1. Istraživanja u biomedicini i zdravstvu
Katedra za istraživanja u biomedicini i zdravstvu
Istraživanja u biomedicini i zdravstvu
2. godina dentalne medicine
doc. dr. sc. Ana Jerončić

2. Kolegij
Cilj kolegija “Znanstveno istraživanje 2" jest praktična primjena i proširivanje znanja i vještina iz statistike, informatike i znanstvene metodologije koje su studenti stekli tijekom prve/druge godine studija.
U središtu predmetne nastave su problemski zadatci.

3. Ispit Datum: Test – pitanja otvorenog i zatvorenog tipa
Ispit će se održati u 11:20 u A116 - Velikoj predavaonici (zgrada A, 1. kat).

4. Zašto istraživanja? Top 3 medicinske inovacije za 2013. godinu:
ali i zbog...

5. Veliki broj istraživanja potreban je da bi se došlo do jedne inovacije… …neka od njih istražuju u krivom smjeru!…
Istraživanje # 45
Inovacija!!!
Početno istraživanje

6. Veliki broj istraživanja potreban je da bi se došlo do jedne inovacije

7. Čemu može doprinijeti istraživanje u Hrvatskoj?
Primjer – suradnja MEFST i KBC Split:
Predviđanje teške bakterijske infekcije u dojenčadi primjene na Odjel intenzivne njege zbog groznice nepoznatoga uzroka koja traje dulje od 24h.

8. Istraživanje

9. Dijelovi istraživanja
Istraživačko pitanje
Značenje
Ustroj istraživanja
Ispitanici
Varijable
Statistička obrada podataka

10. Varijable u istraživanju
Ovisna varijabla ili varijabla ishoda (engl. outcome) – ishod istraživanja koji nas zanima (% infekcija, % alergija, ukupni bodovi na skali koja procjenjuje bol)
Neovisne varijable - varijable koje su neposredno ili posredno povezane s varijablom ishoda (npr. ako je ishod % infekcija i gledamo utjecaj dojenja na %infekcija: neposredno - je li dijete isključivo dojeno, posredno - socioekonomski status majke)

11. Ovisna varijabla?
Istraživač planira istražiti učinak uzimanja biljnih preparata u dojilja s ciljem povećanja stvaranja mlijeka. Ovisna varijabla u ovom istraživanju je:
korištenje biljnih preparata
volumen mlijeka koje popije dojenče
volumen izdojenog mlijeka
Korištenje placebo pripravka

12. Neprimjerena ovisna varijabla u istraživanju

13. Primjer - flekainid
1979 izumitelj defibrilatora Bernard Lown opazio je da je najčešći uzrok bolesti u ljudi (20-64 godina) srčani udar.
Kod srčanog udara razvija se aritmija i stoga ljudi umiru.
Lown je predložio da bi se sa ‘sigurnim lijekom za aritmiju s dugotrajnim učinkom koji štiti od ventrikularne fibrilacije’ spasio milijune života.
Primjer jaza između istraživača i kliničara

14. Primjer - flekainid
Istraživači su odgovorili na ovaj zahtjev i pronašli lijek flekainid – derivat lokalnog anestetika koji suprimira aritmiju.
Pacijenti koji su imali srčani udar su randomizirani u skupine koje su primale ili placebo ili flekainid . Nakon nekog vremena, skupine su zamijenjene.

15. Primjer - flekainid Rezultati
1 pacijent
Rad je publiciran u New England Journal of Medicine IMPACT 48.49
Lijek je službeno prihvaćen u SAD-u

16. Primjer - flekainid
Razmišljanje:
Flekainid snižava stopu aritmije ->
Aritmija uzrokuje srčane udare (mehanizam) ->
Ljudima koji su imali srčani napad treba dati flekainid
Hoćete li na temelju dobivenih rezultata preporučili ovaj lijek bolesniku starom 30 godina koji je preživio 2 srčana udara?

17. Primjer –flekainid – nastavak priče
Vrlo brzo nakon što je prvi pokus publiciran, drugi istraživači su sakupili informacije o preživljenju pacijenata (ishod) umjesto stope paraventrikularnih kontrakcija.
Dugo nakon toga liječnici su “liječili” ljude flekainidom, jer je prva studija publicirana u jako dobrom časopisu te je flekainid je spominjan u puno drugih medicinskih tekstova.
Preživljenje pacijenata liječenih flekainidom nakon 1 godine bilo je 2 x manje od kontrole!!!!

18. Treba pratiti ISHOD, a NE MEHANIZAM!!
Radovi temeljeni na dokazima orijentirani su na ishode a ne mehanizme
Valuta kliničara su ljudi – preživljenje, broj recidiva, …

19. Što je primjerena ovisna varijabla u kliničkom ispitivanju (tzv
Što je primjerena ovisna varijabla u kliničkom ispitivanju (tzv. klinički ishod)?
Pad koncentracije leukocita?
Povećanje učestalosti infekcija gornjih dišnih puteva?

20. Postavljanje hipoteze
Sva istraživanja moraju započeti s jasno postavljenom hipotezom.
Hipoteza je pozitivna tvrdnja koja mora biti kvantitativna (dojenje smanjuje učestalost infekcija uha) i specifična (u dojenčadi do 3 mjeseca života hranjenih isključivo majčinim mlijekom).

21. Postavljanje hipoteze
• Primjer 1: “Dojena dojenčad manje je bolesna od dojenčadi hranjene mlijekom iz boce.”
  O kojoj bolesti govorimo? Kako je definiran način prehrane “dojeno” vs “iz boce”? Je li razlika u riziku velika?
• Bolji primjer:
  “U dojenčadi koja su isključivo dojena 3 mjeseca i više, dolazi do 30% smanjenja incidencije hospitalizacija zbog gastroenteritisa tijekom prve godine života.

22. Dijelovi istraživanja
Istraživačko pitanje
Značenje
Ustroj istraživanja
Ispitanici
Varijable
Statistička obrada podataka

23. Početak svakog istraživanja = pretraživanje znanstvene literature

24. Doing a literature review…

25. Zašto je pretraga znanstvene literature toliko problematična?!!!

26. Količina objavljenih radova je ogromna, a taj broj sve više raste!!!

27. Pronaći relevantnu informaciju u znanstvenim radovima je problematično!
Čitanje pojedinačnih radova?
Dnevno bi trebalo čitati 5000 x 5 = stranica

28. Pronaći relevantnu informaciju u znanstvenim radovima je problematično?
Pretraga bibliografskih baza podataka sa sažecima znanstvenih radova?
Definitivno bolji izbor, no jesmo li time riješili problem?

29. Bogatstvo podataka otežava pronalaženje relevantne informacije
Visoko kvalitetni/relevantni podatci
Znanstvena/
klinička relevantnost
Valjanost

30. Znanstveni radovi nerado se koriste kao izvor informacija!
Jaz između istraživanja i kliničke prakse.
Istraživači pišu svoje radove na način koji nije lako razumljiv zaposlenim kliničarima.
Kliničari NISU SVJESNI rezultata većine objavljenih istraživanja ili pak nemaju načina da ispitaju kvalitetu tih rezultata.

31. The FLU-FOBT Program in community clinics: durable benefits of a randomized controlled trial.
Walsh JM, Gildengorin G, Green LW, Jenkins J, Potter MB.
The objective of the study was to determine the extent to which the FLU-FOBT Program, a colorectal cancer screening (CRCS) intervention linking the provision of fecal occult blood tests (FOBT) to the time of annual influenza vaccination, resulted in practice changes in six primary care clinics 1 year after it was introduced in a randomized controlled trial (RCT). We assessed CRCS rate changes for influenza vaccine recipients, administered brief serial clinic staff surveys and interviewed clinic leaders 1 year after the RCT. CRCS rates for influenza vaccination recipients between the ages of 50 and 75 years were 42.5% before the RCT, 54.5% immediately after the RCT and 55.8% 1 year after the RCT (P < 0.001 for difference between baseline and 1 year after RCT). Many FLU-FOBT Program components were maintained in most clinics at 1-year follow-up. Only 63% of clinic staff survey respondents (26 of 41) continued offering FOBT with influenza vaccines, but 85% (35 of 41) continued to provide mailing kits with FOBT. Many patient education materials were maintained and staff satisfaction with the intervention remained high. Clinic leaders acknowledged barriers to maintenance but also observed several beneficial practice changes. Many components of the FLU-FOBT Program were maintained, with beneficial outcomes for participating practices.

32. Ipak, zahtjevi za informacijom i u klinici i u znanosti su veliki
Istraživanje na specijalizantima
64 specijalizanta iz 2 bolnice intervjuirana su nakon 401 konzultacije
Ukupno su postavili 280 pitanja (7 pitanja na 10 bolesnika)
Tražili su odgovor za 80 pitanja (29%)
Druga pitanja nisu pretražili jer: nisu imali vremena ili su ih zaboravili!?

33. Potrebno je usvojiti vještinu pretraživanja znanstvenih baza

34. Strategija pretraživanja
Strategija pretraživanja za bazu kao što je MEDLINE (≈PubMed) obično sadrži nekoliko elementa:
Mesh odrednice
Filtere u bazi
Kombiniranje izraza s Boolovim operatorima
Pretragu određenih polja [Authors],[Title],[AllFields]

35. Booleovi operatori AND OR NOT
George Boole (1815. – 1864.) – engleski matematičar, razvio algebru sustava koji se sastoji od samo dva moguća stanja

36. Operator
Funkcija
AND
Sužava pretraživanje
U rezultate su uključeni samo oni radovi koji sadrže sve riječi ili izraze koji su povezani tim operatorom OR
Proširuje pretraživanje
Rezultati uključuju sve radove koji sadrže bilo koju riječ ili izraz koji su povezani tim operatorom
Uključuje i radove koji sadrže sve korištene riječi
NOT
Isključuje iz rezultata sve radove koji sadrže riječ ili izraz koji se nalaze iza tog operatora
Treba se koristiti veoma oprezno
Obično se rijetko koristi

37. Gniježđenje (engl., nesting)
Kod baza koje ne omogućuju provođenje pretraživanja u pojedinačnim naredbenim redcima koristi se postupak gniježđenja – provođenja pretraživanja u jednom nizu
Za grupiranje ključnih riječi za svaki koncept koriste se zagrade
Primjer:
(1 OR 2) AND (3 OR 4 OR 5 OR 6) AND (7 OR 8)
PRVI KONCEPT
DRUGI KONCEPT
TREĆI KONCEPT

38. Primjer pretrage sa slobodnim tekstom – prevencija pada
Prevencija pada, engl. fall prevention
Pretragom bibliografske baze podataka MEDLINE dobijemo 7536 radova!!

39. Primjer pretrage – prevencija pada
Prva 4 rada su:
Functional levels of floor surface roughness for the prevention of slips and falls: Clean-and-dry and soapsuds-covered wet surfaces.
Dissemination of an Evidence-based Program to Reduce Fear of Falling, South Carolina,
Keeping children safe at home: protocol for three matched case-control studies of modifiable risk factors for falls.
The interaction of diabetes and ACE2 in the pathogenesis of cardiovascular disease in experimental diabetes. ????!!

40. Primjer pretrage sa slobodnim tekstom – prevencija pada (fall prevention)
Riječ “fall” može se još naći u radovima:
FALL 39 – ljudski antibiotski peptid od 39 ak bez Cys i Trp koji se proizvodi u koštanoj srži i testisima
“fall in skin temperature triggers …”
“a fall of epinephrine during relaxation…”
“LIVER functions fall below the normal ranges” ….

41. Korištenje fraze – “prevencija pada” ili Mesh predmetnice
Korištenje FRAZE “fall prevention” u pretrazi dobijemo 912 radova
Pretragom klasifikacija u bibliografskoj bazi (MesH) podataka dobijemo da se “fall prevention” može pojaviti u slijedećim kontekstima:
economics
mortality
prevention and control
statistics and numerical data
trends

42. Izraz za pretragu
("fall prevention") AND "accidental falls/prevention and control"[MeSH Terms]
592 rada
("fall prevention"[Title]) AND "accidental falls/prevention and control"[MeSH Terms]
254 rada …
Rad:
CONNECT for quality: protocol of a cluster randomized controlled trial to improve fall prevention in nursing homes.

43. Pretraživanje medicinskih informacija na internetu: baza podataka MEDLINE

44. Što su baze podataka? Organizirane zbirke podataka
Svaka se baza podataka sastoji od zapisa
Zapisi sadrže određena polja s točno određenim podatcima
Svako polje ima:
Nepromjenjivi naziv (npr. Authors)
Promjenjivi sadržaj (npr. Tomic S, Markotic A…)
Neka polja nose različite nazive u različitim bazama iako im je sadržaj isti

45. Kako nastaju?
Baze podataka izrađuju strukovna udruženja, knjižnice, profitne i neprofitne udruge…
Stvaraju ih stotine stručnjaka različitih profila:
Knjižničari – definiraju strukturu baze podataka kako bi bili uključeni svi potrebni elementi koji opisuju rad
Računalni stručnjaci – izrađuju bazu i sučelja te brinu o tehničkoj podršci
Indekseri – radovima pridodaju ključne riječi kojima opisuju sadržaj

46. Vrste baza podataka Osnovne vrste su: Bibliografske baze podataka
Citatne baze podataka
Baze podataka s cjelovitim tekstom
Tri navedene vrste najvažnije za pronalaženje podataka o izvornim znanstvenim i stručnim radovima
Mnoge baze podataka su kombinacija dviju ili više osnovnih vrsta

47. Bibliografske baze podataka
Temeljni sekundarni izvor podataka
Sadrže osnovne podatke o primarnim izvorima (objavljenim radovima): autor/i, naslov rada, naslov časopisa, godina/svezak/stranice, naziv ustanove i sl., ključne riječi, sažetak…
Razlikuju se prema znanstvenim područjima koja obuhvaćaju, broju časopisa, knjiga i drugih publikacija koje obrađuju, strukturi i opsegu bibliografskoga zapisa (neke baze opisuju svaki rad s desetak polja, a neke s tridesetak i više) te dodatnoj obradi (predmetnice)
Služe za stjecanje uvida u određeno znanstveno područje

48. Najvažnije bibliografske baze u području medicine
MEDLINE
EMBASE
Current Contents
Clinical Medicine
Life Sciences
PsycINFO
CINAHL

49. Centar za online baze podataka http://www.online-baze.hr
Kako pristupiti?
Centar za online baze podataka
ili preko mrežnih stranica knjižnice

52. Mogućnosti pristupa
S računala iz mreže ustanove koja je unutar sustava znanosti i visokoga školstva (unutar CARNetove mreže)
S bilo kojeg računala preko proxy servera za sve korisnike koji imaju elektronički identitet u sustavu
Preko CARNetovih modemskih ulaza
S bilo kojeg računala za ustanove članice biomedicinskoga konzorcija za dio baza dostupnih preko Ovida (potrebna lozinka)

53. Što je MEDLINE? Najveća i najpoznatija medicinska baza podataka
MEDLINE obuhvaća:
medicinu
stomatologiju
veterinarske znanosti
sestrinstvo
biološke znanosti
Dostupna nam je preko četiri različita sučelja:
OvidSP
Web of Knowledge
EBSCOhost
PubMed

54. Osnovni podatci
Stvara je i održava: National Library of Medicine, Washington, DC.
Pokriva razdoblje od 1940-ih do danas
Sažetke sadržava >75% uključenih bibliografskih zapisa
Obuhvaća časopise iz oko 80 zemalja (oko 50% iz
SAD-a!) na 30-ak jezika
Indeksira oko časopisa
Trenutno ima oko 21 milijun zapisa
10 hrvatskih časopisa
Dnevno se ažurira

55. PubMed http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed
PubMed je servis koji pored baze MEDLINE sadrži i zapise iz časopisa zastupljenih u arhivu PubMedCentral, podatke uredništava časopisa o tek objavljenim člancima koji još nisu indeksirani za MEDLINE i sl.
Sadrži poveznice s arhivom PubMed Central (PMC), časopisima koji su u slobodnom pristupu i pretplaćenim časopisima na mrežnim sjedištima agregatora ili izdavača
Slobodno je dostupan svima

57. MeSH - Medical Subject Headings
MeSH je jedna od glavnih odlika MEDLINEA
To je kontrolirani rječnik (tezaurus) koji se koristi za indeksiranje (opisivanje sadržaja) i pretraživanje biomedicinske literature
Preko deskriptora koji su organizirani abecedno i hijerarhijski
Glavne predmetnice (headings) i potpredmetnice (subheadings)
Javno dostupan MeSH Browser na adresi

58. PubMed
Osnove pretraživanja

59. Jednostavno tematsko pretraživanje
music therapy pain
Klikne se na Search.
U polje za pretraživanje upišu se odabrane ključne riječi bez interpunkcija ili operatora.

60. Što PubMed radi s vašim upitom?
PubMed prevodi upit koji je postavljen. Na koji način to radi može se vidjeti u Search details…
…klikom na See more…

61. Mapiranje
PubMed najprije traži odgovarajuće MeSH-predmetnice ako one postoje, a zatim ih kombinira s našim ključnim riječima.
U prijevod upita se može intervenirati, izbaciti ono što nam ne odgovara ili ga dopuniti, te ponovno pokrenuti pretraživanje.

62. Mapiranje
Mapiranje (engl., mapping) je postupak povezivanja slobodno odabranih ključnih riječi s odgovarajućim pojmovima (predmetnicama) u kontroliranom rječniku (tezaurusu).
Može se koristiti jedino u bazama koje takav rječnik imaju (MEDLINE, PsycINFO, ERIC…)
Mapiranje je obično zadana postavka koja se može prema potrebi isključiti.

63. Ograničavanje rezultata
Ograničavanje rezultata postiže se odabirom nekog od ponuđenih filtera u lijevom stupcu PubMeda.
S desne su strane izdvojeni radovi koji u naslovu sadrže naše ključne riječi, kao i radovi koji su potpuno slobodno dostupni.

64. Ograničavanje rezultata
Što se dogodilo?
Broj rezultata je s početnih 442 smanjen na 43.
Klikom na naslov nekog članka otvaramo njegov potpuni zapis u bazi.
Ograničili smo dobivene rezultate na sustavne pregledne članke klikom na Systematic Reviews.

65. Bibliografski zapis članka
Naslov časopisa, godina, svezak, broj, stranice, naslov članka, autori
Sažetak
Izvori cjelovitoga teksta članka na webu

66. Tematsko pretraživanje iz MeSH-a
Tematsko pretraživanje iz MeSH-a možemo postaviti koristeći MeSH Database na početnoj stranici PubMeda.

67. Tematsko pretraživanje iz MeSH-a
U polje za pretraživanje upišemo našu ključnu riječ, u ovom slučaju breast cancer.
Pretraživanje pokrenemo klikom na Search.
Baza nam nudi dodatni izbor ključnih riječi koje možemo odabrati ili ostaviti svoju.

68. Baza nam je ponudila nekoliko MeSH-predmetnica među kojima izaberemo onu koja nam najviše odgovara.
U ovom slučaju odabiremo Breast Neoplasms. Klikom na predmetnicu otvaramo njen zapis.

69. Dobili smo našu predmetnicu s popisom svih potpredmetnica koje uz nju možemo koristiti kako bismo usmjerili pretraživanje.
Klikom na Add to search builder dodajemo našu predmetnicu u polje za izgradnju strategije pretraživanja.

70. Odaberemo Early Detection of Cancer.
Upišemo zatim drugi ključni pojam. Klikom na Search dobivamo popis predmetnica.
Odaberemo Early Detection of Cancer.

71. Klikom na Add to search builder i odabirom operatora AND dodajemo drugu predmetnicu te pokrenemo pretraživanje klikom na Search PubMed.

72. Dobili smo 764 rezultata koje po potrebi možemo dodatno filtrirati.

73. Da smo isto pretraživanje postavili na početnoj stranici PubMeda, koristeći naše ključne riječi…
…dobili bismo
rezultata.

74. Operatori
Operatori su riječi ili znakovi koji tijekom pretraživanja vrše točno određenu funkciju unutar sintaktičke cjeline.
Određuju odnos između ključnih riječi koje se koriste unutar pojedine sintaktičke cjeline i unutar same strategije.
Omogućuju preciznije pretraživanje.
Najpoznatiji su i najčešće korišteni Booleovi operatori.

75. Booleovi operatori AND OR NOT
George Boole (1815. – 1864.) – engleski matematičar, razvio algebru sustava koji se sastoji od samo dva moguća stanja

76. Operator
Funkcija
AND
Sužava pretraživanje
U rezultate su uključeni samo oni radovi koji sadrže sve riječi ili izraze koji su povezani tim operatorom OR
Proširuje pretraživanje
Rezultati uključuju sve radove koji sadrže bilo koju riječ ili izraz koji su povezani tim operatorom
Uključuje i radove koji sadrže sve korištene riječi
NOT
Isključuje iz rezultata sve radove koji sadrže riječ ili izraz koji se nalaze iza tog operatora
Treba se koristiti veoma oprezno
Obično se rijetko koristi

77. Single Citation Matcher
Single Citation Matcher je koristan alat koji omogućuje pronalaženje nekoga članka prema podatcima kojima raspolažemo.

78. Upisali smo elemente koji su nam poznati, npr
Upisali smo elemente koji su nam poznati, npr. naslov časopisa, godinu izdanja i broj prve stranice članka te kliknuli na Go.

79. Locirali smo traženi članak, odnosno zapis o njemu u PubMedu.

80. Kako sakupiti ključne riječi za pretragu kliničkog pitanja?
Kliničko pitanje – PICO shema

81. Koga liječimo?
Čime liječimo?
S čime uspoređujemo?
Koji nas ishod zanima?

82. Različite vrste pitanja
Kako tretirati bolest ili ‘stanje’?
Intervencija
Etiologija i faktori rizika
- Što uzrokuje problem?
- Koja je učestalost bolesti?
Učestalost
- Dijagnoza
Je li ovaj čovjek bolestan?
Intervencije – tretmani i terapije – NAJČEŠĆE!
Tko će se razboljeti?
- Prognoza i predviđanje

83. Intervencije
Intervencije pokrivaju široki spektar aktivnosti – od tretmana lijekovima i drugim kliničkim terapeuticima do promjena načina života (vježbanje, prestanak pušenja), te socijalnih aktivnosti (edukacijski programi).
Intervencije mogu uključivati njegu jednog bolesnika ali i aktivnosti u javnom zdravstvu.

84. Zadatak – postavi kliničko pitanje prema PICO shemi

85. Grupni rad
U slijedećim primjerima studenti trebaju postaviti kliničko pitanje prema PICO shemi nakon rasprave u grupi (po 3 studenta) i navesti strategiju pretraživanja za to kliničko pitanje.
Voditelj svake skupine treba na velikom listu papira napisati ime skupine, tako da se može voditi evidencija uspješnosti pojedinih skupina.

86. Intervencije - primjer
28-godišnji muškarac, u posljednjih 8 mjeseci pati od furunkuloze koja se stalno vraća. Te su epizode liječene drenažom te s 2 različita antibiotika, ali se bolest ponovno vraćala. Bolesnik pita mogu li se recidivi spriječiti.
Bolesnik s ponavljajućom furunkulozom
Profilaktički antibiotici
Skupina bez liječenja
Smanjenje učestalosti ponavljajućih epizoda
furunkuloze
Pitanje: U bolesnika s ponavljajućom furunkulozom, mogu li profilaktički antibiotici, u usporedbi s izostankom tretmana, smanjiti učestalost ponavljajućih epizoda?

87. Intervencije –primjer 2
Čitajući jedan od medicinskih časopisa, naišli ste na članak koji spominje imikvimodsku kremu u liječenju karcinoma bazalnih stanica. Ideja o kremi zvuči iznenađujuće pa se stoga pitate kakva je njena djelotvornost, posebice s obzirom na dugotrajnu stopu izlječenja.
Bolesnik s karcinomom bazalnih stanica
imikvimodska krema
Aktivni placebo – terapija zlatnog standarda
Povećanje dugotrajne stope izlječenja tom kreme
Pitanje: U bolesnika s karcinomom bazalnih stanica, može li imikvimodska krema, u usporedbi sa standardnim operativnim zahvatom, povećati stopu izlječenja pacijenata?

88. Etiologija i rizični čimbenici
Pitanja o etiologiji i rizičnim čimbenicima su pitanja o tome što uzrokuje neku bolest ili zdravstveno stanje.
Štetni ishodi aktivnosti ili izloženosti
Česta su u području javnoga zdravstva – npr.
Može li uzimanje određene hrane povećati rizik od srčanih oboljenja?
Može li izloženost infracrvenim valovima povećati rizik od raka?

89. Etiologija - primjer Novorođena beba Injekcija vitamina K
Suzana očekuje svoju prvu bebu za dva mjeseca. Čitala je o potencijalnim koristima i štetnostima davanja injekcije vitamina K novorođenim bebama. Uplašena je izvješćima da injekcija vitamina K davana novorođenim bebama povećava rizik od leukemije u djetinjstvu. Pita vas je li ovo točno, te ako jest koliki će biti rizik za njenu bebu.
Novorođena beba
Injekcija vitamina K
Bez injekcije vitamina K
Pojava leukemije u djetinjstvu
Pitanje: U novorođenih beba, povećava li injekcija vitamina K, u usporedbi s neuzimanjem vitamina, vjerojatnost pojave leukemije u djetinjstvu?

90. Učestalost Kolika je učestalost problema sa sluhom u novorođenčadi?
Pitanja o tome koliko ljudi ima bolest ili neko zdravstveno stanje.
Primjeri:
Kolika je učestalost problema sa sluhom u novorođenčadi?
Kolika je učestalost Alzheimerove bolesti u populaciji iznad 70 godina?

91. Učestalost - primjer
Marija je 6-mjesečna beba i na svojoj je rutinskoj kontroli. Rođena je prijevremeno u gestacijskoj dobi od 35 tjedana. Želite upozoriti roditelje na izglede da se kod Marije jave problemi sa sluhom.
dojenče
prijevremeno rođenje
rođenje u terminu
pojava gluhoće
Pitanje: U prijevremeno rođene novorođenčadi, u usporedbi s terminskom novorođenčadi, koja je vjerojatnost pojave gluhoće?

92. Dijagnoza Pitanja o tome:
koliko su točni dijagnostički testovi u različitim skupinama bolesnika.
Koliko su točni u usporedbi sa drugim dostupnim testovima.

93. Dijagnoza - primjer trudnice amniocentoza
Klara je trudna po drugi puta. Prvo dijete je imala s 33 godine i obavila je amniocentezukako bi provjerila ima li njezino dijete Downov sindrom. Test je bio negativan no nije bila posve zadovoljna tim testom, jer je rezultate dobila tek u 18. tjednu trudnoće. Sada ima 35 godina i pita se postoji li test koji bi mogao dati brži odgovor. U vašoj bolnici je dostupan biokemijski test serumskih biljega plus ultrazvuk nuhalnog nabora u prvom trimestru, no vi želite provjeriti je li taj test dovoljno osjetljiv i specifičan u odnosu na amniocentezu.
trudnice
Biokemija serumskih biljega +
ultrazvuk nuhalnoga nabora
amniocentoza
Točna dijagnoza (osjetljivost i specifičnost) Downova sindroma
Pitanje: ”U trudnica, je li ultrazvuk nuhalnognabora plus test serumskih biljega u prvom trimestrujednako točan (tj. ima jednaku osjetljivost i specifičnost) kao i amniocentezaza dijagnosticiranje Downovogsindroma?

94. Prognoza
Koliko je vjerojatan neki ishod za populaciju s određenim karakteristikama (rizičnim faktorima)
Koliko je vjerojatno da kod muškarca koji osjećaju atipičnu bol u prsima dođe do zatajena srca?
Koliki je predviđeni mortalitet i morbiditet za osobu kojoj je dijagnosticiran rak kolona?

95. Prognoza - primjer
Klonički napadi u djetinjstvu su učestali i vrlo uznemirujući za roditelje, no odluka da se započne profilaktički tretman nakon prvog napada je teška. Da bi pomogli roditeljima da donesu odluku, trebate im objasniti rizik daljnjih pojavljivanja nakon prvoj napada s nepoznatim uzrokom.
Djeca
Jedan napad nepoznatog uzroka
Bez napada
Budući napadaji
Pitanje: U djece koja su imala 1 klonički napadaj nepoznatog uzroka, u usporedbi s djecom bez napada, koliko je povećan rizik od budućih napada?

96. Vrste radova i njihova vrijednost kao izvora informacija…

97. Vrste radova i njihova vrijednost kao izvora informacija…
Kada jednom pronađemo relevantan rad u bazama podataka, možemo li procijeniti kolika je vrijednost rada?
tj.
Postoje li vrste radova koji su vrjedniji izvor informacija od drugih?

98. Važno!! Hijerarhijska vrijednost znanstvenih radova prema jačini dokaza (od najslabijih prema najjačima)
Studije o postojećim studijama
1. Sustavni pregled i meta-analiza
1. Sustavni pregled i meta-analiza
2. Randomizirani kontrolirani klinički pokus
3. Kohortno istraživanje
Pojedinačne studije
4. Studija parova (case-control study)
5. Presječno istraživanje
6. Prikaz slučaja (case series & case report)

99. Vrste radova
Pretraga
ACP Journal Club / Cochrane Database of Systematic Reviews
Pubmed (MEDLINE) “AND” meta-analysis
Meta-analiza
ACP Journal Club / Cochrane Database of Systematic Reviews
Pubmed (MEDLINE) Clinical Queries (Systematic Reviews)
Sustavni pregled
ACP Journal Club / Cochrane Central Register of Controlled Trials
Pubmed (MEDLINE) Clinical Queries (Therapy)
RCT
PubMed (MEDLINE)
“AND” cohort study
Kohortno istraživanje
PubMed (MEDLINE)
“AND” case control study
Istraživanje parova
Niz slučajeva / prikaz slučaja
PubMed (MEDLINE)
“AND” case report

100. Izvori sustavnih pregleda, meta analiza, …
Časopisi (“Online časopisi sekundarnih publikacija temeljenih na dokazima”)
Baze podataka (“Baze podataka s publikacijama temeljenim na dokazima”)
Kliničke smjernice (“Online smjernice za kliničku praksu temeljenima na dokazima”)

101. Online časopisi s publikacijama temeljenim na dokazima:
Časopisi s ograničenim pristupom:
- ACP Journal Club;
- Evidence-Based Medicine;
- Evidence-Based Mental Health;
- Evidence-based Obstetrics and Gynecology;
Besplatni časopisi:
- Bandolier;

102. Baze podataka temeljene na dokazima
The Cochrane Library (
The DARE
The Cochrane Controlled Trials Register (CENTRAL)

103. Besplatne baze podataka temeljene na dokazima:
PubMed Clinical Queries (
SUMSearch ( a meta-pretraživanje
TRIP Database (

104. Online kliničke smjernice
The National Guideline Clearinghouse (NGC) (
Primary Care Clinical Practice Guidelines (

105. Zadatak

106. Postavljanje hipoteze…

107. Postavljanje hipoteze…
Opis istraživanja:
o stavovima i 4 pitanja znanja
znanja
odgovori na 13 pitanja o stavovima

108. Postavljanje hipoteze…
Opis istraživanja:

109. Postavljanje hipoteze…
Opis istraživanja:

110. Postavite hipoteze za navedena istraživačka pitanja

111. Ogledno istraživanje…