 Mbps (USB 1.1) ili
480 Mbps (USB 2.0)

33. SABIRNICE vanjske sabirnice
FireWire sabirnica (Norma IEEE 1394): serijsko spajanje velikom brzinom prijenosa (engl. high performance serial bus)
za povezivanje računala i uređaja za prijenos grafike, video zapisa

34. ULAZNO-IZLAZNI UREĐAJI
Ulazni uređaji računala: svi uređaji koji omogućuju unos podataka ili programa iz okoline u računalo; zadaća pretvorba podataka u digitalni zapis
Izlazni uređaji pretvaraju podatke iz računala u oblik prihvatljiv okolini

35. ULAZNI UREĐAJI
Tipkovnica (engl. Keyboard) - najstariji i najčešći ulazni uređaj računala

36. ULAZNI UREĐAJI
Miš (engl. Mouse) - pokazna naprava koja služi za pomicanje pokazivača i davanje naredbi računalu

37. ULAZNI UREĐAJI
Grafička ploča (engl. Tablet, digitizing tablet) - najpogodniji ulazni uređaj za izradu crteža

38. ULAZNI UREĐAJI
Palica (engl. Joystick) - pokazna naprava koja služi za pomicanje pokazivača ili nekih drugih objekata na zaslonu monitora i davanje naredbi računalu pritiskom jedne od tipki palice

39. ULAZNI UREĐAJI
Zaslon osjetljiv na dodir (engl. Touch screen) - prikladan za javne informacijske sustave

40. ULAZNI UREĐAJI
Osjetilna ploha (engl. Touchpad) – kod prijenosnih računala

41. ULAZNI UREĐAJI
Skener (engl.scanner) - namjenjen izravnom unosu crteža i slika s predloška u računalo
Rad se temelji na pretvorbi odbijene ili propuštene svjetlosti sa slike u električne impulse

42. ULAZNI UREĐAJI
Digitalni fotoaparat - namjenjen izravnom unosu slika u računalo

43. ULAZNI UREĐAJI
Webcam – videokamera spojena na računalo koja omogućuje da se dva udaljena sugovornika vide na zaslonu monitora

44. ULAZNI UREĐAJI
Čitalo crtičnoga kôda (engl. bar code reader) – najčešće rabljena tehnologija automatskog raspoznavanja
sastoji se od izvora svjetlosti (osvjetljava
crtični kôd), osjetila (pretvara odbijenu
zraku u električne impulse), i elektroničkog
sklopa (impulse pretvara u oblik prihvatljiv
računalu)
posebna vrsta skenera

45. ULAZNI UREĐAJI
Nekoliko je vrsta čitala crtačkoga kôda: u obliku olovke, pištolja i lasersko

46. IZLAZNI UREĐAJI
Monitor - izlazni uređaj koji podatke iz računala prikazuje na svom zaslonu
osnovni element slike na zaslonu monitora je zaslonska točka (engl. pixel, picture element)
Kvaliteta slike ovisi o rezoluciji prikaza: podatak o najvećem broju piksela koje na zaslonu može prikazati monitor, a izražava se kao umnožak vodoravne i uspravne razlučivosti
kreće se od 800 x 600 do x 2.048

47. IZLAZNI UREĐAJI
Monitor s katodnom cijevi najrasprostranjenija je vrsta monitora
Prednosti: dobra kakvoća slike, pouzdanost i umjerena cijena
Nedostaci: relativno velike dimenzije i veća potrošnja energije

48. IZLAZNI UREĐAJI
Monitori s tekućim kristalom (engl. LCD monitor, liquid crystal display)
Prednosti: male dimenzije, vrlo mala potrošnja energije i nema štetnih zračenja
Nedostaci: cijena

49. IZLAZNI UREĐAJI
Monitor se spaja s računalom sklopom koji se naziva grafička kartica (engl. graphic card) - pretvara digitalne signale iz računala u oblik prihvatljiv monitoru

50. IZLAZNI UREĐAJI
Grafičke kartice se sastoje od tri glavna dijela: grafičkog procesora, memorije i digitalnog-analognog pretvornika
video-memorija ili video-RAM: dio memorije koji se koristi za pohranu slike
kapacitet određuje razlučivost i broj boja koje može prikazati grafička kartica npr. za 1024 x 768 i 16 milijuna boja potrebno je oko 3 MB VRAM-a

51. IZLAZNI UREĐAJI
Projektori – izlazni uređaji za istodobni prikaz računalnih podataka većem broju gledatelja

52. IZLAZNI UREĐAJI
Pisač (engl. printer) – izlazni uređaji koji ispisuju podatke iz računala na papir
Osnovna obilježja pisača su
rezolucija (dpi),
brzina rada (ppm ili cps),
veličina (A4 ili A3) i
tehnologija stvaranja otiska

53. IZLAZNI UREĐAJI Vrste pisača:
Pisači s mlazom tinte (engl. Ink jet, buble jet) - sliku na papiru stvaraju štrcanjem mlaza tinte
Prednosti: bešuman rad, vrlo dobra kakvoća otiska i cijena

54. IZLAZNI UREĐAJI
Laserski pisači (engl. laser printer) - najkvalitetnija vrsta pisača
Prednosti: visoka kakvoća otiska i cijena

55. IZLAZNI UREĐAJI
Termički pisači (engl. thermal printer)- stvara otisak na posebnom papiru toplinskim djelovanjem termičke glave
Prednosti: male dimenzije, bešuman rad i relativno niska cijena

56. IZLAZNI UREĐAJI
Matrični ili iglični pisač (engl. dot matrix printer)- stvara otisak pomoću iglica smještenih u glavi pisača
nedostaci: buka, sporost

57. IZLAZNI UREĐAJI
Crtalo (engl. plotter)- namijenjen izradi crteža i nacrta pomoću računala
vrste:
Crtalo s nepomičnim
papirom (flat bed plotter)
Crtalo s pomičnim
papirom (drum plotter)

58. UREĐAJI ZA POHRANU PODATAKA
Medij za pohranu podatka:
pohranjeni podaci trebaju što dulje ostati
nepromjenjeni i neoštećeni
jednostavni za rukovanje i što manjih
dimenzija. Upis i čitanje podataka trebaju
biti što brži, a priključak na računalo što
jednostavniji
Cijena ukupnog sustava za pohranu treba
biti što niža

59. UREĐAJI ZA POHRANU PODATAKA
zadovoljavaju tri tehnologije:magnetska, optička i poluvodička
Magnetska tehnologija: koristi svojstva elektromagnetskog polja, pohrana i čitanje podataka pomoću magnetske glave
Optička tehnologija: koristi fizikalna svojstva svjetlosti, za čitanje i pisanje koristi laser
Poluvodička tehnologija: flash memorija, najveća brzina, karakteristike RAM-a

60. MAGNETSKI MEDIJI
Magnetske kartice (eng. magnetic card) služe za pohranu male količine podataka (nekoliko KB)
niska cijena, male dimenzije, pouzdanost i jednostavna uporaba
zdravstvene iskaznice, kreditne kartice i X-ice

61. MAGNETSKI MEDIJI
Disketa (savitljiv disk, meki disk) je magnetski disk koji se može razmjenjivati između pogonskih mehanizama (engl. floppy disk drive, FDD)
za prijenos manje količine podataka s računala na računalo

62. MAGNETSKI MEDIJI tvrdi disk (engl. hard disk, HDD)
aluminijski diskovi presvučeni magnetskom tvari; na istu osovinu smješteno je nekoliko diskova
za svaki disk postoje po dvije magnetske glave koje su učvršćene u jedan sklop i istodobno se pomiču

63. MAGNETSKI MEDIJI
tvrdi disk se spaja s računalom posredstvom sučelja (engl. disk interface)
osigurava točnu i brzu razmjenu podataka između pogonskog mehanizma tvrdog diska i računala
sabirnica ATA ili SATA sučelje

64. MAGNETSKI MEDIJI
ATA (engl. parallel advanced technology attachment, parallel ATA, PATA):sučelje (norma) za paralelnu razmjenu podataka
sva upravljačka elektronika tvrdog
diska je smještena na pogonski
mehanizam
sučelje se sastoji od jednostavnog i jeftinog digitalnog sklopa i spojnog kabela koji prenosi samo digitalne signale

65. MAGNETSKI MEDIJI
SATA (engl. serial advanced technology attachment, serial ATA, SATA): sučelje za serijsku razmjenu podataka između tvrdog diska i računala
moguće je priključiti više
diskova, svaki na zasebni
upravljački sklop zasebnim
kabelom
mogućnost rada svakog diska s punom brzinom razmjene podataka s računalom

66. OPTIČKI MEDIJI Optički disk
upis podataka-više različitih postupaka: izobličenje podloge laserskom zrakom ili promjena molekula u neko drugo stanje
čitanje: svojstvo odbijanja ili refleksije laserske zrake od površine optičkoga diska
disk za reprodukciju glazbe Phillips i SONY

67. OPTIČKI MEDIJI CD-ROM (compact disc read only memory)
primjena je ograničena na distribuciju računalnih programa i podataka
kapacitet 650 ili 700 MB,
ø 120 mm

68. OPTIČKI MEDIJI
CD-ROM
podaci su snimljeni samo s jedne strane u neprekinutoj spirali od središta prema rubu diska
prednosti: niska cijena, veliki kapacitet, normirani format zapisa i dugotrajnost upisanih podataka
nedostatak: nemogućnost promjene tvornički upisanih podataka i upisa novih podataka

69. OPTIČKI MEDIJI CD–R (engl. compact disk recordable): zapisivi diskovi
istih dimenzija i slične građe kao CD–ROM
pomoću pogonskog mehanizma mogu se upisati podaci djelovanjem snažne laserske zrake na površinu optičkoga diska, pri čemu se površina zagrijava i mijenja
svojstvo refleksnog sloja
postupak je nepovratan

70. OPTIČKI MEDIJI
CD–RW (engl. compact disk rewritable): moguće snimanje i brisanje podataka
pogodni za pohranu velike količine podataka koje ne treba dulje čuvati i koji se češće mijenjaju

71. OPTIČKI MEDIJI
DVD ( engl. digital versatile disc, digital video disc): posebna vrsta optičkih diskova velikog kapaciteta
vanjske dimenzije jednake dimenzijama CD–ROM–a
može imati dva sloja podatka i zapis s obiju strana
mogući kapacitet od 4,7 do 17 GB

72. OPTIČKI MEDIJI DVD koristi se za pohranu igranih
filmova; trajnost i kvaliteta
reprodukcije je mnogo bolja
nego s magnetskih vrpci
DVD–R i DVD+R podaci se mogu zapisati samo jednom
DVD–RW i DVD+RW podaci se mogu pisati i brisati više puta.

73. OPTIČKI MEDIJI BLUE-RAY DISC
zapis podataka zasniva se na phase-change-tehnici (dvostruka brzina prijenosa podataka od 9,0 MB/s)
jednoslojni do 27 GB,
dvoslojni do 54 GB
četveroslojna verzija BD (100 GB)
BD;BD–R i BD-RE

74. OPTIČKI MEDIJI Pogonski mehanizmi optičkih diskova se razlikuju po:
mogućnosti
cijeni
brzini kojom mogu čitati i upisivati
podatke

75. POLUVODIČKI MEDIJI podaci se spremaju na medij kao naboj u poluvodiču
Flash memorija (engl. flash memory) posebna je vrsta poluvodičkih memorija, ponaša se poput RAM-a, ali joj je sadržaj neovisan o napajanju
primjena kod osobnih računala kao prijenosni medij za pohranu i kod digitalnih fotoaparata

76. POLUVODIČKI MEDIJI
Memorijska kartica (engl. flash memory card): najveća primjena kod fotoaparata i videokamera, mp3, mobitela...
Za spajanje na računalo koristi se posebni uređaj-čitač kartica

77. POLUVODIČKI MEDIJI
Memorijski ključić (engl. keydrive, USB flash memory drive, USB memory key, USB stick): popularna inačica flash memorije smještene u praktično kućište malih dimenzija

78. PROGRAMSKA PODRŠKA Računalni programi (engl. software)
programska podrška: skup svih programa koji se mogu izvršavati na računalu
Naredba je temeljni element programa
Program je skup naredbi nanizanih strogo utvrđenim redoslijedom, čijim izvršenjem se obavlja željeni posao

79. VRSTE PROGRAMA operacijski sustavi (engl. operating system)
korisnički programi (engl. application software)

80. OPERACIJSKI SUSTAVI
skup programa koji povezuju i objedinjuju sve sklopovske dijelove računala i omogućuju njihovu djelotvornu uporabu
različite vrste računala - različit operacijski sustav
građeni za određenu vrstu mikroprocesora

81. BIOS BIOS (engl. basic input-output system)
program pohranjen u poluvodičkoj memoriji računala (ROM-u) i služi za upravljanje i razmjenu podataka sa sklopovskim dijelovima računala
program koji se prvi izvršava pri uključenju računala i koji provjerava ispravnost pojedinih dijelova računala, te učitava i pokreće operacijski sustav

82. OPERACIJSKI SUSTAVI jednokorisnički operacijski sustav
višekorisnički operacijski sustav omogućuje istodobni rad više korisnika i više programa na istom računalu
(prijava (login) uz korisničko ime (user name) i lozinku (password)

83. GUI
korisničko sučelje - dio programa zadužen za komunikaciju s korisnikom (engl. user interface)
operacijski sustavi s grafičkim korisničkim sučeljem - komuniciraju s korisnikom znakovima i slikovnim simbolima (engl. GUI, graphic user interface)

84. KORISNIČKI PROGRAMI
namijenjeni rješavanju nekog posebnog zadatka za korisnika
obzirom na vrstu zadataka koje rješavaju: programi za obradu teksta, slike, zvuka, za crtanje, tablični kalkulatori, programi pretraživači..., inžinjerski programi

85. RAČUNALNI VIRUSI
posebna vrsta programa koji oštećuju ostale programe i podatke na računalu ili izazivaju neko drugo neželjeno ponašanje računala s gledišta korisnika
šire se na dva načina:
uz pomoć korisnika (kopiranjem)
bez znanja korisnika (mrežom)

86. RAČUNALNI VIRUSI mjere zaštite: nadzor pristupa računalima,
korištenje originalnih programa,
provjera svakog medija za
pohranu prije upotrebe na računalu,
upotreba programa koji pronalaze i
uništavaju viruse

87. ZAPIS PODATAKA
brojevni sustav: način zapisivanja brojeva i njihovo tumačenje
najviše se koristi pozicijski brojevni sustav u kojem položaj znamenke određuje njezinu vrijednost
dekadski s osnovom broja 10,
binarni s osnovom broja 2,
oktalni s osnovom broja 8 i
heksadekadski s osnovom broja 16

88. BINARNO KODIRANJE binarne znamenke - BInary digiT
(kratica BIT): predstavlja najmanju količinu podataka koju računalo može prepoznati
niz od 8 bitova naziva se jedan bajt (engl. Byte)
pojam “riječ” (engl. Word) predstavlja određenu količinu bitova koja se unutar računala obrađuje kao cjelina (16, 32 i 64 bita)

89. BINARNO KODIRANJE
binarno kodiranje - pripisivanje drugog značenja binarnim brojevima
ASCII kod (American Standard Code for Information Interchange) - američki standard; propisuje pridjeljivanje 8 bitnog binarnog broja brojevima, slovima i nekim posebnim znakovima

90. BINARNO KODIRANJE
ASCII kod je predviđen za kodiranje 128 znakova (27=128)
prva 32 koda : znakovi koji se ne mogu otisnuti
ostalih 96 kodova: slova, brojke i znakovi interpunkcije
prošireni ASCII kod (engl. Extended ASCII)
svih 8 bitova iskoristio za znakove (28=256)

91. BINARNO KODIRANJE Unicode – međunarodna norma za kodiranje
za svaki znak koristi 16 bitni binarni broj
predviđen za kodiranje 216=65536 znakova
prvih 128 znakova je sukladno ASCII kodu

92. BOOLEOVA ALGEBRA
sustav teorema koji koriste simboličku logiku za opisivanje skupova elemenata i odnosa među njima
koristi logičke varijable i operacije
varijable mogu poprimiti vrijednosti
1 (ISTINITO, engl. True) i
0 (LAŽNO, engl. False)

93. BOOLEOVA ALGEBRA Osnovne logičke operacije su:
logičko I (engl. AND) - daje vrijednost 1, odnosno ISTINITO, samo ako oba njena operanda imaju vrijednost 1, odnosno vrijednost ISTINITO
logičko ILI (engl. OR) - daje vrijednost 1, odnosno ISTINITO, ako barem jedan njezin operand ima vrijednost 1, odnosno vrijednost ISTINITO i
logičko NE (engl. NOT) - invertira vrijednost operanda

94. BOOLEOVA ALGEBRA Logičke operacije ostvaruju se sklopovljem
Temeljni građevni blok svih digitalnih računala jesu logička vrata (engl. logical gate) - predstavljaju fizički uređaj kojim se realiziraju jednostavne Booleove funkcije.
Ostvarena su u poluvodičkoj tehnologiji
Složeni sklopovi za obradu i pohranjivanje podataka u digitalnom računalu ostvareni su uporabom logičkih vrata odnosno složenim mrežama logičkih vrata

95. PROGRAMSKI JEZICI mogu se podijeliti u tri skupine:
strojni jezici – binarni prikaz programa za računalo
simbolički jezici niske razine – (Assembleri) naredbe su kratice engleskog jezika za opis naredbe
simbolički jezici visoke razine (viši programski jezici) – svi programski jezici koji nisu izravni prikaz binarnog oblika naredbe

96. PROGRAMSKI JEZICI
izvorni program (source code) program napisan u obliku koji nije strojni
jezični prevoditelji prije izvođenja prevode izvorni program u strojni oblik :
Interpreter (tumač) -jezični prevoditelj koji svaku naredbu izvornog programa prevodi u strojni oblik u trenutku izvođenja programa
Kompajler je program koji prevodi izvorni program u strojni oblik odjednom prije izvođenja i kao takav se zasebno sprema

97. RAZVOJ RAČUNALNIH PROGRAMA
računala imaju dva obilježja: pamćenje i logičko rasuđivanje
zadaci koje računalo treba riješiti moraju pretvoriti oblik koji uključuje ove dvije sposobnosti računala
pretvorba zadataka iz svijeta koji ga okružuje u oblik prihvatljiv računalu: planiranje, opis zadataka, algoritam, dijagrama tijeka,programiranje i dr. = računalni program

98. RAZVOJ RAČUNALNIH PROGRAMA
planiranje – tko će kada i što raditi; predviđanje i raspoređivanje pojedinih faza izrade programa
analiza zadatka -raščlamba i potpuno razumijevanje zadatka i željenih rezultata; rezultat je specifikacija zadatka (dokument koji sadržava podroban popis i opis zadatka i željenih rezultata)

99. RAZVOJ RAČUNALNIH PROGRAMA
algoritam -naputak kako riješiti neki zadatak ili obaviti neki posao; sastoji od niza mehaničkih radnji; stvara se na temelju specifikacije, a zapisuje pomoću niza relativno jednostavnih operacija

100. RAZVOJ RAČUNALNIH PROGRAMA
Dijagram tijeka (engl. flow chart) -
grafički prikaz algoritma
KRAJ NE
ISPIŠI C, A, B
POČETAK
UPIŠI 3 BROJA
A, B, C
ISPIŠI A, C, B
ISPIŠI A, B, C
A > C
B > C DA
A > B
ISPIŠI C, B, A
ISPIŠI B, C, A
ISPIŠI B, A, C
jednostavni geom. likovi, spojeni crtama na čijim su
krajevima strelice koje pokazuju tijek rješavanja zadatka

101. RAZVOJ RAČUNALNIH PROGRAMA
Programiranje - postupak zapisivanja osnovnih radnji naredbama određenog programskog jezika
način korištenja naredbi u programu i njihovo slaganje strogo je propisano pravilima = sintaksa programskog jezika

102. RAZVOJ RAČUNALNIH PROGRAMA
Provjera ispravnosti programa
pogreške :
sintaktičke - zbog nepravilnog unosa ključnih riječi, operatora ili naziva varijabli
logičke - uzrokuju neispravan rad programa
Bug - pogreška u programu ili sklopovlju
računala

103. RAZVOJ RAČUNALNIH PROGRAMA
Održavanje programa i potpora
kupcima
postupak mijenjanja programa tijekom životnog vijeka programa i poduka korisnika o uporabi programa
Dokumentacija - uputa za instaliranje
programa i priručnik za njegovu upotrebu

104. IZVOĐENJE PROGRAMA
Programi se pohranjuju na neki od medija za opetovano pokretanje
Zapis programa = programska datoteka
Datoteka je skup međusobno povezanih podataka pohranjen na medij
izvršne datoteke (za pokretanje određenih
programa)
podatkovne datoteke (sadrže podatke za
pojedini program)

105. IZVOĐENJE PROGRAMA
Računalo izvršava program slijedno-naredbu po naredbu
upravljačka jedinica pribavlja naredbu iz memorije, dekodira je i generira upravljačke signale
aritmetičko-logička jedinica, memorija i/ili ulazno-izlazna jedinica izvode potrebne operacije izravno izvršive nad sklopovljem

106. RAČUNALNE MREŽE Mreža (engl. network)
sustav za povezivanje koji omogućava što jednostavniji, djelotvorniji i jeftiniji način razmjene podataka među korisnicima kao i uporabu raspoloživih priključnih naprava

107. RAČUNALNI INFORMACIJSKI SUSTAV
sastoji se od računala, računalnih mreža, pohranjenih informacija i organizacije koja održava takav sustav
temeljna zadaća: omogućiti korisniku djelotvorno pretraživanje i prijenos informacija

108. RAZMJENA DIGITALNIH PODATAKA
najmanje dva sudionika:
predajnik i prijemnik - čvorovi mreže (engl. node)
prijenosni kanal: „veza“ kojom poruke mogu putovati s jednog mjesta na drugo
Brzina prijenosa digitalnih signala mjeri se brojem bitova prenesenih u jednoj sekundi ili skraćeno bps (engl. bits per second)

109. NAČINI PRISTUPA MREŽAMA
Razmjena podataka omogućena je komunikacijskim kanalom
tri glavne vrste komunikacijskoga kanala:
iznajmljeni komunikacijski kanal (zakupljeni vod)
javna telefonska mreža (PSTN)
prostor

110. UREĐAJI ZA PRIJENOS
Modem - uređaj koji omogućuje prijenos digitalnih podataka putem telefonskih linija
Na predajnoj strani modem pretvara digitalne podatke u signale zvučne frekvencije (modulacija)
Na prijemnoj strani modem pretvara signale zvučne frekvencije ponovno u digitalne signale (demodulacija)

111. UREĐAJI ZA PRIJENOS
Unutarnji modemi (engl. internal modem) ili modemi za ugradnju; ugrađuju se u računalo
Građeni su u obliku kartice s priključnicom koja se priključuje na sabirnicu računala

112. UREĐAJI ZA PRIJENOS
Vanjski modemi (engl. external modem) samostalni uređaji, smješteni u prikladno kućište s priključnicama za spoj s računalom i telefonskom linijom

113. NAČINI PRISTUPA MREŽAMA
Dial-up pristup (56/36 Kbps)
način pristupanja mreži gdje korisnik koristi modem i telefonsku liniju za pozivanje davatelja usluga u svrhu ostvarivanja modemske veze
Broadband pristup (>256 Kbps)
širokopojasni pristup koji uz minimalno vrijeme pozivanja ostvaruje direktnu i bržu veza sa davateljem usluga

114. NAČINI PRISTUPA MREŽAMA
ISDN (engl. intergrated services digital network) - sustav za objedinjeni prijenos zvuka, slike i digitalnih podataka jednim te istim prijenosnim kanalom
Fizički medij su telefonske linije, a prenosi se digitalni signal

115. NAČINI PRISTUPA MREŽAMA
ISDN
računalni priključak ima dva uređaja:
mrežni zaključni uređaj - NT (engl. network terminator)
ISDN “modem” (ISDN kartica) - TA (engl. terminal adapter); prilagođava digitalne podatke iz računala u digitalne podatke prilagođene prijenosu

116. NAČINI PRISTUPA MREŽAMA
ISDN
podaci se prenose korištenjem B i D komunikacijskih kanala:
B kanal (bearer) za dvosmjerni prijenos digitalnih podataka (64 Kbita/s)
D kanal (data) za prijenos podataka važnih za rad ISDN sustava (16 Kbita/s)
uobičajena ugradnja 2B+D; 144 Kbita/s

117. NAČINI PRISTUPA MREŽAMA
ISDN
Prednosti ISDN-a u odnosu na klasičnu telefonsku mrežu su:
brže biranje, veća brzina prijenosa podataka, mogućnost priključka više terminala na jednu telefonsku liniju te mogućnost prijenosa zvuka i digitalnih podataka

118. NAČINI PRISTUPA MREŽAMA
širokopojasna digitalna telefonska mreža
DSL (eng. Digital Subscriber Line = digitalna
pretplatnička linija)
iskorištava puno raspoloživo frekvencijsko područje telefonskih linija između korisnika i telefonske centrale
DSL je cijelo vrijeme „na vezi“ (engl. online)

119. NAČINI PRISTUPA MREŽAMA
DSL
za povezivanje u DSL sustav:
DSL „modem“ (DSL transciever); pretvara podatke iz računala u oblik prikladan za prijenos DSL sustavom
DSL dijelitelj (DSL splitter); za istovremenu razmjenu digitalnih i analognih signala
veza se ostvaruje uglavnom preko bakrenih vodiča

120. NAČINI PRISTUPA MREŽAMA
DSL
prednost=velika brzina prijenosa podataka
naplaćuje se prema količini prenesenih podataka
Najpopularnija verzija je ADSL (engl. asymetric digital subscriber line)
različita (asimetrična) brzina prijenosa podataka pri primanju i slanju

121. NAČINI PRISTUPA MREŽAMA
ostvarenje veze prostorom koji se vrši pomoću bežičnih tehnologija
Bežične mreže (eng. WLAN, wireless LAN) su bežične računalne mreže koje se kao prijenosnim medijem koriste prostorom, a podaci se prenose radiovalovima

122. BEŽIČNE MREŽE Bežične lokalne mreže Wi-Fi (eng. wireless fidelity)
u opsegu dosega Wi-Fi pristupnog čvora ili pristupne točke (AP-access point) moguće povezivanje s žičanom mrežom ili drugim bežičnim mrežama
Dva ili više AP-a mogu raditi zajedno u WDS (wireless distribution system) načinu rada

123. BEŽIČNE MREŽE
za povezivanje sa drugim mrežama koristi se bežični usmjerivač (wireless router); objedinjuje AP i mrežni usmjerivač; ima ugrađen višepristupni spojnik (switch) sa jednom ili više spojnih točaka, pa može služiti i za povezivanje dijelova žičane mreže sa bežičnom mrežom

124. BEŽIČNE MREŽE
komunikacija sa WAN mrežom ostvaruje se pomoću sporijih linija kao: Frame Relay, ISDN, DSL, mikrovalnim vezama ili nekim drugim WLAN tehnologijama

125. KLASIFIKACIJA RAČUNALNIH MREŽA
prema zemljopisnom području koje pokrivaju:
PAN (Personal Area Network) - mreže s uskim područjem spajanja
žičane PAN se mogu tvoriti pomoću računalnih sabirnica kao što su USB i Firewire
Bežične PAN se mogu tvoriti tehnologijama kao što su IrDA i Bluetooth

126. KLASIFIKACIJA RAČUNALNIH MREŽA
LAN (Local Area Network) - mreže ograničene na relativno malo zemljopisno područje
služe za povezivanje računala i opreme neke tvrtke na jednoj lokaciji
Nadzor nad lokalnom mrežom obično se prepušta jednom od računala u mreži koja se zove nadzorno računalo mreže (eng. server): velika pouzdanost, sposobnost obrade velike količine podataka u kratkom vremenu, RAM velikog kapaciteta, ...

127. KLASIFIKACIJA RAČUNALNIH MREŽA
MAN (Metropolitan Area Network) - mreža koja se prostire preko područja jednog grada; obično koriste bežičnu infrastrukturu ili optička vlakna za povezivanje
Neke od tehnologija koje koriste su ATM, FDDI, koje uglavnom zamjenjuje Ethernet tehnologija

128. KLASIFIKACIJA RAČUNALNIH MREŽA
WAN (Wide Area Network) - široko područna mreža (rasprostranjena mreža ili globalna mreža) označava podatkovnu mrežu koja pokriva veće zemljopisno područje
koristi se za međusobno povezivanje udaljenih računala ili lokalnih mreža (LAN), preko nje se mogu prenositi i druge digitalizirane informacije, npr. zvuk i slika

129. MREŽNA TEHNOLOGIJA
Tehnologija korisnik/poslužitelj (eng.client/server) dijeli obradu podataka između računala koje treba uslugu i računala koje pruža uslugu
podjela i specijalizacija posla između 2 strane:
Program na računalu-korisniku zadužen je za korisničko sučelje, slanje zahtjeva, slanje podataka i primanje obrađenih podataka
Program na računalu-poslužitelju prima zahtjeve, obrađuje podatke i šalje obrađene podatke računalu-korisniku

130. INTERNET
skup međusobno povezanih raznovrsnih računalnih mreža razmještenih diljem svijeta

131. INTERNET
Svim mrežama koje čine Internet zajedničko je to što koriste isti skup protokola - TCP/IP (Transmission Control Protocol/Internet Protocol)
računalo je povezano na Internet ako izvodi TCP/IP protokole, ima IP adresu i može slati IP pakete svim ostalim računalima na Internetu

132. INTERNET
Internet nije u vlasništvu nijedne osobe, organizacije ili vlade
nije zemljopisno smješten na jednom mjestu
Cjelokupni internetski prostor u fizičkom i informacijskom smislu se popularno zove engl. Cyberspace

133. INTERNET
Organizacije koje omogućavaju priključak korisnika na internet zovu se davatelji internetske usluge (engl. ISP, internet service provider)
Primjeri ISP-a u Hrvatskoj su: T-Com, VIPNet, Iskon, CARNet,...

134. INTERNET
CARNet (Croatian Academic and Research Network), Hrvatska akademska i istraživačka mreža koja je besplatna i namijenjena znanstvenicima, profesorima i studentima hrvatskih sveučilišta i znanstvenih instituta

135. INTERNET Mrežne adrese
jedinstvenu IP (Internet Protocol) adresu dugu 32 bita, radi vizualizacije piše se kao četiri broja odvojena točkom (dotted decimal notation), npr.
=>
prva dva broja predstavljaju mrežu na koju je priključeno računalo, a druga dva računalo u toj mreži

136. INTERNET
Povećanjem broja računala u mreži razvila se hijerarhijska shema koja se bazira na imenu domena - DNS (Domain Name Server)
služi za preslikavanje imena računala u njihove IP adrese
konceptualno podijeljen u nekoliko stotina domena najvišeg nivoa, svaka domena podijeljena je u poddomene (subdomains) koje se dalje dijele

137. INTERNET Domene najvišeg nivoa mogu biti generičke ili domene zemalja
Generičke (generic domains) :
komercijalne (com),
za obrazovne institucije (edu),
za vladine institucije (gov),
za međunarodne organizacije (int),
za U.S. vojne institucije (mil),
za davaoce mrežnih usluga (net),
za nekomercijalne organizacije (org)

138. INTERNET Domene zemalja (country domains) DE Njemačka HR Hrvatska
FR      Francuska
SI       Slovenija
US      SAD
npr: ucitelj.ufri.hr

139. INTERNET
adrese korisnika sastoje se od pristupnog imena korisnika
(login name), i imena računala na kojem korisnik ima otvoren korisnički račun (account)
npr:

140. INTERNET
Računala povezana u Internet za međusobnu komunikaciju koriste TCP/IP protokol
Korisničko sučelje TCP/IP-a je skup osnovnih internetskih aplikacija koje ujedno predstavljaju i tri osnovne internetske usluge:

141. INTERNET
telnet (internetski protokol za prijavljivanje na udaljeno računalo)
ftp (File Transfer Protocol) omogućuje prijenos datoteka s jednog na drugo računalo putem Interneta;
služi za pisanje, slanje i primanje poruka na računalima koja su povezana na Internet

142. WWW
Najpoznatija mrežna navigacijska usluga odnosno skup drugih internet usluga je WWW (World Wide Web, W3 ili Web)
WWW sustav omogućuje prijenos i prikaz WWW stranica- dokumenata koji mogu sadržavati tekst, pokretne i nepokretne slike i zvuk
WWW stranice su zasnovane na tehnologiji hipermedije

143. WWW
WWW stranice je moguće pregledavati uporabom nekog WWW preglednika (engl. browser), npr. Microsoft Internet Explorer ili Firefox Mozilla
veza (engl. link) označeno mjesto na Web stranici kojim prelazimo na novi sadržaj odnosno na novu stranicu
jednostavnost uporabe i privlačan prikaz informacija

144. protokol://imeracunala/put/informacija
URL
URL (engl. uniform resource locator) jedinstvena je adresa kojom se može pristupiti nekom dokumentu koji je dostupan preko interneta i WWW sustava
Protokol je propisani način kojim će se podaci prenositi mrežom. Najčešći protokoli jesu: http, ftp
protokol://imeracunala/put/informacija

145. INTRANET I EXTRANET
Lokalna mreža zasnovana na istoj tehnologiji kao i internet naziva se intranet
Ako je povezana na internet-posebno računalo koje nadzire i filtrira sav protok podataka. Zajedno s prikladnim programima naziva se vatrozid (engl. firewall) - hardverski ili softverski sigurnosni sustav između intraneta i interneta

146. INTRANET I EXTRANET
Dio intranet mreže koji je uz određena ograničenja dostupan vanjskim korisnicima naziva se engl. extranet